Nogometna reprezentacija Hrvatske

Nogometna reprezentacija Hrvatske predstavlja Hrvatsku na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je Nogometnog saveza Hrvatske (HNS). Većinu domaćih utakmica igra na Stadionu "Maksimir" u Zagrebu. Jedna je od najmlađih reprezentacija (od osnivanja) koja je stigla do nokaut faze velikog takmičenja, kao i najmlađa reprezentacija koja je zauzela mjesto 10 najboljih na FIFA-inoj svjetskoj rang listi.

Nogometna reprezentacija Hrvatske
Nadimak
Kockasti
Vatreni[1]
SavezUEFA
SelektorZlatko Dalić
Najviše nastupaLuka Modrić (162)
Najbolji strijelacDavor Šuker (45)[2]
FIFA kodCRO
FIFA rang12. Povećanje 3 (6. oktobar 2022.)[3]
Najveći FIFA rang3 (januar 1999)[4]
Najniži FIFA rang125 (mart 1994)[4]
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Domaći dres
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Gostujući dres
Prva utakmica
 Hrvatska 2–1 Sjedinjene Američke Države  
(Zagreb, Hrvatska; 17. oktobar 1990)[5]
Najveća pobjeda
 Hrvatska 10–0 San Marino  
(Rijeka, Hrvatska; 4. juni 2016)
Najveći poraz
 Španija 6–0 Hrvatska  
(Elche, Španija; 11. septembar 2018)[5]
Svjetsko prvenstvo u nogometu
Broj učestvovanja6
Prvo učestvovanje1998.
Najbolji rezultatDrugoplasirani
(2018)
Evropsko prvenstvo u nogometu
Broj učestvovanja5
Prvo učestvovanje1996.
Najbolji rezultatČetvrtfinale
(1996, 2008)

Tim su priznali i FIFA i UEFA nakon raspada Jugoslavije. Međutim, nacionalne ekipe su bile aktivne u razdobljima politčkih preokreta, predstavljajući suverene države poput Banovine Hrvatske od 1939. do 1941. ili Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1944. Većina hrvatskih igrača je predstavljala Jugoslaviju prije osnivanja trenutne ekipe. Današnja reprezentacija igrala je takmičarske utakmice od 1994, počevši od kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 1996. godine. Godine 1998, takmičili su se na svom prvom Svjetskom prvenstvu, završivši na 3. mjestu. Najbolji strijelac tog prvenstva bio je reprezentativac Davor Šuker. Tačno dvadeset godina kasnije, Hrvatska je stigla do finala Svjetskog prvenstva 2018.

Između ostalih nadimaka, tim se kolokvijalno naziva Vatreni ili Kockasti. U županijama koje govore italijanski tim je poznat pod nazivom Il furioso incendio (Plamteća vatra). Otkad je stekla pravo za natjecanje, Hrvatska se nije uspjela kvalificirati na dva veća takmičenja; Evropsko prvenstvo 2000. i Svjetsko prvenstvo 2010. godine. Najveći poraz doživjeli su 2018. godine protiv Španije rezultatom 6–0, a njihova najveća pobjeda je bila pobjeda od 10–0 u prijateljskoj utakmici protiv San Marina 2016. Reprezentacija ima određena rivalstva kao što je Derby Adriatico s Italijom ili politički nastrojeno rivalstvo sa Srbijom, što dovodi do problema na utakmicama.

Ekipa predstavlja drugu najmanju državu po broju stanovnika i kopnenoj masi koja je stigla do finala Svjetskog prvenstva, iza Urugvaja i Nizozemske. Na većim turnirima Hrvatska drži zajedničke rekorde najdužeg razdoblja između jednog i drugog gola jednog igrača (2002–2014), najviše odigranih izvođenja penala (2), najviše odigranih produžetaka (2) i najviše odbranjenih penala u utakmici (3).

Historija uredi

1990-e uredi

Hrvatska reprezentacija je prvu utakmicu odigrala sa SAD-om 1990. godine i pobijedila 2–1. U kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1992. godine nije mogla učestvovati jer je član FIFA-e postala tek u julu iste godine. Reprezentacija je igrala na prvom značajnijem turniru na Evropskom prvenstvu 1996. Najbolji igrač u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1996. u Engleskoj bio je Slaven Bilić, premda se ne može poreći da su golovi Davora Šukera donosili odlučujuću prevagu ekipe Miroslava Blaževića. Hrvatska je pobijedila protiv Italije u Palermu 2:1, remi s istima u Splitu 1:1, pobjeda protiv Slovenije u Ljubljani 2:1, i druge. Završili su kao prvi ispred tadašnjeg doprvaka svijeta Italije i direktno se plasirali na EP. Nakon prve utakmice s Turskom, koju je Hrvatska pobijedila 1:0 golom Vlaovića, uslijedila je utakmica sa Danskom u Sheffieldu. Hrvatska je pobijedila 3:0, dvaput je pogodio Šuker, jednom Zvonimir Boban. U trećoj utakmici Hrvatska je odmarala većinu igrača i Portugal je to iskoristio te pobijedio 3:0, golovima Figa, Joao Pinta i Domingosa. U četvrtfinalu susreli su se s Nijemcima, na Old Traffordu. Njemačka je povela pogotkom Klinsmanna iz penala, a izjednačio je Davor Šuker. Međutim, Nijemci su dali gol preko Sammera, tako da je Hrvatska ispala sa prvenstva.

Na Svjetskom prvenstvu 1998. u Francuskoj, Hrvatska je osvojila treće mjesto, a najbolji strijelac bio Davor Šuker sa 6 golova. U prvoj utakmici Hrvatska je slavila protiv Jamajke 3:1. Prvi gol na svjetskim prvenstvima za Hrvatsku dao je Mario Stanić u 27. minutu. Jamajka je izjednačila preko Earlea, ali je Hrvatska vratila prednost i osigurala pobjedu golovima Prosinečkog i Šukera. Sljedeća utakmica bila je protiv Japana. U 77. minuti Davor Šuker je dao gol, što je značilo prolaz grupe. U trećem meču Hrvatska je golom Pinede izgubila od Argentine 1:0. Protiv reprezentacije Rumunije je nakon penala gol dao Šuker, što je dovelo do toga da Hrvatska prođe u četvrtfinale. Protiv reprezentacije Njemačke odigrali su 3:0 i Hrvatska je završila u polufinalu Svjetskog prvenstva. U polufinalnoj utakmici Francuska je slavila, nakon što je Hrvatska vodila još jednim golom Davora Šukera. Dvaput je pogodio Lillian Thuram i Francuska je pobijedila sa 2:1. Hrvatska se međutim uspjela povratiti i u utakmici za treće mjesto svladala Holandiju 2:1 postižući najveći uspjeh u historiji reprezentacije. Davor Šuker postigao je 6 golova čime je postao prvi strijelac Svjetskog prvenstva.

U kvalifikacijama za Euro 2000 Hrvatska je bila smještena u grupu sa Jugoslavijom, Irskom, Makedonijom i Maltom. U prvoj utakmici su izgubili u gostima od Republike Irske 2:0. Nakon toga pobijedili su Makedoniju i Maltu, nakon čega je uslijedio remi s Makedonijom u Skopju 1:1. Pobjede nad Maltom, Irskom i 2 remija sa Jugoslavijom nisu bili dovoljni za plasman i Hrvatska je u grupi završila treća, te tako prvi put ostala bez prvenstva.

2000-e uredi

Na kvalifikacijama za SP 2002. primili su samo 1 gol. Kvalifikacije su počele remijima sa Belgijom i Škotskom, nakon čega je Miroslav Blažević dobio otkaz, a za novog selektora postavljen je Mirko Jozić. Ali, nakon toga Hrvatska je zaredala sa pobjedama nad Latvijom i San Marinom te remizirala sa Škotskom u Glasgowu. U posljednjem, odlučujućem meču igrala je sa Belgijom. Hrvatska je pobijedila golom Alena Bokšića 1:0 i kao prvoplasirana direktno osigurala prvenstvo u Koreji i Japanu. Postava za SP bila je sastavljena od iskusnih igrača sa prijašnjih turnira, kao što su Šuker, Prosinečki, Bokšić, Jarni ili Soldo, te novih igrača, uglavnom debitanata na velikim takmičenjima, kao što su Pletikosa, Olić, Vugrinec, Vranješ i ostali. U grupi su bili sa sljedećim: Meksiko, Italija i Ekvador. U prvoj utakmici pobijedio je Meksiko golom Blanca iz penala. Olić i Rapaić su brzo izjednačili i Hrvatska je slavila sa 2:1 u Ibarakiju. Međutim, Ekvador je pobijedio sa 1:0 i Hrvatska je ispala sa SP-a. Dalje su prošli Meksiko i Italija, a smijenjen je Mirko Jozić. Novi izbornik Hrvatske postao je Otto Barić.

Na kvalifikacijama za Euro 2004, nakon domaćeg remija sa Estonijom izgubili su u gostima od Bugarske 2:0. Hrvatska se ipak vratila i do kraja uspjela ostvariti pobjedu nad Belgijom 4:0 i Bugarskom 1:0, a kao drugoplasirana ekipa iza Bugarske, otišla je u baraž. U baražu su izvukli Sloveniju. Prva utakmica u Zagrebu završila je 1:1, dok je u revanšu pobijedila Hrvatska pogotkom Dade Prše, prošavši na EP. Izvučeni su u tešku grupu sa Engleskom, Francuskom i Švicarskom. Prva utakmica sa Švicarskom završila je 0:0. Pred meč s Francuskom u Leiriji, selektor Otto Barić je govorio kako Hrvatska ima šanse za pobjedu. Nakon vodstva Francuske autogolom Tudora, Hrvati ušli u prednost golovima Rapaića i Prše. Gol je dao Trezeguet. U trećoj utakmici Hrvatska je izgubila od Engleske 4:2, što je značilo ispadanje s turnira.

Hrvatska se pod vodstvom novog selektora Zlatka Kranjčara plasirala na SP 2006. u Njemačkoj. U prvoj utakmici Hrvatska je igrala sa Brazilom, koji je pobijedio 1:0. U drugom kolu Svjetskog prvenstva Hrvatska je igrala protiv Japana, u Nurnbergu, ovaj put s remijem 0:0, te je slijedio treći meč u grupi, s Australijom. Hrvatska je izjednačila sa 2:2, što nije bilo dovoljno za prolaz grupe. Josip Šimunić na toj je utakmici zaradio 3 žuta kartona. Nakon drugog žutog kartona sudija ga nije poslao vani, to je učinio tek nakon trećeg kartona. Zlatko Kranjčar dobio je otkaz.

Za selektora je postavljen bivši selektor omladinske reprezentacije i nekadašnji reprezentativac Slaven Bilić. Pobijeđena je Italija, gdje je Hrvatska slavila 2:0 u prijateljskom meču. Uslijedile su kvalifikacije za Euro 2008. U grupi su bili Hrvatska, Engleska, Rusija, Makedonija, Estonija i Andora. Na početku kvalifikacija nakon remija u Rusiji, Engleska je izgubila na Maksimiru sa 2:0. Engleska je izgubila još jednom, ovaj put sa 3:2 na Wembleyu, bez plasmana na EP. S Rusijom je Hrvatska još jednom remizirala, a Izrael, Estoniju i Andoru pobijedili su u obje utakmice. Jedini poraz bio je u Skoplju protiv Makedonije.

 
Hrvatska 10. juna 2013.

Na EP 2008. igrali su u grupi s Austrijom, Njemačkom i Poljskom. U prvoj utakmici pobijedili su Austriju 1:0 golom Luke Modrića iz penala. U drugoj utakmici je bilo bitno ne izgubiti od Nijemaca. Međutim, Elf je u Klagenfurtu potučen do nogu, makar to rezultat baš ne pokazuje. Srna i Olić pogodili su za Hrvatsku. U trećoj utakmici pobijedili su Poljsku golom Klasnića i kao prvi u grupi plasirali se u četvrtfinale, gdje su ispali od Turske nakon izvođenja penala. Bilo je 1:1, a strijelac je opet bio Ivan Klasnić.

2010-e uredi

SP 2010. su preskočili, ispali su u kvalifikacijskoj grupi kada su završili iza Engleske i Ukrajine.

Na EP 2012 plasirali su se pobijedivši Tursku u dodatnim kvalifikacijama ukupnim rezultatom 3-0.[6] U prvoj utakmici pobijedila je Irsku 3:1, a dva gola dao je Mario Mandžukić. U drugoj utakmici igrali su s Italijom 1:1, strijelac je bio također Mandžukić. U trećoj utakmici izgubili su od Španije pred sam kraj susreta, te tako ispali iz grupe sa EP-a.

Utakmice uredi

Kvalifikacije za EP 2016. uredi

Poz. Ekipa OU P N I DG PG GR B
1.   Italija 10 7 3 0 16 7 +9 24
2.   Hrvatska [a] 10 6 3 1 20 5 +15 20
3.   Norveška 10 6 1 3 13 10 +3 19
4.   Bugarska 10 3 2 5 9 12 −3 11
5.   Azerbejdžan 10 1 3 6 7 18 −11 6
6.   Malta 10 0 2 8 3 16 −13 2
             
Italija    1–1 2–1 1–0 2–1 1–0
Hrvatska    1–1 5–1 3–0 6–0 2–0
Norveška    0–2 2–0 2–1 0–0 2–0
Bugarska    2–2 0–1 0–1 2–0 1–1
Azerbejdžan    1–3 0–0 0–1 1–2 2–0
Malta    0–1 0–1 0–3 0–1 2–2
  1. ^ Disciplinska komisija UEFA-e na sjednici održanoj 23. jula 2015. donijela je odluku o kazni nogometnom savezu Hrvatske zbog kukastog krsta koji je bio vidljiv na stadionu Poljud tokom kvalifikacijske utakmice Hrvatska – Italija koja se igrala 12. juna 2015. Hrvatska je kažnjena oduzimanjem jednog boda. Istovremeno, savez je kažnjen sa 100.000 eura, a iduće dvije domaće utakmice u UEFA-inim takmičenjima ponovo će igrati bez publike, kao što je bilo i protiv Italije. Također, UEFA je odredila HNS-u da preostale domaće utakmice u ovim kvalifikacijama ne može igrati na stadionu Poljud.[7][8]


Kvalifikacije za SP 2018. uredi

Poz. Tim OU P N I DG PG GR B
1.   Island 10 7 1 2 16 7 +9 22
2.   Hrvatska 10 6 2 2 15 4 +11 20
3.   Ukrajina 10 5 2 3 13 9 +4 17
4.   Turska 10 4 3 3 14 13 +1 15
5.   Finska 10 2 3 5 9 13 −4 9
6.   Kosovo 10 0 1 9 3 24 −21 1
             
Island    1–0 2–0 2–0 3–2 2–0
Hrvatska    2–0 1–0 1–1 1–1 1–0
Ukrajina    1–1 0–2 2–0 1–0 3–0
Turska    0–3 1–0 2–2 2–0 2–0
Finska    1–0 0–1 1–2 2–2 1–1
Kosovo    1–2 0–6 0–2 1–4 0–1


Kvalifikacije za EP 2020. uredi

Poz. Tim OU P N I DG PG GR B
1.   Hrvatska 0 0 0 0 0 0 00 0
2.   Vels 0 0 0 0 0 0 00 0
3.   Slovačka 0 0 0 0 0 0 00 0
4.   Mađarska 0 0 0 0 0 0 00 0
5.   Azerbejdžan 0 0 0 0 0 0 00 0
           
Hrvatska    8. 6. 16. 11. 10. 10. 21. 3.
Vels    13. 10. 24. 3. 19. 11. 6. 9.
Slovačka    6. 9. 10. 10. 21. 3. 19. 11.
Mađarska    24. 3. 11. 6. 9. 9. 13. 10.
Azerbejdžan    9. 9. 16. 11. 11. 6. 8. 6.

Nastupi na turnirima uredi

Nastupi na Svjetskim prvenstvima uredi

Svjetsko prvenstvo 3 Kvalifikacije za
Svjetsko prvenstvo
Domaćin/Godina Runda Poz. OU P N I DG PG OU P N I DG PG
19301990 Učestvovali u sastavu SFRJ Učestvovali u sastavu SFRJ
  1994 Nisu učestvovali Nisu učestvovali
  1998 Treće mjesto 3 7 5 0 2 11 5 10 5 4 1 20 13
    2002 Grupna faza 23 3 1 0 2 2 3 8 5 3 0 15 2
  2006 Grupna faza 22 3 0 2 1 2 3 10 7 3 0 21 5
  2010 Nisu se kvalificirali 10 6 2 2 19 13
  2014 Grupna faza 19 3 1 0 2 6 6 12 6 3 3 14 9
  2018 Finale 2. 7 4 2 1 14 9 12 7 3 2 19 5
  2022 Treće mjesto 3. 7 2 4 1 14 9 10 7 2 1 21 4
Ukupno 6/22 30 13 8 9 43 33 72 43 20 9 129 51

Nastupi na Evropskim prvenstvima uredi

Evropsko prvenstvo Kvalifikacije
Godina Runda Poz. OU P N I DG PG Sastavi OU P N I DG PG Ref.
19601992. Učestvovali u sastavu Jugoslavije Učestvovali u sastavu Jugoslavije
  1996. Četvrtfinale 7. 4 2 0 2 5 5 Sastav 10 7 2 1 22 5 [9]
    2000. Nisu se kvalificirali 8 4 3 1 13 9 [10]
  2004. Grupna faza 13. 3 0 2 1 4 6 Sastav 10 6 2 2 14 5 [11]
    2008. Četvrtfinale 5. 4 3 1 0 5 2 Sastav 12 9 2 1 28 8 [12]
    2012. Grupna faza 10. 3 1 1 1 4 3 Sastav 12 8 2 2 21 7 [13]
  2016. Osmina finala 9. 4 2 1 1 5 4 Sastav 10 6 3 1 20 5 [14]
  2020. Osmina finala 14. 4 1 1 2 7 8 8 5 2 1 17 7
U K U P N O 6/16 22 9 6 7 30 28 70 45 16 9 135 46 [15]


Trenutni sastav uredi

Spisak Hrvatske na SP 2014:

0#0 Poz. Igrač Datum rođenja (dob) Nastupi Golovi Klub
1 1G Stipe Pletikosa (1979-01-08)8. januar 1979 (dob: 35) 111 0   Rostov
2 2O Šime Vrsaljko (1992-01-10)10. januar 1992 (dob: 22) 7 0   Genoa
3 2O Danijel Pranjić (1981-12-02)2. decembar 1981 (dob: 32) 50 0   Panathinaikos
4 3V Ivan Perišić (1989-02-02)2. februar 1989 (dob: 25) 29 3   VfL Wolfsburg
5 2O Vedran Ćorluka (1986-02-05)5. februar 1986 (dob: 28) 72 4   Lokomotiv Moskva
6 2O Dejan Lovren (1989-07-05)5. juli 1989 (dob: 24) 25 2   Southampton
7 3V Ivan Rakitić (1988-03-10)10. mart 1988 (dob: 26) 62 9   Sevilla
8 3V Ognjen Vukojević (1983-12-20)20. decembar 1983 (dob: 30) 55 4   Dynamo Kyiv
9 4N Nikica Jelavić (1985-08-27)27. august 1985 (dob: 28) 33 6   Hull City
10 3V Luka Modrić (1985-09-09)9. septembar 1985 (dob: 28) 75 8   Real Madrid
11 2O Darijo Srna   (1982-05-01)1. maj 1982 (dob: 32) 112 21   Shakhtar Donetsk
12 1G Oliver Zelenika (1993-05-14)14. maj 1993 (dob: 21) 0 0   Lokomotiva
13 2O Gordon Schildenfeld (1985-03-18)18. mart 1985 (dob: 29) 21 0   Panathinaikos
14 3V Marcelo Brozović (1992-10-16)16. oktobar 1992 (dob: 21) 1 0   Dinamo Zagreb
15 3V Milan Badelj (1993-04-30)30. april 1993 (dob: 21) 1 0   Hamburger
16 4N Ante Rebić (1993-09-21)21. septembar 1993 (dob: 20) 5 1   Fiorentina
17 4N Mario Mandžukić (1986-05-21)21. maj 1986 (dob: 28) 50 13   Bayern
18 4N Ivica Olić (1979-09-14)14. septembar 1979 (dob: 34) 92 18   VfL Wolfsburg
19 3V Sammir (1987-04-23)23. april 1987 (dob: 27) 6 0   Getafe
20 3V Mateo Kovačić (1994-05-06)6. maj 1994 (dob: 20) 10 0   Internazionale
21 2O Domagoj Vida (1989-04-29)29. april 1989 (dob: 25) 23 1   Dynamo Kyiv
22 4N Eduardo (1983-02-25)25. februar 1983 (dob: 31) 63 29   Shakhtar Donetsk
23 1G Danijel Subašić (1984-10-27)27. oktobar 1984 (dob: 29) 6 0   AS Monaco

Statistika igrača uredi

Zadnja izmjena 11. april 2014.

  Aktivni reprezentativci

Najviše nastupa uredi

# Nogometaš Br. nastupa Br. golova Prvi nastup Zadnji nastup
1 Darijo Srna[16][17][18] 111 21 20. novembar 2002 5. mart 2014
2 Stipe Pletikosa[17][19][20] 109 0 10. februar 1999 19. novembar 2013
3 Josip Šimunić[17][21][22] 105 3 10. novembar 2001 19. novembar 2013
4 Dario Šimić[17][23][24] 100 3 13. mart 1996 20. august 2008
5 Ivica Olić[17][25][26] 90 18 13. februar 2002 5. mart 2014
6 Robert Kovač[17][27][28] 84 0 28. april 1999 14. oktobar 2009
7 Niko Kovač[17][29][30] 83 14 11. decembar 1996 11. oktobar 2008
8 Robert Jarni[17][31][32] 81 1 22. decembar 1990 13. juni 2002
9 Niko Kranjčar[17][33] 81 16 18. august 2004 15. oktobar 2013
10 Luka Modrić[17][34] 73 8 1. mart 2006 5. mart 2014

Najbolji strijelci uredi

# Nogometaš Br. golova Br. nastupa Prvi nastup Zadnji nastup PGPU
1 Davor Šuker[2][17][35] 45 69 22. decembar 1990 3. juni 2002 0.652
2 Eduardo da Silva[17][36][37] 29 61 16. novembar 2004 5. mart 2014 0.475
3 Darijo Srna[16][17][18] 21 111 20. novembar 2002 5. mart 2014 0.189
4 Ivica Olić[17][25][26] 18 90 13. februar 2002 5. mart 2014 0.2
5 Niko Kranjčar[17][33] 16 81 18. august 2004 15. oktobar 2013 0.197
6 Goran Vlaović[17][38] 15 52 5. juli 1992 21. august 2002 0.288
7 Niko Kovač[17][29][30] 14 83 11. decembar 1996 11. oktobar 2008 0.168
8 Mladen Petrić[17][39] 13 45 10. novembar 2001 6. februar 2013 0.289
Mario Mandžukić[17][40] 48 17. novembar 2007 5. mart 2014 0.27
10 Zvonimir Boban[17][41] 12 51 22. decembar 1990 13. novembar 1999 0.235
Ivan Klasnić[17][42] 41 18. februar 2004 2. februar 2011 0.292

Selektori uredi

Posljednja izmjena: 11. april 2014.

Selektor Mandat UU P N I P % BpU
  Dražan Jerković 1990–1991 3 3 0 0 100.00 3.00
  Stanko Poklepović 1992 4 1 1 2 25.00 1.00
  Vlatko Marković 1993 1 1 0 0 100.00 3.00
   Miroslav Blažević 1994–2000 72 33 24 15 45.83 1.71
  Tomislav Ivić 1994 1 1 0 0 100.00 3.00
  Mirko Jozić 2000–2002 18 9 6 3 50.00 1.83
  Otto Barić 2002–2004 24 11 8 5 45.83 1.70
  Zlatko Kranjčar 2004–2006 25 11 8 6 44.00 1.64
  Slaven Bilić 2006–2012 65 42 15 8 64.62 2.17
  Igor Štimac 2012–2013 15 8 2 5 53.33 1.73
  Niko Kovač 2013– 3 1 2 0 33.33 1.66
Ukupno 231 121 66 44 52.38 1.86

Dresovi kroz historiju uredi

 
 
 
 
 
 
 
 
 
1990
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1996–1997 Domaći
 
 
 
 
 
 
 
 
1998–2000 Domaći
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2002–2004 Domaći
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2004–2006 Domaći
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2006–2008 Domaći
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2008–2010 Domaći
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2010–2012 Domaći
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2012–2014 Domaći
 
 
 
 
 
 
1940
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1996–1997 Gostujući
 
 
 
 
 
 
 
 
1998–2000 Gostujući
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2002–2004 Gostujući
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2004–2006 Gostujući
 
 
 
 
 
 
 
2006–2008 Gostujući
 
 
 
 
 
 
 
2008–2010 Gostujući
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2010–2012 Gostujući
 
 
 
 
 
 
 
2012–2014 Gostujući

Važniji datumi uredi

  • 17. oktobar 1990, Maksimir - Hrvatska - SAD 2:1 prva utakmica (u obnovljenom samostalnom nastupu)
  • 3. juli 1992 – FIFA potvrdila članstvo HNS-a u svojoj organizaciji
  • 11. juli 1998 – reprezentacija Hrvatske osvojila bronzanu medalju na SP u Francuskoj pobjedom nad Nizozemskom.

Reference uredi

  1. ^ Football Team Nicknames, topendsports.com; pristupljeno: 10. februar 2014.
  2. ^ a b Davor Suker - Goals in International Matches, rsssf.com; pristupljeno: 11. april 2014.
  3. ^ FIFA ljestvica (ar) (en) (fr) (de) (sp)
  4. ^ a b Fifa rang lista za Hrvatsku, fifa.com; pristupljeno: 13. februar 2014.
  5. ^ a b Croatia - International Results, rsssf.com; pristupljeno: 13. februar 2014.
  6. ^ http://www.vecernji.ba/vijesti/kockasta-bajka-istanbulu-olic-corluka-mandzukic-trijumf-clanak-345590
  7. ^ "Hrvatskoj oduzet bod, uz veliku novčanu kaznu i dvije utakmice bez publike". hns-cff.hr. Hrvatski nogometni savez. 23. 7. 2015. Pristupljeno 9. 1. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  8. ^ "Croatia deducted one European Qualifiers point". UEFA.com. 23. 7. 2015. Arhivirano s originala, 29. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  9. ^ "Kvalifikacije za EP 1996". UEFA.com. Pristupljeno 27. 3. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  10. ^ "Kvalifikacije za EP 2000". UEFA.com. Pristupljeno 27. 3. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  11. ^ "Kvalifikacije za EP 2004". UEFA.com. Pristupljeno 27. 3. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  12. ^ "Kvalifikacije za EP 2008". UEFA.com. Pristupljeno 27. 3. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  13. ^ "Kvalifikacije za EP 2012". UEFA.com. Pristupljeno 27. 3. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  14. ^ "Kvalifikacije za EP 2016". UEFA.com. Pristupljeno 27. 3. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  15. ^ "Croatia team profile". UEFA.com. Pristupljeno 27. 3. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  16. ^ a b Dario Srna - Century of International Appearances, rsssf.com; pristupljeno: 11. april 2014.
  17. ^ a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u Croatia - Record International Players, rsssf.com; pristupljeno: 11. april 2014.
  18. ^ a b Darijo Srna, hns-cff.hr; pristupljeno: 11. april 2014.
  19. ^ Stipe Pletikosa - Century of International Appearances, rsssf.com; pristupljeno: 11. april 2014.
  20. ^ Stipe Pletikosa, hns-cff.hr; pristupljeno: 11. april 2014.
  21. ^ Josip Simunic - Century of International Appearances, rsssf.com; pristupljeno: 11. april 2014.
  22. ^ Josip Šimunić, hns-cff.hr; pristupljeno: 11. april 2014.
  23. ^ Dario Simic - International Appearances, rsssf.com; pristupljeno: 11. april 2014.
  24. ^ Dario Šimić, hns-cff.hr; pristupljeno: 11. april 2014.
  25. ^ a b Ivica Olic - Goals in International Matches, rsssf.com; pristupljeno: 11. april 2014.
  26. ^ a b Ivica Olić, hns-cff.hr; pristupljeno: 11. april 2014.
  27. ^ Robert Kovac - International Appearances, rsssf.com; pristupljeno: 11. april 2014.
  28. ^ Robert Kovač, hns-cff.hr; pristupljeno: 11. april 2014.
  29. ^ a b Niko Kovac - Goals in International Matches, rsssf.com; pristupljeno: 11. april 2014.
  30. ^ a b Niko Kovač, hns-cff.hr; pristupljeno: 11. april 2014.
  31. ^ Robert Jarni - International Appearances, rsssf.com; pristupljeno: 11. april 2014.
  32. ^ Robert Jarni, hns-cff.hr; pristupljeno: 11. april 2014.
  33. ^ a b Niko Kranjčar, hns-cff.hr; pristupljeno: 11. april 2014.
  34. ^ Luka Modrić, hns-cff.hr; pristupljeno: 11. april 2014.
  35. ^ Davor Šuker, hns-cff.hr; pristupljeno: 11. april 2014.
  36. ^ Eduardo Alves da Silva - Goals in International Matches, rsssf.com; pristupljeno: 11. april 2014.
  37. ^ Eduardo da Silva, hns-cff.hr; pristupljeno: 11. april 2014.
  38. ^ Goran Vlaović, hns-cff.hr; pristupljeno: 11. april 2014.
  39. ^ Mladen Petrić, hns-cff.hr; pristupljeno: 11. april 2014.
  40. ^ Mario Mandžukić, hns-cff.hr; pristupljeno: 11. april 2014.
  41. ^ Zvonimir Boban, hns-cff.hr; pristupljeno: 11. april 2014.
  42. ^ Ivan Klasnić, hns-cff.hr; pristupljeno: 11. april 2014.

Vanjski linkovi uredi