Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine

Parlamentarna skupština
Bosne i Hercegovine
Parlamentarna skupština; Bosne i Hercegovine
IX saziv
	Logo Parlametarne skupštine BiH
Vrsta
Vrsta	Dvodomni sistem
Domovi	Predstavnički dom; Dom naroda
Ograničenje mandata	2 godine (1996-2002); 4 godine (od 2002)
Historija
Osnovano	14. decembar 1995. (Dejtonski sporazum)
Prethodnik	Skupština Republike BiH
Početak saziva	3. januar 1997.
Vodstvo
Predsjedavajući Predstavničkog doma	Nebojša Radmanović, SNSD ; (od 1. aprila 2024.)
Predsjedavajući Doma naroda	Dragan Čović, HDZ BiH ; (od 16. juna 2024.)
Struktura
Broj zastupnika	57 (ukupno)
Pol. grupe – Predstavnički dom	Vlada (20): SNSD (6); SDP BiH (5); HDZ BiH (4); NiP (3); NS (2); Podržavaju (3): DEMOS (1); US (1); BHI (1); Opozicija (19): SDA (8); DF–GS (3); SDS (2); PDP (2); NES (2); ZPR (1); NPD (1);
Pol. grupe – Dom naroda	Klub Bošnjaka (5): SDA (2); DF (1); NiP (1); SBiH (1); Klub Hrvata (5): HDZ BiH (3); HDZ 1990 (1); ZNG (1); Klub Srba (5): SNSD (3); SDS (1); PDP (1);
Izbori
Posljednji opći izbori	2. oktobar 2022.
Sljedeći opći izbori	2026.
Mjesto zasjedanja
	Zgrada Parlamenta; Trg Bosne i Hercegovine 1, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Veb-sajt
	www.parlament.ba

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine jest najviše zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine. Sastoji se od dva doma: Doma naroda sa 15 delegata i Predstavničkog doma sa 42 poslanika.^[3]

Historija

Ustanovljena je Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini (poznatijim kao Dejtonski sporazum), parafiranim u Dejtonu (Ohio, SAD), a svečano potpisan 14. decembra 1995. u Parizu. Aneks 4. Sporazuma je Ustav Bosne i Hercegovine kojim je utvrđeno da je Parlamentarna skupština najviši zakonodavni organ države, sa dvodomnom strukturom.^[4]

Posljedna sjednice Skupštine Republike Bosne i Hercegovine bila je 27. augusta 1996, a prvi poslijeratni opći izbori održani su par sedmica kasnije, 13. i 14. septembra 1996, u skladu sa Aneksom 3. sporazuma.^[5] Nakon održanih izbora i početka zasijedanja prvog saziva 3. januara 1997, Parlamentarna skupština službeno zamijenjuje Skupštinu Republike BiH, te ponovno postaje najviše zakonodavno tijelo čitave države.

Prva tri saziva Parlamentarne skupštine su birana svake dvije godine, da bi od 2002. izbori za poslanike bili održavani svake četiri godine. Sjednice prvog saziva su održavane u Zemaljskom muzeju i zgradi Elektrotehničkog fakulteta u Lukavici, a od 26. novembra 1998. zasjedanja su se počela održavati u parlamentarnoj zgradi na Marindvoru u Sarajevu (što je i zvanično sjedište ove institucije). Trenutni saziv delegata (poslije izbora 2022) je ujedno i deveti saziv u ovom formatu od 1996. Značajnu ulogu u radu Parlamentarne skupštine BiH imao je Ured visokog predstavnika ^[5] koji je, u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, nametnuo dio esencijalnih državnih zakona, oko kojih parlamentarci nisu postigli saglasnost.

Nadležnosti

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nadležna je za:

Donošenje zakona koji su potrebni za provođenje odluka Predsjedništva BiH ili za vršenje ustavnih funkcija parlamenta;
Odlučivanje o izvorima i iznosu sredstava (budžet) za rad institucija BiH i za međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine;
Odlučivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora i za ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene dužnosti ili koja su joj dodijeljena zajedničkim sporazumom entiteta;
Potvrđivanje imenovanja predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara BiH.

Najznačajnija aktivnost koju obavlja Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine jest zakonodavna. Ona donosi zakone u oblastima koje su iz nadležnosti državnog nivoa vlasti, a to su: vanjska politika, vanjskotrgovinska, carinska, monetarna politika, finansiranje institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila, provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući i odnose s Interpolom, uspostavljanje i funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacija, reguliranje međuentitetskog transporta, te kontrola zračnog saobraćaja.^[4]

Ustavom je ostavljena mogućnost da Parlamentarna skupština može preuzeti dodatne nadležnosti dodijeljene od entiteta u svim pitanjima o kojima se o tome postigne saglasnost entiteta.

Struktura

Sve zakonodavne odluke koje donosi Parlamentarna skupština BiH moraju biti odobrene od strane oba doma. Sve odluke u oba doma donose se većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju, s tim da ta većina uključuje najmanje jednu trećinu glasova delegata ili poslanika s teritorije svakog entiteta.

U slučaju kada se većina delegata jednog naroda usprotivi donošenju neke odluke, s ciljem zaštite vitalnog nacionalnog interesa, one mogu biti proglašene destruktivnim, te odmah se saziva zajednička komisija koju čine tri delegata, po jedan iz svakog naroda, kako bi ona riješila to pitanje. Ako komisija u roku od pet dana ne uspije donijeti rješenje, predmet se upućuje Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine koji će po hitnom postupku razmotriti da li ima nepravilnosti u toj proceduri.^[4]

Ustavom je predviđeno da poslanici i delegati neće i ne mogu biti krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti.^[4]

Predstavnički dom

Predstavnički dom se sastoji od 42 poslanika od kojih se dvije trećine (28) biraju sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, a jedna trećina (14) sa teritorije Republike Srpske i koji se biraju neposredno na izborima. Većina (22) svih članova izabranih u Predstavničkom domu čine kvorum.

Na čelu Predstavničkog doma se nalazi Predsjedavajući s dva zamjenika, koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda i koji se rotiraju svakih 8 mjeseci u periodu od 4 godine. Da bi se određeni zakon usvojio u Predstavničkom domu potrebno je najmanje dvije trećine ukupnih glasova (28 glasova), a od toga mora biti najmanje jedna polovina iz svakog entiteta (14 iz Federacije BiH i 7 iz Republike Srpske). Ovakav način glasanja se zove entitetsko glasanje i utvrđen je članom 4. Ustava Bosne i Hercegovine i bio je jedna od tačaka Dejtonskog sporazuma.

Trenutni sastav

Dom naroda

Dom naroda čini 15 delegata od kojih se 10 (pet Bošnjaka i pet Hrvata) bira sa teritorije Federacije BiH, a 5 Srba sa teritorije Republike Srpske. Bošnjačke i hrvatske delegate u Domu naroda biraju delegati navedenih naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, a srpske delegate bira Narodna skupština Republike Srpske. Devet članova Doma čini kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata. Dom naroda također ima mogućnost da raspusti Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ili sam Dom.^[4]^[6]

Na čelu Doma naroda nalazi se Predsjedavajući s dva zamjenika i oni čine kolegij. Oni ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda i rotiraju se svakih 8 mjeseci u periodu od 4 godine.

Trenutni sastav

Komisije

Komisije imaju veoma značajnu ulogu i doprinose racionalnijem i efikasnijem radu domova. Ukupno ima 16 komisija, od kojih su 7 stalne komisije Predstavničkog doma, 3 stalne komisije Doma naroda, i 6 zajedničke komisije oba doma. Svaki dom može, na prijedlog poslanika, odnosno delegata ili kluba, osnovati privremene komisije doma ili, na prijedlog drugog doma, privremene zajedničke komisije za realizaciju ili pripremanje određenog akta ili pitanja, kao i istražne komisije.^[4]