Grčka mitologija

Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova) o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.[1] Grčki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se po tome što su bili besmrtni, više-manje neranjivi i sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom svjetlosti, a živjeli su na Olimpu. Teogoniju ili postanak bogova opisivali su mnogi izvori, a najpoznatije je Heziodovo djelo Teogonija. Prema orfičkim misterijama iz Haosa prvo proizlazi Nikta.

Monsiau: Olimpski bogovi

Primordijalni bogoviUredi

Haos je ništavilo iz kojeg prva bića dolaze u postojanje te se ta prva bića, Haosova djeca. Ona su:

  • Ereb - vječna tama, nastaje iz Haosa.
  • Nikta – tamna noć (prema drugim izvorima nastala je iz spajanja Haosa sa Erebom).
  • Eter - vječno svjetlo (čisti zrak neba koji dišu bogovi).
  • Hemera - svijetli dan.
  • Eros - spajatelj, prema Heziodu je on prvi koji je nastao jer je morala postajati moć, snaga koja će garantirati spajanje svemira. Bog odgovoran za požudu, ljubav i seks, također je štovan kao očinsko božanstvo. Jedan od koncepata Erosa u grčkoj misli jest taj da je Eros prastaro božanstvo koje utjelovljuje ne samo snagu erotske ljubavi nego također i kreativni poriv uvijek stvarajuće prirode, prvorođeno svjetlo koje je došlo u postojanje i uređenje svih stvari u svemiru. U eluzijanskim misterijama slavljen je kao Protagonus – prvorođeni.
  • Geja – Majka Zemlja, kasniji oblik preindoeuropske Velike Majke koja potječe iz razdoblja neolita.
  • Tartar – božanstvo i mjesto u podzemlju (još dublje od Hada). U drevnim orfičkim misterijama Tartar je također i neograničena prvopostojeća "stvar" iz koje nastaju svjetlost i svemir.
  • Uran - zvjezdano nebo.
  • Pont - more.

Titani, Kiklopi i HekatonhiriUredi

Titani su loza Urana i Geje, prvorođeni, prva božanstva nastala parenjem, bogovi s Olimpa nastaju parenjem Titana. Prvi naraštaj:

Kiklopi su:

  • Bront – grmljavina
  • Sterop – grom
  • Arger (sjajni) – snaga i moć svih zanata

Potom dolaze Hekatonhiri:

Stvaranje bogovaUredi

Unutar grčke mitologije vidljiva su dva načina za dolazak u život:

  1. dijeljenje (Geja, Nikta)
  2. parenje (Hiperion, Zeus)

Prvobitna božanstva nastaju dijeljenjem od Haosa, no poslije Geje sva božanstva koja su nastala dijeljenjem potiču od Nikte (tamne noći).[2] Također božanstva nastala dijeljenjem gotovo nikada se ne udružuju s božanstvima nastalim parenjem. Primjećuje se model reprodukcije, iz akcije dvaju bića, muškog i ženskog, u božanskom, a i u ljudskom društvu. Prvi odgovor mita na pitanje: Koji je uzrok ovome? postaje : Ovo je njegov otac i ovo je njegova majka. Nakon Haosa se pojavljuje Geja, Zemlja, koja dijeljenjem stvara Urana (zvjezdano nebo), svog sina i muža, njoj jednakog da je prekriva, te Ponta (dubine mora i planinske vrhunce). Parenjem s Uranom nastaju Okean (svjetski okean) i Krije, te Titani.

Spisak grčkih bogova i božicaUredi

Zeus je s bogovima živio na Olimpu, bio je otac mnogih bogova i heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rođeni su polubogovi i heroji: Alkmenin i Zeusov sin odlikovao se snagom i izveo je niz junačkih pothvata. Prema priči razdvojio je stijene koje su sastavljale Evropu i Afriku, spojio Atlantski okean i Sredozemno more. Tako su nastali Heraklovi stupovi i između njih Gibraltarski prolaz. Grčki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze, griješe u izvanbračnim vezama, opijaju se medovinom. Na njih kao i na ljude djeluju Mojre (Srde).

  • Zeus - otac mnogih bogova i junaka, gospodar neba i zemlje, groma, munje i oluje
  • Hera - Zeusova sestra i žena, ljubomorna i osvetoljubiva božica
  • Atena, Palada - "ratoborna", božica mudrosti, zaštitnica gradova i obrtnika, simbol umjetnosti. Prema priči nije rođena od majke “već iskoči iz glave ocu svom”!
  • Artemida - Zeusova i Letina kći, božica lova, Apolonova sestra.
  • Afrodita - božica ženske ljepote i ljubavi, ona je "izrasla iz morske pjene", po drugom mitu je Zeusova i Dionina kći.
  • Apolon, Feb - sin Zeusa i Lete, strijelac i zaštitnik umjetnosti i muške ljepote.
  • Ares - Zeusov i Herin sin, bog rata i bojne vreve, simbol hrabrosti, silovitosti i junačke snage.
  • Asklepije - bog liječništva
  • Amfitrita - Posejdonova žena, jedna od 50 Nerejida, Tritonova majka.
  • Dioniz - bog prirode, vinove loze.
  • Demetra - božica plodnosti, poučavala je ljude poljoprivredi.
  • Eol - bog vjetra.
  • Eros - bog ljubavi, Afroditin sin. Prikazivali su ga kao krilata dječaka s lukom i strijelama. Koga bi on pogodio svojom strijelom, taj bi usplamtio od ljubavi.
  • Erinije - boginje osvete i prokletstva. Dužnost im je progoniti svakoga, ko ubije rođaka, simbol zle savjesti.
  • Hermes - sin Zeusa i Plejade, bog laži, posrednik između bogova i ljudi.
  • Had - bog podzemnog života.
  • Hefest-bog vatre, kovač
  • Heraklo - sin Zeusa i kraljice Alkmene, polubog, odlikovao se snagom, izveo je niz junačkih pothvata.
  • Leta - jedna od Zeusovih žena, boginja ratara i stočara.
  • Muze - kćeri Zeusa i Mnemozine, pokroviteljice znanosti i umjetnosti:
  • Menade - nimfe boga vina i ljubavi.
  • Mojre - božice životne sudbine i usuda, suđenice, kćeri Noći ili Temide i Zeusa. Kloto prede nit života, Laheza baca ždrijeb i dodjeluje sudbinu, Atropa presijeca nit života.
  • Morfej - bog sna.
  • Posejdon - bog mora, vode, vladar potresa.
  • Pan - bog šuma, njiva, zaštitnik stada i pastira, provodi veseo i bezbrižan život, osobito na visovima i gorskim vrhuncima.
  • Perzefona - Demetrina kći, oteo ju Had da mu bude žena. U podzemlju u jesen i zimu, a u proljeće i ljeto s majkom na zemlji da bi Zemlja bila plodna.
  • Temida- boginja pravde
  • Tantal - jedini od ljudi koji je bio prihvaćen za stolom bogova.
  • Tanatos - bog smrti, sin Noći i brat Sna.
  • Ourea

ReferenceUredi

  1. ^ "Volume: Hellas, Article: Greek Mythology". Encyclopaedia The Helios. 1952.
  2. ^ Klatt-Brazouski, Ancient Greek and Roman Mythology, 10