Klasična mehanika
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Portal "Fizika" Odjeljak posvećen isključivo fizici |
Klasična mehanika je područje fizike koje proučava kretanje tijela pod djelovanjem sila.
Osnove moderne mehanike su postavili Galileo Galilei (1564.-1642.) i Isaac Newton (1643.-1727.). Do kraja 19. vijeka se smatralo da je ono što danas zovemo klasičnom mehanikom konačna fizikalna istina o svemiru. Međutim, na prelazu 19. u 20. vijek, rađaju se nove ideje te se na stare probleme počelo gledati s novog stanovišta, što je urodilo stvaranjem kvantne teorije i teorije relativnosti. Danas znamo da je klasična mehanika samo aproksimacija jedne više istine o materiji, prostoru i vremenu koja, unatoč uznapredovanim znanjima i tehnologiji, nije još ni izbliza u potpunosti otkrivena.
Osnovna podjela mehanike:
- Statika - proučava tijela u ravnoteži.
- Elastostatika (ranije otpornost materijala) - proučava elastične deformacije tijela.
- Dinamika - proučava geometrijske aspekte kretanja i djelovanje sila.
Mehaniku možemo podijeliti i prema prirodi predmeta proučavanja:
- Mehanika materijalne tačke
- Mehanika čvrstog tijela - proučava kretanje i ravnotežu tijela kod kojih se međusobni položaj sastavnih čestica ne mijenja
- Mehanika fluida - proučava kretanje tečnosti i gasova, kao i njihov uticaj na okolinu (pritisak, trenje itd.).
Primjena teoretskih znanja iz svih grana mehanike u građevinarstvu, mašinstvu, brodogradnji itd. se naziva primijenjena mehanika.
Sile kojima se klasična mehanika uglavnom bavi spadaju u kontaktne (sve vrste), gravitacijske i inercijalne. To, međutim ne znači da je problem djelovanja nekih drugih sila manje mehaničke prirode od upravo spomenutih - npr. kretanje elektrona u strujnom krugu pod razlikom potencijala električnog polja. Stvar je jednostavno u tome što druge pojave imaju dovoljnu složenost i posebnost da ih se proučava kao odvojene grane nauke.
Osnovni zakoni mehanikeUredi
Važniji pojmoviUredi
Također pogledajteUredi
| Commons ima datoteke na temu: Klasična mehanika |