Armenija

država u Zakavkazju

Armenija (armenski: Հայաստան, trans. Hajastan), službeno Republika Armenija (armenski: Հայաստանի Հանրապետություն, trans. Hajastani Hanrapetut'jun), jest suverena kavkaska država. Nalazi se između Crnog mora i Kaspijskog jezera. Klima u Armeniji je kontinentalna s malo padavina, najviše u proljeće i jesen.

Republika Armenija
Հայաստանի Հանրապետություն
Hayastani Hanrapetutyun
Zastava Armenije Grb Armenije
Zastava Grb
Himna"Mer Hayrenik"
("Naša domovina")

Položaj Armenije
Glavni grad Erevan
Službeni jezik armenski
Državno uređenje  
 -  Predsjednik Armen Sarkissian
 -  Premijer Nikol Pashinyan
Nezavisnost 23. augusta, 1990. (od Sovjetskog Saveza
Površina
 -  Ukupno 29.800 km2 (142)
 -  Vode (%) 4,71
Stanovništvo
 -  Ukupno 3.009.800[1] (procjena 2014) (136)
 -  Gustoća stanovništva 101/km2 
Valuta Dram (AMD)
Vremenska zona UTC+4
- ljeti (UTC+5)
Internetska domena .am
Pozivni broj +374

Kontinentalna je država jer nema izlaz na more ili okean.

HistorijaUredi

Armenija je do 1454. godine bila moćno carstvo s bogatom kulturom i u jednom je razdoblju vladala čitavim područjem između Crnog mora i Kaspijskog jezera. 301. je postala prva država koja je formalno preuzela kršćanstvo kao službenu državnu vjeru - 12 godina prije Rima. Izmjenjivale su se razne dinastije. Ipak, nakon što su je osvajali Parti, Rimljani, Mongoli, Arapi, Egipćani i Perzijanci, Armenija je oslabjela, pa su je 1454 podijelili Osmanlijsko Carstvo i Safavidska Perzija. Turske su carske, vojne i republikanske vlade između 1895. i 1923. godine, zbog straha što kršćanski Armeni, pogotovo u I. svjetskom ratu, pomažu carskoj Rusiji, izvršile pokolje poznate kao Armenski genocid, u kojima je život izgubio više od milion Armena.

Perzijski je dio Armenije 1828. pripojen Ruskom Carstvu, a 1920. Armenija unutar Sovjetskog Saveza dobija status socijalističke republike. Spor sa susjednim Azerbejdžanom zbog armenske enklave Gorski Karabah potječe još od sovjetskog doba (1988.), a pojačao se nakon što je Armenija postala neovisna država 1991. U maju 1994 potpisano je primirje, ali status Nagorni Karabaha nije razriješen.

Kako se nije moglo ostvariti mirno rješenje i zbog turske blokade Armenije, oslabila je privreda obiju država. Armenija je i nakon raspada SSSR-a ostala članica Saveza nezavisnih država.

Armenija je nastala 1988. godine izdvajanjem iz SSSR-a odnosno referendumom 1991. godine, a Ustavom iz 1995. godine postaje predsjednička republika. Zemljotres 1988. godine, privredna kriza početkom devedesetih, rat s Azerbejdžanom i ekonomska blokada od strane Turske i Azerbejdžana obilježili su noviju armensku historiju i ostavilo posljedice na privredu koja se nakom 1992. godine počela oporavljati uvođenjem tržišne ekonomije i vraćanjem većine obradive zemlje seljacima.

VladaUredi

Armenija je višestranačka republika s jednim zakonodavnim domom. Trenutno su na vlasti koalicija tri stranke (konzervativna Republikanska Stranka, Armenska Revolucionarna Federacija i Stranka Države Prava) koje podržavaju današnjeg predsjednika Roberta Kochariana.

Političke podjeleUredi

Armenija je administrativno podijeljena na 11 provincija:

  1. Aragatsotn
  2. Ararat
  3. Armavir
  4. Gegharkunik
  5. Kotayk
  6. Lori
  7. Shirak
  8. Syunik'
  9. Tavush
  10. Vayots Dzor
  11. Erevan

GeografijaUredi

PrivredaUredi

StanovništvoUredi

KulturaUredi

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ Հայաստանի Հանրապետության Ազգային վիճակագրության ծառայություն: Հայաստանի Հանրապետության մշտական բնակչության թվաքանակը 2014 թվականի հուլիսի 1-ի դրությամբ — yoxlanılıb: 1.8.2014

Vanjski linkoviUredi