Joe Biden

46. predsjednik Sjedinjenih Država

Joe Biden (fonetski: Džo Bajden), punim imenom Joseph Robinette "Joe" Biden, Jr, američki je političar, 46. i trenutni predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Obnašao je i ulogu senatora i bivši je potpredsjednik u administraciji predsjednika Baracka Obame.[1]

Joe Biden
Joe Biden presidential portrait.jpg
46. predsjednik SAD-a
Vrijeme na vlasti
20. januar 2021 –
PrethodnikDonald Trump
47. potpredsjednik SAD-a
Vrijeme na vlasti
20. januar 2009 – 20. januar 2017.
PrethodnikDick Cheney
NasljednikMike Pence
Savezni senator iz države Delaware
Vrijeme na vlasti
3. januar 1973 – 15. januar 2009.
PrethodnikJ. Caleb Boggs
NasljednikTed Kaufman
Rođenje (1942-11-20) 20. novembar 1942 (78 godina)
Scranton, Pennsylvania, Sjedinjene Američke Države
Politička strankaDemokratska stranka
SuprugaNeilia Hunter (1966–1972)
Jill Jacobs (1977–sada)
Djeca4
Obrazovanjehistoričar
PotpisJoe Biden Signature.svg

Rani život i obrazovanjeUredi

 
Biden 1965.

Rođen je 20. novembra 1942. u gradu Scranton, na sjeveroistoku Pennsylvanije, kao prvo od četvoro djece. Njegov otac Joseph Biden Sr., radio je kao prodavač polovnih automobila i popravljao štednjake. Njegova majka se zvala Catherine Eugenia "Jean" Finnegan. Biden se prisjeċa svog oca koji mu je često govorio: "Šampione, čovjek se ne mjeri koliko često pada nego kako brzo ustaje poslije pada.” Kao dijete Biden je mucao, ali je tu manu uspješno prevladao memorišuċi poeziju i recitirajuċi je pred ogledalom. 1953. Bidenova porodica seli se iz Pennsylvanije u Claymont, država Delaware. Tamo je studirao u elitnoj Archmere Academy i morao je raditi kao perač školskih prozora i koseċi travu u vrtovima kako bi mogao platiti školarinu. Bio je solidan student i usprkos tome što je bio sitan, bio je odličan u američkom fudbalu. 1961. uspješno je diplomirao na Archmere Academy.

Biden se upisuje na University of Delaware, gdje je studirao historiju i političke nauke. Ali u periodu od prve dvije godine, kako sam priznaje, više je bio zainteresovan za fudbal, zabave i djevojke. Ali u ovom periodu naglo se zainteresovao za politiku, naročito nakon inauguracije predsjednika John F. Kennedy 1961.

Na školskom raspustu na Bahamima Biden upoznaje svoju prvu buduċu suprugu Neiliu Hunter koja je studirala na Syracuse University. Ona ga ohrabruje da se ozbiljno posveti studiranju što je on i učinio. Nakon što je diplomirao na University of Delaware 1965. ubrzo upisuje pravo na Syracuse University Law School. Biden postaje jedan od najboljih studenata prava svoje generacije. Sljedeċe godine Biden i Neilia se vjenčavaju. Diplomirao je pravo 1968. na Syracuse Law School i ubrzo se seli u Wilmington, Delaware, da započne karijeru u nekoj pravničkoj firmi. Aktivni član Demokratske partije postaje 1970. godine, prvu službu je dobio u New Castle regionalnom vijeċu. Dok je bio na poziciji vijeċnika Biden je osnovao svoju sopstvenu pravničku firmu. Tokom ovog perioda rodilo mu se troje djece: Joseph Biden III (rođen 1969.), Hunter Biden (rođena 1970.) i Naomi Biden (rođena 1971). „Sve se dešavalo brže nego što sam očekivao”, prisjeċa se kasnije Biden.[2]

Rana politička karijeraUredi

1972. godine Demokratska stranka države Delaware ohrabruje ga da sa samo 29 godina bude protukandidat popularnom republikancu Jamesu Calebu Boggsu za američki Senat. Iako su mnogi mislili da Biden nema nikakve šanse, njegova neumorna kampanja koja je bila organizovana i vođena od strane njegove porodice urodila je plodom. Biden je pobijedio na izborima i postao peti najmlađi izabrani senator u američkoj historiji. Njegova sestra Valerie Biden Owens bila je menadžerica njegove kampanje, a i roditelji su mu aktivno pomagali u kampanji.[2]

Porodična tragedijaUredi

Samo par sedmica nakon izbora, Bidena je zadesila velika porodična tragedija kada su njegova supruga Neilia i jednogodišnja kċerka Naomi poginule u saobraċajnoj nesreċi, a dva sina zadobila kritične povrede. Desilo se to kada su išli u obližnju prodavnicu da kupe božićno drvo. Bio je to veliki šok za njega pa je kasnije priznao da je čak pomišljao i na samoubistvo. Biden je položio svoju senatorsku zakletvu pokraj postelje svojih ozlijeđenih sinova. Bio je poznat po tome što je cijelo vrijeme vozom putovao na posao od Wilmingtona do Washingtona, a tu praksu održavao je čitavo vrijeme dok je bio senator. Biden je trenutno oženjen sa Jill Jacobs s kojom je u braku od 1977. Njegova supruga Jill Biden, koja je doktorirala pedagogiju veċ više od dvije decenije predaje na koledžu u Washingtonu.[2]

31. maja 2015. njegov najstariji sin Beau Biden umro je od posljedica tumora na mozgu. Bio je popularan demokrata na istočnoj obali i očekivalo se da će pratiti svog oca na državnoj političkoj sceni.[3]

Godine u senatuUredi

 
Biden 1987.

36 godina je bio senator iz države Delaware i nametnuo se kao vrstan poznavalac domaċih i međunarodnih prilika. Mnogi ga smatraju za eksperta međunarodnih odnosa. Doprinio je smanjenju nuklearnih arsenala, stabilizaciji i promociji mira na Balkanu, proširenju NATO pakta na Istočnu Evropu, protivio se Ratu u Zalivu, i tražio da se spriječi genocid u Darfuru i genocid u Srebrenici. 17 godina je bio član senatskog pravnog komiteta (Senate Judiciary Committee). Najveċa priznanja je dobio na polju kriminalnog prava uključujuċi historijski zakon iz 1994. - zakon protiv nasilja nad ženama, te zakon koji pooštrava kazne za počinioce kriminala.

Od 1997. član je senatskog komiteta za vanjske poslove i na toj poziciji imao je ogroman utjecaj na američku vanjsku politiku. Imao je ključnu ulogu u donošenju zakona za borbu protiv terorizma, oružja za masovno uništavanje, kao i suočavanje sa problemima u raznim dijelovima svijeta kao što su post-hladnoratovska Evropa, Bliski Istok, i jugozapadna Azija.[2]

PotpredsjednikUredi

 
Biden polaže zakletvu za potpredsjednika 20. januara 2009.

Nakon neuspjele predsjedničke kandidature 2007. Barack Obama ga poziva da mu se pridruži kao njegov potpredsjednik. 4. novembra 2008. godine Barack Obama i Biden ubjedljivo su porazili republikanski tandem, senatora John McCaina i guvernera Aljaske Sarah Palin. 20. januara 2009., Obama je položio zakletvu za 44. predsjednika Amerike i Biden postaje 47. potpredsjednik.

Kao 47. potpredsjednik Sjedinjenih Američih Država, Biden nastavlja svoje vođstvo u rješavanju najvažnijih problema sa kojima se suočava američka nacija. Doprinio je implementiranju zakona u ekonomskoj obnovi pod nazivom American Recovery and Reinvestment Act; Biden se fokusirao na školstvo i zalagao se da bude dostupno svim Amerikancima bez obzira na imovinsko stanje, zatim na poveċanje proizvodnje u američkim fabrikama, te je inicirao odobrenje senata za novi program START kojim se smanjio nuklearni arsenal SAD i Rusije. Odigrao je ključnu ulogu u postizanju mira u Iraku, a posjeċivao je tu zemlju 8 puta, kako tokom rata, tako i na samom završetku.

Bio je jako aktivan na međunarodnom planu. Posjetio je mnoge zemlje kao što su: Njemačka, Belgija, Čile, Kostarika, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Liban, Gruzija, Ukrajina, Irak, Poljska, Rumunija, Češka Republika, Izrael, Palestina, Jordan, Španija, Egipat, Kenija, Južna Afrika, Afganistan, Pakistan, Finska, Rusija, Moldavija, Italija, Kina, Mongolija, Japan, Saudijska Arabija, Turska, Grčka, Meksiko i Honduras. Tandem Obama-Biden ponovo se kandiduje na izborima 2012. a protukandidati su bili Mitt Romney, bivši guverner države Massachusetts, i kandidat za potpredsjednika kongresmen Paul Ryan iz Wisconsina. Obama je porazio Romneya dobivši drugi mandat kao predsjednik i Biden kao potpredsjednik. Predsjednik Obama je osvojio skoro 60 posto glasova elektorskog kolegijuma, te je osvojio 3 miliona glasova više od Romneya.[2]

 
Biden sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u Jerusalemu, 9. mart 2016.

Zakon o kontroli ličnog naoružanjaUredi

Biden je dobio zadatak da osmisli strategiju za suzbijanje nasilja ličnim naoružanjem usljed masakra nad dvadesetoro djece u osnovnoj školi u Connecticutu koji se desio 14. decembra 2012. Predsjednik Obama je obećao da će preko Bidena predložiti mjere o kontroli naoružanja u Kongresu. Također, on je ovlastio Bidena da predvodi komisiju koja će da ispita kontrolu ličnog naoružanja, ustanove za duševno zdravlje i nasilje u medijima i videoigrama. Bidenova komisija je predložila sljedeći paket mjera:

  • stvaranje sveobuhvatnog sistema provjere identiteta za sve privatne prodaje oružja.
  • ukidanje ograničenja u dobivanju informacija koje omogućavaju agencijama da provedu istragu o nasilju ličnim oružjem.
  • zabranu šaržera visokog kapaciteta.

Biden i NRAUredi

Njegovi odnosi sa Nacionalnom asocijacijom o oružju (NRA) tokom godina obilježeni su antagonizmom — uglavnom zbog njegove ključne uloge u izglasavanju zakona o borbi protiv kriminala 1994. koji je prvi uveo zabranu prodaje automatskog naoružanja na federalnom nivou. Bidena je ova asocijacija ocijenila sa ‘F’.

... Svake godine sam potcjenjivao moć NRA. Moram to priznati, tokom šest godina NRA, u saradnji sa našim republikanskim kolegama i nekoliko naših demokratskih prijatelja, blokirali su izglasavanje jačeg zakona za borbu protiv kriminala ...

Joe Biden, u izjavi sa radio NPR 1994.

10. januara 2013. Biden je pozvao NRA na sastanak u Bijelu kuću, ali je ubrzo bilo jasno da je ovaj privatni sastanak završio u znaku nesaradnje između administracije i NRA. O sastanku dali su sljedeću izjavu: "Razočarani smo zato što ovaj sastanak ima tako malo veze sa zaštitom naše djece i tako mnogo sa planom da se napadne naše pravo zagarantovano Drugim amandmanom. Mi nećemo dozvoliti da se pošteni posjednici oružja optužuju za djela kriminalaca i luđaka." [4][5][6]

Predsjednički izbori 2020Uredi

Biden je bio protivkandidat predsjedniku Donaldu Trumpu u trci za mjesto Predsjednika SAD, u izborima 2020. godine. Na kraju je izabran za 46. predsjednika Sjedinjenih Država u novembru 2020. godine.[7]

PredsjednikUredi

 
Biden polaže zakletvu pod upravom vrhovnog sudije Johna G. Robertsa Jr. na Kapitolu, 20. januar 2021.

InauguracijaUredi

Biden je inauguriran za 46. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država 20. januara 2021. godine.[8] Sa 78 godina, on je najstarija osoba koja je preuzela dužnost predsjednika SAD-a.[9] Drugi je katolički predsjednik (nakon Johna F. Kennedyja)[10] i prvi predsjednik čija je matična država Delaware.[11] Drugi je nepredstojeći potpredsjednik (nakon Richarda Nixona 1968.) koji je izabran za predsjednika.[12]

Prvih 100 danaUredi

Prva dva dana svog mandata, potpisao je rekordnih 17 izvršnih naredbi u, više nego prethodni predsjednici u prvih 100 dana. Tim se naredbama utvrđuju zahtjevi za maskom, ponovno pridruživanje Pariškom klimatskom sporazumu, okončanje nacionalne vanredne situacije na granici, usmjeravanje vlade da se ponovo pridruži Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i mjere za smanjenje gladi u SAD-u.[13] Izdao je izvršnu naredbu kojom su ukinute dozvole za izgradnju cjevovoda Keystone XL,[14][15] što je žestoko kritizirano od strane ekoloških i indijanskih aktivista i grupa, a rezultiralo je time da je kanadska kompanija TC Energy otpustila 1.000 građevinskih poslova.[16] U svoje prve dvije sedmice mandata, Biden je potpisao više izvršnih naredbi nego bilo koji drugi predsjednik još od Franklina D. Roosevelta u svojih prvih mjesec dana mandata.[17]

4. februara 2021. administracija Bidena objavila je da SAD ukidaju svoju podršku bombaškoj kampanji pod vodstvom Saudijske Arabije u Jemenu. Biden je u svojoj prvoj posjeti State Departmentu kao predsjednik rekao da "ovaj rat mora završiti" i da je sukob stvorio "humanitarnu i stratešku katastrofu".[18] 25. februara 2021. administracija Bidena "pogodila je mjesto u Siriji koje su koristile dvije milicijske skupine koje podržavaju Iran, kao odgovor na raketne napade na američke snage u regiji u protekle dvije sedmice". To je označilo prvu poznatu vojnu akciju pod vodstvom Bidena.[19] 14. aprila, Biden je najavio da će Sjedinjene Američke Države odgoditi povlačenje svih trupa iz rata u Afganistanu do 11. septembra te godine, čime je okončano izravno vojno sudjelovanje zemlje u Afganistanu nakon 20 godina. Odluka, kojom se mijenja predstojeći majski cilj koji je postavila Trumpova administracija, naišla je na širok spektar reakcija, od podrške i olakšanja do strepnje zbog mogućeg kraha afganistanske vlade bez američke podrške.[20]

11. marta 2021. godine, na prvu godišnjicu proglašenja COVID-a 19 globalnom pandemijom od strane Svjetske zdravstvene organizacije, Biden je potpisao Zakon o američkom planu spašavanja iz 2021. godine, paket pomoći za ekonomski poticaj od 1.900 milijardi dolara koji je predložio i za koji je lobirao da se ubrza oporavak SAD-a od ekonomskih i zdravstvenih posljedica pandemije COVID-a 19 i tekuće recesije.[21] Paket je uključivao izravna plaćanja za većinu Amerikanaca, produženje povećanih naknada za nezaposlenost, sredstva za distribuciju vakcina i ponovno otvaranje škola, podršku malim preduzećima i državnim i lokalnim vlastima, te proširenja subvencija za zdravstveno osiguranje i porezne olakšice za djecu. Prvobitni Bajdenov prijedlog uključivao je povećanje federalne minimalne plaće na 15 dolara po satu, ali nakon što je parlamentarni član Senata Elizabeth MacDonough utvrdila da će uključivanje povećanja zakona o pomirenju proračuna kršiti senatska pravila, demokrate su odbili nastaviti s odbacivanjem i izbacili povećanje iz paketa.[22][23][24]

Također u martu, usred porasta djece migranata bez pratnje koja su u SAD ušla iz Meksika, Biden je rekao migrantima: "Nemojte dolaziti." Biden je izjavio da se SAD dogovaraju o stvaranju šeme za migrante koji će "podnijeti zahtjev za azil", bez napuštanja prvobitnih lokacija. U međuvremenu, odrasle migrante "vraćaju natrag", rekao je Biden, pozivajući se na nastavak politike Trumpove administracije iz naslova 42 za brze deportacije.[25] Biden je ranije najavio da njegova administracija neće protjerivati ​​djecu migrante bez pratnje; porast dolazaka takve djece premašio je kapacitet objekata koji su trebali da ih sklone (prije nego što su poslani sponzorima), što je dovelo do toga da je administracija Bidena u martu 2021. uputila Federalnu agenciju za upravljanje u vanrednim situacijama da pomogne u upravljanju tom djecom.[26]

Od 22. do 23. aprila, Biden je održao međunarodni klimatski samit na kojem je najavio da će SAD smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 50%–52% do 2030. u odnosu na nivo iz 2005. godine. I druge zemlje su povećale svoja obećanja. Ako se ispune obećanja data na samitu, do 2030. smanjit će globalne emisije stakleničkih plinova za 2.6–3.7 GtCO2e.[27]

28. aprila 2021. godine, Biden je održao svoje prvo obraćanje na zajedničkom zasjedanju Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, gdje je naglasio učinkovitost COVID-19 vakcina i obratio se o povlačenju trupa iz Afganistana, ubistvu Georgea Floyda i zauzimanju Kapitola SAD-a, dok je apelirao na Kongres da se udruže kako bi donijeli sveobuhvatnu reformu imigracije, oružja i zdravstvene zaštite.[28]

ReferenceUredi

  1. ^ Joe Biden na whitehouse.gov
  2. ^ a b c d e Joe Biden na biography.com
  3. ^ Preminuo sin američkog potpredsednika Bo Bajden pristupljeno 31. maja 2015.
  4. ^ Biden o oružju na thenewstribune.com
  5. ^ Biden i NRA na washingtonexaminer.com
  6. ^ Biden i NRA na washingtonpost.com
  7. ^ Joe Biden je novi predsjednik Amerike! na Klix.ba
  8. ^ "Joe Biden položio zakletvu i postao predsjednik SAD-a". Klix.ba. Pristupljeno 20. 1. 2021.
  9. ^ Hunnicutt, Trevor; Zengerle, Patricia; Renshaw, Jarrett (20. 1. 2021). "Taking helm of divided nation, U.S. President Biden calls for end to 'uncivil war'". Reuters. Arhivirano s originala, 20. 1. 2021. Pristupljeno 20. 1. 2021.
  10. ^ NBC News (19. 1. 2021). "Biden to become the second Catholic president in U.S. history, after JFK". NBC News (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 19. 1. 2021. Pristupljeno 20. 1. 2021.
  11. ^ Cormier, Ryan; Talorico, Patricia (7. 11. 2020). "Delaware history is made: The First State gets its first president in Joe Biden". The News Journal (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 8. 11. 2020. Pristupljeno 20. 1. 2021.
  12. ^ Azari, Julia (20. 8. 2020). "Biden Had To Fight For The Presidential Nomination. But Most VPs Have To". FiveThirtyEight. Arhivirano s originala, 17. 11. 2020. Pristupljeno 25. 8. 2020.
  13. ^ Biden potpisao 17 izvršnih naredbi, SAD se vraća u Pariski sporazum i WHO na Klix.ba
  14. ^ https://www.axios.com/biden-keystone-pipeline-9ffcedfb-42c1-4778-8183-27d858f0c966.html
  15. ^ https://www.independent.co.uk/news/world/americas/us-politics/trudeau-biden-keystone-xl-pipeline-b1791756.html
  16. ^ Volcovici, Rod Nickel, Valerie (21. 1. 2021). "TC Energy cuts jobs as Keystone pipeline nixed, but markets start to move on". Reuters (jezik: engleski). Pristupljeno 24. 1. 2021.
  17. ^ Keith, Tamara. "With 28 Executive Orders Signed, President Biden Is Off To A Record Start". npr. NPR. Pristupljeno 4. 2. 2021.
  18. ^ Knickmeyer, Ellen (5. 2. 2021). "Biden ending US support for Saudi-led offensive in Yemen". Associated Press. Pristupljeno 5. 2. 2021.
  19. ^ "Američka vojska pod Bidenovom naredbom izvršila zračni napad u istočnoj Siriji". Klix.ba. Pristupljeno 26. 2. 2021.
  20. ^ "Biden o Afganistanu: Ispratili smo Bin Ladena do vrata pakla, vrijeme je da se vratimo kući". Klix.ba. Pristupljeno 14. 4. 2021.
  21. ^ "Joe Biden potpisao paket finansijske pomoći vrijedan 1.900 milijardi dolara". Klix.ba. Pristupljeno 11. 3. 2021.
  22. ^ Luhby, Tami; Lobosco, Katie (14. 1. 2021). "Here's what's in Biden's $1.9 trillion economic rescue package". CNN. Pristupljeno 16. 1. 2021.
  23. ^ Tankersley, Jim; Crowley, Michael (14. 1. 2021). "Here are the highlights of Biden's $1.9 trillion 'American Rescue Plan.'". The New York Times (jezik: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 16. 1. 2021.
  24. ^ Kaplan, Thomas. "What's in the Stimulus Bill? A Guide to Where the $1.9 Trillion Is Going". The New York Times. Pristupljeno 13. 3. 2021.
  25. ^ "Biden administration faces pressure on immigration amid influx". Al Jazeera. 17. 3. 2021. Pristupljeno 20. 3. 2021.
  26. ^ Higgins, Tucker (19. 3. 2021). "House passes two immigration bills that would establish path to citizenship for millions". CNBC. Pristupljeno 20. 3. 2021.
  27. ^ "Bidenova administracija obećala da će prepoloviti emisiju stakleničkih plinova". Klix.ba. Pristupljeno 22. 4. 2021.
  28. ^ "Biden održao govor pred Kongresom: Amerika je ponovo u pokretu, kriza je naša šansa". Klix.ba. Pristupljeno 29. 4. 2021.

Vanjski izvoriUredi