Stećci u Konjicu

Nekropole stećaka u Konjicu sadrže nadgrobnike iz istorije Bosne i Hercegovine u srednjem vijeku [1]

Prema statistici Šefika Bešlagića područje konjičke opštine – sa 3018 registriranih spomenika – spada u teritorije koje imaju najveći broj stećaka u Bosni i Hercegovini. Prema formi izrade najbrojniji su sanduci, dok su sljemenjaci i ploče gotovo podjednako zastupljeni. Način grupiranja stećaka omogućavaju da se na terenu prate i dokumentiraju važne historijske pojave, procesi i odnosi. Po smještaju velikih nekropola mogu se pouzdano ubicirati centri nekadašnjih kultnih i političkih zajednica. Također, po smještaju srednje veličine nekropola, mogu se pratiti procesi razvoja tzv. rodovskih sela, dok se kod manjih grupa prati odraz intenzivne feudalizacije i socijalnog diferenciranja, kada se pojedini rodovi više ne ukapaju sa susjedima, već se izdvajaju i stvaraju porodične nekropole.

U Prostornom planu Bosne i Hercegovine do 2000. godine, na području Konjica, kao spomenik III kategorije uvršteno je 69 lokaliteta nakropola sa stećcima (3018 stećaka) bez preciznije identifikacije.

OpisUredi

 
Arheološki spomenici u Konjicu, u sklopu Parka na Vardi ispod Društvenog doma

Stećci u Parku na VardiUredi

U sklopu Parka na Vardi ispod Društvenog doma u Konjicu, nalazi se nekoliko arheoloških nalaza, koji su doneseni sa područja koje je danas prekriveno vodama Jablaničkog jezera.[2] Među njima su 1 stećak sa Memidžanovog groblja i 1 kod željezničke stanice u Lisičićima i 3 stećka kod Gošića hana u Ostrožcu.[3] Svi su bogato ukrašeni prikazima kola, scena lova i brojnim ukrasima (rozeta, pravougaonik, krst, svastika,...).[4]

 
Nekropola Veliko jezero

Nekropole stećaka PoljiceUredi

Nekropole nalaze se u neposrednoj blizini ljetnog stočarskog naselja Poljice, na planini Visočica, 25 km. zračne linije od Konjica.[5]

Nekropola Poljice - Veliko jezero sadrži 49 stećka, (33 ploče, 10 sanduka i 6 sljemnjaka).

Nekropola Poljice - Dolovi sadrži 52 stećka, (24 ploče, 22 sanduka, 2 sljemenjaka i 4 krstače).

Dva stećka u RazićimaUredi

Na lokalitetu “Gromile“ u zaseoku Račica, naselje Razići, smještena su dva stećka u formi sljemenjaka. Karakteristični su po tome što ne spadaju u grupu niskih sljemenjaka, koji se prema postolju sužavaju. Navedeni stećci su rađeni tako da su izuzetno visoki, uski i prema postolju se proširuju. Jedan od stećaka je rađen sa duplim ili udvojenim postoljem, što je rijedak slučaj za područje konjičke općine.[6]

Dva stećka u naselju KrupacUredi

Nekropola sa stećcima nalazi se u blizini Glavatičeva, u selu Krupac, na lijevoj obali Neretve, udaljenom od centra Konjica 22 km zračne linije u pravcu jugoistoka. Nekropolu čini jedna ploča i jedan sanduk, ukrašen motivom polumjeseca i pravougaonika. Obrasli su travom i šibljem pa se ploča i ne vidi.[7]

Dva stećka u naselju LađanicaUredi

Na nekropoli, u blizini Glavatičeva, na desnoj obali Neretve, evidentirana su dva stećka: sanduk i ukrašeni, visoki sljemenjak s postoljem. Sljemenjak je ukrašen s obe uže bočne strane, istim motivom dvostruke spirale i cik-cak vrpcom, koje su plastično klesane. Stećci su obrasli niskim raslinjem, šibljem i biljnim organizmima (mahovinom i lišajevima) i dosta su oštećeni: sljemenjak - površinske pliće i dublje pukotine, a sanduk je gotovo amorfan.[8]

Nekropole u naselju OdžaciUredi

Lokalitet današnjih Odžaka u srednjem vijeku nalazio se u Zagorskoj župi. U poveljama se spominje kao Bjelimići, sa tvrđavom Veletin. Pripadao je humskom velikašu Juraju Čemeroviću, koji je bio u službi hercega Stjepana. Poslije osmanlijske okupacije Bosne područje je u timaru begova Šurkovića pod nazivom Odžaci.

Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj 20. do 26. marta 2009. godine, dvije nekropole u selu Odžaci proglašene su za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Odžaci su udaljeni od Konjica oko 27 km zračne linije u pravcu jugoistoka.

Nekropola na lokalitetu Česmina Glava sadrži 68 stećaka (63 sanduka i 5 sljemenjaka). Stećci su dobro obrađeni, svi su neukrašeni i nalaze se u lošem stanju. Prekriveni u većoj mjeri biljnim organizmima (mahovinom i lišajevima) koja razara strukturu istih.[9]

Nekropola na lokalitetu Gradić sadrži 100 stećaka (98 sanduka i 2 sljemenjaka). Obrada stećaka je neujednačena, sa tordiranom vrpcom, frizom od povijene lozice s trolistom i dvostrukim spiralama. Orijentirani su u pravcu istok-zapad u nizovima. Stećci su u lošem stanju, obrasli travom i mahovinom.[10]

Nekropola Ježeprasina sadrži oko 130 stećaka. Navedene nekropole su u krugu od jednog kilometara zračne linije, a između njih, nalazi se po nekoliko stećaka u manjem broju ( osamljeni ili do četiri stećka).

Nekropola Dolovi, po izvještaju Vjenceslava Radimskog imala je trideset osam (38) ploča i šest (6) sljemenaka. Neki su ukrašeni likovima ljudskih i životinjskih glava. Okrenuti su u pravcu zapad-istok.

Nekropola Doljani, na lokalitetu Križevac sadrži grupu od petnaest (15) stećaka, (dvanaest sanduka i tri sljemenaka). Orijentisani su u pravcu sjeverozapad-jugoistok.

Nekropola Luka, na lokalitetu Krinjača nedaleko od kuća Brkan ispod golog brda, sadrži jedanaest (11) stećaka (šest sanduka i pet sljemenaka), postavljeni u pravcu zapad-istok.

Nekropola Ocrkavlje, neposredno ispod ruševina srednjovjekovnog grada Veletina, nalazi se nekropola od preko stotinu (100) stećaka. Po obliku su svi sanduci osim jednog koji je sljemenak. Po bilješkama Marka Hrgića godine 1897, ovdje je bilo stotinu dvadeset tri (123) stećka. Po istoj bilješci, 1897. godine na području Bjelimića izbrojano je 1113 stećaka.

Nekropole u selo Mokro nalaze se na četiri lokacije:

  • lokalitet u blizini kuće porodice Bilić, sa grupom od četrnaest (14) stećaka u obliku sanduka. Postavljeni su u pravcu zapad-istok.
  • lokalitet udaljen od predhodnog oko 100 metara, na omanjem brežuljku gdje se nalazi grupa od petnaest (15) stećaka.
  • lokalitet harem-groblje u kome se nalazi dvadeset četiri (24) stećka (dvadeset tri sanduka i jedan sljemenak).
  • lokalitet na Čaljinom grebu nalaze se tri (3) stećka i to: sanduk, sljemenak i krst.

Stećak na Golom brdu je usamljeni stećak - sljemenjak s postoljem, lijepo obrađen.

Nekropola Slatinica, na lokalitetu Vlat sadrži grupu od šest (6) stećaka (pet sanduka i jedan sljemenak).

Nekropola Sopot, u predjelu Visočice je nekropola od četrdeset tri (43) stećka (četrdeset dva sanduka i jedan sljemenak).

Nekropola GračaniUredi

Na lokalitetu Gračani, neposredno pored puta za Striježevo, nalazi se nekropola na kojoj su se ranije nalazila 22 stećka. Pošto je nekropola smještena na pješčanom uzvišenju koje se eksploatiše dugi niz godina, došlo je do pomjeranja pa čak i nestajanja polovine broja stećaka, tako da danas na lokalitetu postoji svega 11 nadgrobnika. Stećci su neukrašeni sanduci.[11]

Nekropole u ArguduUredi

U široj okolini Konjica, u ranije doba srednjeg vijeka, postojali su župa Neretva, dio župe Zagorja (kraj oko Bjelimića) i dio Komske župe (kraj oko Glavatičeva). Polovinom XI vijeka, župa Neretva bila je priključena bosanskoj državi. Otada do dolaska bana Tvrtka I na vlast 1353. godine imala je poseban status u srednjevijekovnoj bosanskoj državi. Oko polovine XIV. stoljeća u župi Neretvi može se pratiti intenzivnija ekonomska i politička aktivnost bosanskih vladara. Početkom XV. stoljeća, 1404. godine, župa je podijeljena. Bosanski dio župe Neretve (na desnoj obali rijeke), pripao je "Kraljevoj zemlji", a humska Neretva i Kom feudalnoj oblasti Kosača – kasnijoj Hercegovini.

Bjelimići su ulazili u sastav župe Zagorje, a čitavim područjem gospodarila je vlastelinska porodica Čemerovića. Samo naselje Argud se razvilo na jednom od takozvanih Vlaških puteva koji je korišten za kretanje polunomadskih stočara uglavnom Vlaha, koji su naseljavali šire područje planine Velež. Ova praksa ljetnog boravka stočara iz Podveležja na području Bjelimića zadržala se do danas.

Osmanska vojska pod vodstvom Isa-bega Isakovića osvojila je ove krajeve 1465. god. odine 1469. Bjelimići su u sastavu Neretvanskog kadiluka, koji je postojao sve do kraja XVI. stoljeća. U ovom periodu Osmani su na prostoru Bjelimića formirale timar, koji je dodijeljen porodici Šurkovića.

Iz perioda srednjeg vijeka u Argudu, udaljenom od centra Konjica oko 30 km zračne linije u pravcu sjeverozapada, je sačuvano nekoliko nekropola, koje karakteriziraju masivnost stećaka, pretežno sanduka, zastupljenost različitih oblika (ploča, sanduk, sljemenjak, stub) te kvalitet i raznovrsnost njihovih ukrasnih motiva.

Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj 3. do 5. marta 2015. godine, tri nekropole u selu Argud proglašene su za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Nekropola na lokalitetu Muzge sadrži 21 stećak i 19 nišana.[12] Na lokalitetu Muzge nalazi se 21 nadgrobnik (19 sanduka, 2 sljemenjaka, ukrašeno je 5 stećka) i 19 nišana. Motivi zastupljeni na stećcima su: polumjesec, rozeta tordirana traka, kružni vijenac, loza sa trolistom križ i plastične trake. Značaju ovog lokaliteta doprinose i nišani, od kojih su dva natpisima datovani u drugu polovinu 18., odnosno u početak 19. stoljeća. Oni predstavljaju svjedočanstvo o kontinuitetu korištenja i poštovanja kultnog mjesta umrlih od srednjeg vijeka do posljednjih stoljeća osmanske vladavine.[13]

Nekropola na lokalitetu Jesenice sadrži 26 stećaka; 22 ploče, 2 sanduka, 1 stub sa prevrnutim postoljem.[14] Na prednjoj strani je oštećeno reljefno ispupčenje koje je predstava ljudske figure koja ima antičke paralele. To su rimske grobne stele na kojima se javlja glava gorgone.[4]

Nekropola na lokalitetu Kunja sadrži 110 stećaka (3 sljemenjaka, 107 sanduka).[15]

Nekropola BiskupUredi

Nalazi se u naselju Glavatičevo, koje je u XIV vijeku pripadalo bosanskom vlastelinu Radiču Sankoviću. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine [16] Istovremeno je i na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a.[17] Sastoji se od 172 stećka i velikog broja grobova bez spomenika.

Nekropola RazićiUredi

Naselje Razići je od grada Konjica udaljeno oko 20 km zračne linije u pravcu jugoistoka, neposredno uz samu desnu obalu rijeke Neretve. Na lokalitetu “Crkvina“, smještena je nekropola sa 104 stećka (103 ploče/sanduka i 1 sljemenjak) i ostaci srednjovjekovne crkve i proglašeni su za nacionalni spomenik. Stećci su većinom ploče, manji broj sanduka i nekoliko sljemenaka. Ukrašen je manji broj. Na jednoj ploči koja je služila kao nadgrobni spomenik izrađena je ljudska glava, čiji likovni elementi potvrđuju da se ova skulptura datira nakon XII vijeka. Grob ispod ploče sa ljudskom glavom zidan je po starijem običaju, bez sarkofaga i bez kamenih ograda.[18]

CrkvaUredi

Arheološkim iskopavanjima iz 1956. godine, pronašeni su temelji crkve građene u rustičnom romanskom stilu u drugoj polovini XII ili u prvoj polovini XIII vijeka. Niše sa relikvijama, klupe u apsidi sa dvostrukim krstom na gornjoj površini, kao i historija Župe Kom, potvrđuju da je crkva korištena za obavljanje pravoslavnog hrišćanskog obreda. Dijelovi portala pokazuju da je crkva do krova bila zidana kamenom. Nadvratnik i dovratnik imaju karakteristike renesanse iz XV v., koji su naknadno uzidani. Prema nađenim dijelovima pilastra, pluteja i tranzena zaključuje se da je u prezbiteriju bila ograda (septum) od kamena, rustično obrađenog. Izgled stećaka i način pokopavanja mrtvih na ovom lokalitetu upućuju na zaključak da je ova nekropola starija nego ostale u bližoj okolini Razića, naročito od nekropole u Biskupu kod Glavatičeva. Pjevčeva glavica u desnoj niši, kao i etimologija riječi Razići mnogo govore o starosti crkve i lokaliteta. Renesansni dijelovi portala, kao i činjenica da u crkvi nije bilo grobova uz druge indicije, potvrđuju da crkva nije srušena prije propasti srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva.

Nekropole u VrbljanimaUredi

U naselju Vrbljani nalaze se dvije nekropole sa stećcima, Kaursko groblje (Ciklice) sa oko 200 stećaka i Brdo sa 4 stećka. Proglašene su za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[19] Selo Vrbljani nalazi oko devet kilometara sjeverno od Konjica. Na šestom kilometru od Konjica, u Podorašcu skreće se zapadno od puta Konjic-Bradina u planinsko selo Vrbljane, koje se nalazi ispod vrha Kosnika, oko 2,5 km od Podorašca. U kasnom srednjem vijeku politički centar ovog kraja nalazio se u gradu Črešnjevu (Trešnjevac). Prema veličini prostora koji zauzima, grad Črešnjevo spada među najveće gradove u Bosni i Hercegovini.[20] Prema boljoj tehnici zidanja i debljini bedema (do 2 m), većoj nego kod ostalih gradova, te prema civilnom naselju i crkvi opasanim zidinama, zaključuje se da je ovakav stepen razvoja grad mogao dostići tek u 15. vijeku. Čitav ovaj predio iznad lijeve obale Trešanice nosio je zajednički naziv Dragočaj. Tako se zvao i džemat u periodu osmanske vladavine, a pripadao je nahiji Neretvi, onom dijelu koji je spadao u srednjem vijeku u Kraljevu zemlju.

Na nekropoli Brdo nalaze se tri sljemenjaka, od toga dva sa postoljem i jedna ploča. Spomenici su dobro klesani, ali su ukrasi izlizani. Dva sljemenjaka su ukrašena u plitkom reljefu. Na čeonoj strani centralni motiv je dvostruke spirale, iznad koje su dva kružna vijenca. Između stabljika, na kojima su spirale, isklesana je rozeta i još dva kružna vijenca. Na drugoj – čeonoj strani je dvostruka spirala a kraj nje je sa jedne strane konjanik, a sa druge ljudska figura sa štapom. Na bočnoj strani isklesano je pet polukružnih arkada. U drugoj arkadi je ljudska figura, vjerovatno sa štitom.

Na nekropoli Kaursko groblje ukrašeno je 6 stećaka u plitkom reljefu (3 sljemenjaka, 2 sanduka i jedna ploča.). Spomenici sa ukrasima su većih dimenzija i dobro klesani. Ukrasni motivi su: obična urezana debela vrpca na sredini čeonih strana sljemenjaka, dvostruka spirala, tordirana vrpca, polumjesec, krst i predstava konja sa jahačem.

Mnogi stećci su utonuli, zarasli u šiblje, a lokalni kamen krečnjak od kojeg su isklesani podložan je oštećenju i raspadanju pod uticajem atmosferskih prilika. Zarasli su u mahovinu ili prekriveni lišćem. Na nekim mjestima na spomenicima ukrasi se jedva naziru. Mnogim stećcima se ne može prići.

 
Stećak u Borcima

Nekropola u naselju BorciUredi

Selo Borci, udaljeno oko dvadesetak kilometara jugoistočno od Konjica, nalazi se uz put koji iz Konjica preko Boraka vodi za Glavatičevo i dalje uz Neretvu na jugoistok u Zaborane na Nevesinjskom polju. Područje naselja sa utvrđenjem Vrabač je u kasnom srednjem vijeku pripadalo župi Neretvi.

U naselju nalazi se nekropola Kaursko groblje sa 121 stećkom. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[21] Na nekropoli su većinom, osim dva sljemenjaka, zastupljeni stećci u obliku sanduka, ploča i prelaznog oblika sanduka ka pločama. Ukrasi na 12 stećaka su izvedeni u polureljefu ili su urezani. Likovni motivi su antropomorfni krst, mačevi, grb i figura oranta sa podignutim rukama i raširenim nogama.

Nekropola u DoljanimaUredi

Selo Doljani nalazi se u predjelu Bjelimića koji su u kasnom srednjem vijeku u okviru župe Zagorje sa srednjovjekovnim gradom Veletinom. Nije poznato da li je ranije ova župa bila u posjedu Sankovića, a u XV. vijeku župa Zagorje je bila u posjedu Kosača.[22]

Lokalitet Križevac sa stećcima nalazi se neposredno uz put koji prolazi kroz selo Doljane. Nekropola sa 15 stećaka (12 sanduka i 3 sljemenjaka) je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[23] Stećci su vrlo dobro oblikovani. Klesani su od lokalnog kamena koji je podložan cijepanju, pa se su neki stećci, osim što su utonuli, uglavnom na uglovima napukli ili pukli. Spomenici do kojih se moglo doći su monolitni sanduci ili sljemenjaci sa postoljem. Ukrašena su dva sljemenjaka i dva sanduka. Ukrasi na 4 stećka su izvedeni u plitkom reljefu. Ukrasni motivi: tordirana vrpca, friz od povijene lozice sa trolistom, rozeta u tordiranom vijencu, štit sa mačem i scena kola sa tri figure i konjem sa jahačem koji je okrenut kolu.

Nekropole u BradiniUredi

U široj okolini Konjica, u ranije doba srednjeg vijeka, postojali su Župa Neretva, dio župe Zagorja (kraj oko Bjelimića) i dio Komske župe (kraj oko Glavatičeva). Od 1404. godine došlo je do podjele župe Neretva. Područje koje se nalazilo na lijevoj obali Neretve (humska Neretva) pripadalo je Kosačama, a ono na desnoj obali rijeke "Kraljevoj zemlji" (bosanska Neretva).[22] Godine 1463. osmanska vojska osvojila je obe Neretve i Kom. U protivakciji hercega Stjepana, od jula do septembra iste godine, oslobođena je tzv. humska Neretva, osim grada Borovca, i zapadni dio bosanske Neretve. Ovi krajevi su definitivno osvojeni sredinom 1465. godine prodorom bosanskog sandžak-bega Isa-bega Ishakovića u hercegovu zemlju. U XVI. stoljeću Konjic se razvio u kasabu, koja je dobila ime Neretva i koja je dugo vremena rijekom Neretvom bila razdijeljena između dva sandžaka.[24] Bio je saobraćajni čvor i usputna stanica na Carigradskom drumu, koji je vodio dolinom Neretve prema moru. Osmanske vlasti su na lijevoj obali Neretve izgradile novo naselje, kojem su dale status kasabe i naziv Belgraddžik (mali Biograd).

Lokalitet Mašeti na sedlu između planina Lisine i platoa (zaseoka) Velika, sadrži 78 stećaka, ni na jednom nije evidentiran ukras. Pripadaju vrsti položenih monolita (sanduk i sljemenjak). Sudeći po brojnosti stećaka, nekropola pripada je zajednici koja je živjela na širem prostoru. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[25]

Nekropola sa stećcima, nišanima i krstačama u Gornjoj Bradini, sadrži 57 stećaka, 11 nišana i 14 krstača. Takođe je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine[26] Osnovni umjetnički kvalitet spomenika predstavljaju ukrasi izvedeni u visokom reljefu i udubljivanju. Od ukupno 82 spomenika ukrašena su 4 stećka (1 sanduk i 3 sljemenjaka) i svih 14 križeva. Motivi zastupljeni na stećcima su; urezana linija, koja označava da se radi o dvojnom grobu, polumjesec, stilizirani ljiljani i udubljenje u vidu okvira, a na križevima; polujabuka, križevi u vidu reljefnog ispupčenja i udubljenja, ptica, polumjesec i zvijezde.

Na srednjovjekovno groblje sa stećcima, u južnom dijelu, nastavlja se staro napušteno muslimansko groblje, koje nije aktivno najmanje 100 god, od kojeg je ostalo 11 nadgrobnika. Groblje je obraslo u šumu, a nišani su vremenom oštećeni, propali ili oboreni na zemlju. Zbog oštećenja na nišanima nema tragova natpisa. Na većini grobova vidljivi su dijelovi kamenih santrača.

Po obliku i motivima reljefno izvedenih jabuka zaključuje se da pravoslavno groblje postoji od XVIII. stoljeća i još uvijek je aktivno.

Nekropole u ČičevuUredi

Lokalitet Ograda (Vlah) je udaljen oko 2,5 km u pravcu istoka od sela Čičevo. Nacionalni spomenik čini nekropola sa 49 stećaka.[27]

Na lokalitetu Kaursko groblje evidentirano je 90 stećaka. Stećci su dobro obrađeni, svi sanduci su neukrašeni i orijentirani u pravcu istok–zapad. Ukrašen je jedini evidentirani sljemenjak.

Lokalitet Glavica sadrži 4 stećka od čega 1 sanduk i 3 sljemenjaka. Sanduk je udaljen pedesetak metara od navedenih sljemenjaka. Ukrasi su: (4 jabuke), tordirane vrpce, loza s trolistom i rozeta. Lokaliteti Kaursko groblje i Glavica su nacionalni spomenik.[28]

Nekropola u DubočanimaUredi

Dubočani su od centra Konjica udaljeni 11, 61 km vazdušne linije u pravcu jugoistoka. Nalaze se u kotlini, omeđenoj visovima Vranske stijene (1292m), Čepa (1008m), Krnjače (1000m) i na istoku kanjonom rijeke Rakitnice. Nekropola sadrži 49 stećaka (4 ploče, 44 sanduka i 1 sljemenjak) i nisu ukrašeni. Takođe je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine[29]

Nekropola u GlavatičevuUredi

Naselje Glavatičevo je smješteno u gornjem toku rijeke Neretve na njenoj lijevoj obali, i od grada Konjica je udaljeno oko 20 km zračne linije u pravcu jugoistoka. U zaseoku Karlušići, oko 1 km sjeverozapadno od Glavatičeva, na lokalitetu Gajine, smještena je nekropola sa 15 stećaka (11 sanduka i 4 sljemenjaka). Ukrasni ornamenti evidentirani su na sedam (7) spomenika (3 sanduka, 4 sljemenjaka). Njihovi ukrasni motivi su: tordirana traka, friz od povijene lozice sa trolistovima, tordirani vijenac, arkade, dvostruka spirala, djedovski štap i paralelna rebra. Nekropola takođe je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[30]

Nekropola u BulatovićimaUredi

Nekropola nalazi se u selu Bulatovići koje je udaljeno od Konjica oko 30 km. Selo se nalazi u planinskom dijelu općine na nadmorskoj visini od oko 800 m. Lokalitetu Dub je situiran na blagom uzvišenju u šumi, na oprečnoj strani od sela preko rijeke Kraljuščice. Nekropola takođe je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[31] Nacionalni spomenik čini nekropola sa 55 stećaka, a najveći broj pripada obliku sanduka i ploča. Dekoracija, zbog stanja na terenu, nije uočena.

Nekropola u TuhobićimaUredi

Nekropola sa stećcima nalazi se na lokalitetu „Greblje“, na brijegu iznad sela Tuhobići, udaljenom od centra Konjica 30-ak km, na nadmorskoj visini od oko 800 m. Nekropola takođe je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[32] Na nekropoli je evidentirano šest grobova sa stećcima, od čega su dva sanduka i četiri sljemenjaka s postoljem. Ukrasi nisu evidentirani. Stećci su u izvjesnoj mjeri oštećeni (površinske pukotine - pliće ili dublje).

Nekropola u naselju RibariUredi

Nekropola sa stećcima nalazi se u naseljenom mjestu Ribari, u blizini Glavatičeva, udaljenom od centra Konjica 18 km zračne linije u pravcu jugoistoka. Nekropola je smještena neposredno uz lokalni put, koji ju je presjekao. Osam stećaka na grupirano je u njezinom južnome dijelu. Od ukupno 8 stećaka, četiri su sanduka i dva sljemenjaka, jedna ploča i i jedan jako oštećen stećak. Na parceli preko puta, u pravoslavnom groblju, evidentirano je 8 stećaka. Jedan je visoki sanduk s postoljem, a ostali su sljemenjaci s postoljem (klesani u jednom komadu). [33] Stećci na obje parcele obrasli su niskim raslinjem i šibljem, biljnim organizmima (mahovinom i lišajevima), te su dosta oštećeni (površinske pukotine, odlomljeni, popolovljeni, prevrnuti) .

Nekropola u ZukićimaUredi

Nekropola sa stećcima nalazi se ispod seoskih kuća u Zukićima, u aktivnom pravoslavnom groblju, neposredno iznad magistralnog puta Konjic-Sarajevo, na relaciji Bradina-Podorošac. U nekropoli je evidentirano 18 grobova sa stećcima, od čega dva sljemenjaka. Vidljivi ukrasi nisu evidentirani. Šefik Bešlagić je registrovao 51 stećak (45 sanduka i 6 sljemenjaka). Nekropola takođe je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[34]

Nekropole u ObrimaUredi

U naselju Obri se nalazi historijsko područje. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj 4. do 6. novembra 2015. godine donijela je odluku da se historijsko područje sa nekropolama stećaka Brijest, Grebine i Borak proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.Ovu odluku Komisija donijelo je u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović), Ljiljana Ševo (predsjedavajuća).[35]

Nekropola na Velikoj PoljaniUredi

Na obronku planine Bahtijevice (nadmorska visina 1163 m, ogranak planine Prenja) pokraj tzv. “starog/turskog puta“ koji je vodio od Ivan-planine do Porima na prostoru između Lipeta i Zijemlja prostire se visoravan Velika (Dabića) poljana. Na zemljišnoj parceli označenoj kao k.č. broj 1621, sa površinom od 1170 m², smještena je nekropola sa 47 stećaka (8 ploča, 30 sanduka, 8 visokih sanduka i 1 sljemenjak). Spomenici su dobro obrađeni, ali ne i u potpunosti očuvani. Ukrašeno je 13 stećaka, a kao reljefni motivi evidentirane su biljne stilizacije u vidu simetričnih spirala, bordure i frizovi od povijenih lozica, tordirane vrpce, “vodenice“, polumjesec i kružni vijenac. Od figuralnih predstava evidentirana je predstava jelena i scena turnira. Nekropola takođe je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[36]

LiteraturaUredi

  • Vesna Mušeta-Aščerić, Srednjovjekovna župa Vrhbosna. Problemi granica i vlasti, Prilozi Instituta za istoriju XX/21, Sarajevo 1985, 257-268.
  • Pavao Anđelić, Svjetlost, Sarajevo, 1982 – STUDIJE O TERITORIJALNOPOLITIČKOJ ORGANIZACIJI SREDNJOVJEKOVNE BOSNE
  • Pavao Anđelić - Historijski spomenici Konjica i okoline I, Konjic 1975, 324, lat.
  • Hazim Šabanović - Bosanski pašaluk. Sarajevo: „Svjetlost“, 1982. godine
  • Evlija Čelebija - Putopis. Sarajevo: “Sarajevo-Publishing“, 1996. godine
  • Marijan Sivrić i Tomislav Anđelić - Srednjovjekovne humske župe, ZIRAL, Knjiga 101, Biblioteka Stećak, Knjiga 3, Mostar 1999.

ReferenceUredi

  1. ^ "Dubravko Lovrenović: Bosansko I humsko mramorje srednjeg vijeka". RABIĆ: Sarajevo, 2009. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ Šefik Bešlagić - Stećci u dolini Neretve
  3. ^ "Arheološki spomenici". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 15. 10. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ a b "Marian Wenzel -Ukrasni motivi na stećcima". Sarajevo: Veselin Masleša, 1965. Pristupljeno 9. 2. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "Nekropola Poljice". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 10. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ "Nekropola Račica". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 10. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ "Nekropola Krupac". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 10. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  8. ^ "Nekropola Lađanica". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 10. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  9. ^ "Nekropola Česmina Glava". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  10. ^ "Nekropola Gradić". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  11. ^ "Nekropola u Gračanima". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 10. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  12. ^ "Nekropola Muzge". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  13. ^ "Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  14. ^ "Nekropola Jesenice". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  15. ^ "Nekropola Kunja". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  16. ^ "Nekropola Biskup". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 12. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  17. ^ Državna komisija
  18. ^ "Nekropola Razići". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 10. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  19. ^ "Nekropole Vrbljanima". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 10. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  20. ^ "Husref Redžić: Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini". Sarajevo publishing, Sarajevo 2009. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  21. ^ "Nekropola u Borcima". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 9. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  22. ^ a b Pavao Anđelić: Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne
  23. ^ "Nekropola u Doljanima". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 10. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  24. ^ "Hazim Šabanović: Bosanski pašaluk". Pristupljeno 9. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  25. ^ "Nekropola na lokalitetu Mašeti". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 10. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  26. ^ "Nekropola u Gornjoj Bradini". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 10. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  27. ^ "Nekropola Ograda u Čičevu". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 10. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  28. ^ "Nekropole u Čičevu". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 10. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  29. ^ "Nekropola u Dubočanima". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 10. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  30. ^ "Nekropola u Glavatičevu". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 10. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  31. ^ "Nekropola u Bulatovićima". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 10. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  32. ^ "Nekropola u Tuhobićima". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 10. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  33. ^ "Nekropola u Ribarima". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 10. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  34. ^ "Nekropola u Zukićima". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 10. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  35. ^ "Historijsko područje Obri u Konjicu". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 15. 10. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  36. ^ "Nekropola na Velikoj Poljani". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 10. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkoviUredi