Otvori glavni meni
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Banovina Hrvatska je bila banovina (pokrajina, regija) kraljevine Jugoslavije od 1939. do 1941. godine. Glavni grad joj je bio Zagreb i obuhvatala je većinu današnje Hrvatske, zajedno sa nekim dijelovima Bosne i Hercegovine i Srbije.

Banovina Hrvatska
19391941.
Države prije:
Flag of None.svg Savska banovina
Flag of None.svg Primorska banovina
Flag of None.svg Dunavska banovina
Flag of None.svg Vrbaska banovina
Flag of None.svg Zetska banovina
Države poslije:
Nezavisna Država Hrvatska Flag of Independent State of Croatia.svg
Kraljevina Italija Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg
Kraljevina Mađarska Flag of Hungary (1915-1918, 1919-1946).svg
Zastava Grb
Zastava Grb
Položaj na karti
Glavni grad Zagreb
45°48′N 15°58′E / 45.800°N 15.967°E / 45.800; 15.967
Najveći grad  Zagreb
Službeni jezik Hrvatski
Etničke grupe  Hrvati
Srbi
Državno uređenje Kondominij Hrvatskog sabora (de facto Bana) i Kralja
Površina
 -  Ukupno  65.456 km2
Stanovništvo
 -  Ukupno (1939) 4.403.199 
 -  Gustoća 61,5/km2 
Valuta Kuna
Jugoslavenski dinar
Vremenska zona UTC +1
Banovina Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji

Banovine Kraljevine Jugoslavije, uspostavljene 1929. godine, doslovno su izbjegavale etničke, vjerske ili historijske granice, što je dovelo do podjele većine jugoslavenskih etničkih grupa u nekoliko banovina, uključujući i Hrvate. Takvom podjelom, Srbi su bili većinski narod u šest, od ukupno devet banovina. Vodeći borbu sa unitarističkom politikom Kraljevine Jugoslavije, hrvatski političari su se uspjeli izboriti za autonomiju nove etničke banovine. 1939. godine, Savska i Primorska banovina su u cjelosti, zajedno sa manjim dijelovima Vrbaske, Zetske, Drinske i Dunavske banovine su pripojene novooformljenoj Banovini Hrvatskoj. Do stavaranja Banovine Hrvatske je došlo potpisivanjem Sporazuma Cvetković-Maček koji je, između ostalog, predviđao rješavanje tzv. "hrvatskog pitanja", odnosno težnje mnogih hrvatskih političara i pokreta (kao npr. ustaša) izdvajanju Hrvatske iz Kraljevine Jugoslavije.

NestanakUredi

1941. godine, u Drugom svjetskom ratu, Sile osovine su okupirale Banovinu Hrvatsku i banovina je bila ukinuta proglašenjem NDH 10. aprila 1941. godine. Priobalna područja od Splita do Zadra i u blizini Boke Kotorske su aneksirana od strane fašističke Italije, dok su ostali dijelovi pripojeni marionetskoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ban Ivan Šubašić otišao je u emigraciju i u Londonu politički djelovao pozivajući se na svoju funkciju, kao i članovi vlade. Potpredsjednik vlade Juraj Krnjević nastojao je u političkim igrama unutar vlade sačuvati garancije da će Banovina nakon završetka rata i savezničke pobjede biti obnovljena.

Poslije završetka Drugog svjetskog rata, područje je u cjelosti pripalo Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Unutar SFRJ područje nekadašnje banovine je podijeljeno između republika: SR Hrvatske, SR Bosne i Hercegovine, SR Srbije (SAP Vojvodine) i SR Crne Gore.

Također pogledajteUredi