Nekropole stećaka u Argudu

Nekropole sa stećcima Argud, nalaze se u naselju Argud, 30 km. zračne linije u pravcu sjeveroistoka od Konjica, Bosna i Hercegovina. Nekropole su nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]

Historija uredi

Polovinom 11. vijeka područje planine Visočice, u župi Neretva, priključeno je bosanskoj državi. Od tada do dolaska bana Tvrtka na vlast 1353. godine imalo je poseban status. Početkom 15. vijeka došlo je do podjele na „Kraljevu zemlju” i feudalnu oblasti Kosača. Granica ovih dviju oblasti je bila rijeka Neretva.

O kontinuitetu naseljenosti Bjelimića svjedoče brojni materijalni tragovi naročito iz prahistorije, doba antike i srednjeg vijeka. Naselje Argud se razvilo na jednom kraku takozvanog vlaškog puta, koji je korišten za periodične dolaske Vlaha stočara na plato planine Visočice. Iz perioda srednjeg vijeka u Argudu je sačuvano nekoliko nekropola, koje karakterizira masivnost i brojnost stećaka, pretežno sanduka. U srednjem vijeku Bijelimići su ulazili u sastav župe Zagorje, a čitavim područjem gospodarila je vlastelinska porodica Čemerovića. Iz ovog posjeda Čemerovića formirao se i kasniji timar begova Šurkovića.

Godine 1465. osmanlijska vojska pod vodstvom Isa-bega Isakovića osvaja ove krajeve. Godine 1469. Bjelmići su u sastavu Neretvanskog kadiluka, koji je postojao sve do kraja XVI. stoljeća.

Lokalitet Muzge uredi

Lokalitet je na nadmorskoj visini 1012 metara. Nacionalni spomenik čini nekropola sa 21 stećkom i 19 nišana.[2]

Nekropola sa stećcima uredi

Od ukupnog broja stećaka 19 je sanduka i 2 sljemenjaka. Ukrašeno je 5 stećka. Motivi zastupljeni na stećcima su: polumjesec, rozeta tordirana traka, kružni vijenac, loza sa trolistom, krst i plastične trake.[3]

Nekropola sa nišanima uredi

Kao i u drugim krajevima Bosne i Hercegovine uz nekropole sa stećcima vezuju se kasnija muslimanska i kršćanska groblja. Tako se na srednjovjekovno groblje sa stećcima nastavlja muslimansko groblje na kojem je sačuvano 19 nišana. Nišani su vremenom oštećeni. Dva nišana su sa natpisom.

Na muškom nišanu sa turbanom u gužve, dimenzija osnovice 20x18 cm i visine 120 cm. na vidljivom vrhu tijela nišana je isklesana 1763. godina. Na drugom je ispisan u sedam okomitih redova teško čitljiv tarih,...Pomilovani i oprošteni Ibrahim, Bog mu se smilovao. Za Božije zadovoljstvo proučite Fatihu. (1811.) godina.

Na jednom nišanu u obliku stele, bez natpisa, isklesana je čomaga (buzdovanom) na desnoj strani.

 
Česma i stećci u Argudu

Lokalitet Jesenice uredi

Lokalitet Jesenica se nalazi na kraku puta koji iz naseljenog mjesta Odžaci vodi do naseljenog mjesta Argud. Lokalitet je smješten na desnoj strani puta 1 km prije naselja. Na ulazu u nekropolu se nalazi hair česma. Nacionalni spomenik čini nekropola sa 26 stećka (22 ploče, 2 sanduka, 1 stub sa prevrnutim postoljem). Ukrašen je stub sa reljefnom predstavom ljudske figure koja ima antičke paralele. To su rimske grobne stele na kojima se javlja glava gorgone.[4]

Lokalitet Kunja uredi

Lokalitet Kunja se nalazi na putu koji iz naseljenog mjesta Argud vodi do naseljenog mjesta Svijenča. Nacionalni spomenik čini nekropola sa 110 stećaka: 3 sljemenjaka i 107 sanduka. Ukrašeno je 6 stećaka.[5]

Literatura uredi

  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
  • Pavao Anđelić, Historijski spomenici Konjica i okoline, I, Skupština opštine, Konjic, 1975.
  • Pavao Anđelić, Teritorijalnopolitička organizacija srednjovjekovne župe Neretve i njezino mjesto u širim političkim okvirima u Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne, Sarajevo, 1982.
  • Vesna Mušeta-Aščerić, Sarajevo i njegova okolina u 15. stoljeću, Sarajevo, 2005. 2006.
  • Grupa autora, Prirodna baština Kantona Sarajevo, Sarajevo, 2008. 2009.

Reference uredi

  1. ^ "Nekropola u Argudu". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 10. 2016.[mrtav link]
  2. ^ "Nekropola Muzge" (PDF). kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 10. 2016.[mrtav link]
  3. ^ "Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  4. ^ "Nekropola Jesenice" (PDF). kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 10. 2016.[mrtav link]
  5. ^ "Nekropola Kunja" (PDF). kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 10. 2016.[mrtav link]