Tvrđava Črešnjevo
Tvrđava Črešnjevo je srednjovjekovno utvrđenje na području župe Neretva, koja se teritorijalno poklapa sa teritorijom današnje općine Konjic, Bosna i Hercegovina.
Historija uredi
U ranije doba srednjeg vijeka, u široj okolini Konjica, postojale su župa Neretva, dio župe Zagorja (kraj oko Bjelimića) i dio Komske župe (kraj oko Glavatičeva), kao dijelovi oblasti Podgorja. Zajedno sa Humom, Trebinjem i Zetom Podgorje je imalo status polusamostalne zemlje – države. Župa Neretva prostirala se između župe Rame na zapadu i župe Kom na istoku. Pretpostavlja se da je već polovinom XI vijeka, ova župa bila priključena bosanskoj državi. Od tada do dolaska bana Tvrtka na vlast 1353. godine imala je poseban status u bosanskoj državi.[1]
U kasnom srednjem vijeku župa Neretva bila je podijeljena na bosanski dio na desnoj obali rijeke Neretve i hercegovački dio, na lijevoj obali. Bosanski dio pripadao je vladarskoj porodici Kotromanića. Predio od rijeke Rakitnice na istoku do rječice Trešanice na zapadu pripadao je upravnom kotaru (knežiji) Črešnjevo. Od 1404. godine sve do propasti bosanske države, bosanski dio župe Neretva poznat je kao Kraljeva zemlja. Dio na lijevoj obali rijeke Neretve ušao je u sastav Humske zemlje kojom je gospodarila feudalna porodica Kosače.
Krajem proljeća 1463. pohodom sultana el Fatiha osvojena su oba područja župe Neretve i Koma. Protivnapadom hercega Stjepana Vukčića Kosače povraćen je humski dio i zapadni dio bosanske Nertve, ali je grad Črešnjevo ostao pod osmanskom vlašću. Već u drugom popisu osmanskih vlasti, tvrđava se ne spominje, jer je bio napušten.
Opis uredi
Tvrđava Črešnjevo (Trešnjevac) nalazila se iznad lijeve obale Trešanice, desne pritoke Neretve, u trouglu koji čine okolna sela Kaljina, Džepi i Brčani (Brđani). Zauzimao je površinu od oko 6 hektara, na Velikoj i Maloj gradini, dijelu masiva Brvačke planine. Prema veličini prostora koji zauzima, grad Črešnjevo spada među najveće gradove u Bosni i Hercegovini. Teritorija sliva ove rijeke nosila je zajednički naziv Dragočaj. Tako se zvao i džemat u periodu osmanske vladavine, a pripadao je nahiji Neretvi, onom dijelu koji je spadao u srednjem vijeku u Kraljevu zemlju. Oko 1,5 m južno od grada Češnjeva nalazio se mali grad Dragić kod Džepa. Njegova istorija tijesno je povezana sa gradom Črešnjevom.
Prema tehnici zidanja i debljini bedema (do 2 m), većoj nego kod ostalih gradova, te prema civilnom naselju i crkvi opasanim zidinama, zaključuje se da je ovakav stepen razvoja grad mogao dostići tek u 15. vijeku. Citadela na najvišem vrhu grada, na Velikoj gradini, mogla je nastati i znatno prije.[2]
Literatura uredi
- Vesna Mušeta-Aščerić, Srednjovjekovna župa Vrhbosna. Problemi granica i vlasti, Prilozi Instituta za istoriju XX/21, Sarajevo 1985, 257-268.
- Pavao Anđelić, Svjetlost, Sarajevo, 1982 – STUDIJE O TERITORIJALNOPOLITIČKOJ ORGANIZACIJI SREDNJOVJEKOVNE BOSNE
- Pavao Anđelić - Historijski spomenici Konjica i okoline I, Konjic 1975, 324, lat.
- Hazim Šabanović - Bosanski pašaluk. Sarajevo: „Svjetlost“, 1982. godine
- Marijan Sivrić i Tomislav Anđelić - Srednjovjekovne humske župe, ZIRAL, Knjiga 101, Biblioteka Stećak, Knjiga 3, Mostar 1999.
Reference uredi
- ^ "Husref Redžić: Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini". Sarajevo publishing, Sarajevo 2009. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Nekropole Vrbljanima". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 10. 2019.
