Hera
Hera (grč. Ἥρα, Ἥρη) vrhovna je starogrčka božica braka, žena i porodice, te zaštitnica žena tokom rađanja djece. U grčkoj mitologiji, ona je kraljica dvanaest Olimpijaca i planine Olimp, sestra i žena Zeusa i kćerka titana Krona i Reje. Jedna od njenih definitivnih karakteristika u mitu je njena ljubomorna i osvetoljubiva priroda u ophođenju sa svakim ko je uvrijedi, posebno sa Zeusovim brojnim ljubavnicama i vanbračnim potomcima.
| Hera | |
|---|---|
 Campana Hera, rimska kopija helenističkog originala, iz Louvrea | |
| Grupe | Olimpski bogovi |
| Roditelji | Reja (mitologija), Kron |
| Suprug(a) | Zeus |
| Braća | Had, Hiron, Zeus, Posejdon |
| Sestre | Hestija, Demetra |
| Mitologija | Grčka mitologija |
Ona je boginja zaštitnica zakonitog braka. Ona predsjedava vjenčanjima, blagosilja i legalizira bračne zajednice i štiti žene od ozljeda tokom porođaja. Njene svete životinje su krava, kukavica i paun. Ponekad je prikazana kako drži šipak, kao amblem besmrtnosti. Herin je pandan u rimskoj mitologiji je Junona = volooka.[1]
Karakteristike
urediHera je prikazivana veličanstvenom, često na prijestolju okrunjena polosom, visokom cilindričnom krunom koju su nosile neke velike božice, a na licu je nosila veo.[2] U ruci je često nosila šipak, simbol plodne krvi i smrti. Prikazivali su da su njenu kočiju vukli paunovi, životinje koju su Grci upoznali nakon osvajanja Aleksandra Velikog. Paun je u renesansi postao njenim simbolom. Kasnije je s Herom bila povezivana ptica kukavica. Također je bila božica goveda, a zvana je i volookom (boôpis, Homerov epitet) Herom, zbog krupnih, tamnih očiju.
Hera je često obožavana, pogotovo u Argu kao argivska Hera (Hera Argeia), a svetište joj je bilo između Arga i Mikene gdje su se održavale svečanosti Heraia. U Homerovoj Ilijadi Hera je izrekla da su njena tri omiljena grada Arg, Sparta i Mikena. Njeno drugo svetište bilo je na Samu, a hramovi su se nalazili u Olimpiji, Korintu, Tirinu, Perahori i ostrvu Delu. U Eubeji slavile su se svečanosti Velike Dadedale, posvećene Heri, svakih šest godina. Taj je prostor bio bogat kravama, koje su ujedno predstavljale božicu Heru.
Rođenje
urediHerin otac je Titan Kron, a majka Reja. Kron je svoju djecu doživljavao kao potencijalnu prijetnju svojoj vlasti te ih je sve, pa tako i Heru, progutao. Zeus je izbjegao sudbinu svoje braće i sestara tako što ga je majka sakrila od oca. Zeus je spasio svoju braću i kastrirao Krona. Premda mu je bila sestra, Hera mu se svidjela. Poveo ju je na Olimp i oženio se njome. Prije toga ju je poslao na kraj svijeta.
Hera, Zeus i njihova djeca
urediHera sa Zeusom ima Aresa, Hebu, Eridu i Ilitiju. Hera je bila potom ljubomorna na Zeusa zato što je rodio Atenu bez nje te je rodila Hefesta bez njega. Potom je Hera bila zgađena Hefestovom ružnoćom te ga je bacila sa Olimpa. Hefest se osvetio Heri učinivši da se ne može maknuti sa svoga prijestolja kad na njega sjedne. Ostali su ga bogovi preklinjali da je pusti, ali je odbio. Dionis ga je potom napio i odnio natrag na Olimp na mulinim leđima. Potom je oslobodio svoju majku nakon što mu je Afrodita dana za ženu.
Heraklo
urediHera je Heraklova pomajka i njegov neprijatelj. Zeus je oplodio Alkmenu, smrtnicu u obličju njenog muža Amfitriona. Iste noći vratio se i njen muž te su također spavali zajedno. Stoga je Alkmena zanijela dva dječaka. Hera je natjerala Zeusa da se zakune da će dječak koji se rodi te noći članu Perzejeve kuće biti veliki kralj. Kad je Alkmena bila trudna s Heraklom, Hera je pokušala spriječiti porođaj zavezavši Alkmenine noge u čvor da bi usporila porod. A potom je ubrzala Euristejevo rođenje. Heru je prevarila Galantida, Alkmenina sluškinja, rekavši da je Alkmena već rodila dijete. Hera je Galantidu pretvorila u lasicu. Alkmena je potom rodila poluboga Herakla i smrtnika Ifikla. Herakla je nazvala Alkid, a poslije je nazvan Heraklo, Herina slava. Dok je Heraklo bio dijete, Hera je poslala dvije zmije da ga ubiju dok je ležao u kolijevci. Heraklo je zadavio svaku zmiju jednom rukom, a potom ga je njegova dadilja pronašla da se igra njima kao da su igračke.[3] Zeus je prevario Heru da doji Herakla. Kad je ona otkrila ko je dijete, bacila ga je sa svojih grudi, a mlijeko se prosulo nebom i stvorilo Mliječnu stazu.[4] Također, dok je izvršavao svojih dvanaest zadataka, Hera mu je pokušavala što više otežati. Hera i Heraklo su se sprijateljili jer ju je on spasio od diva koji ju je pokušao silovati. Čak mu je potom dala svoju kćer Hebu za ženu.
Ostali mitovi
uredi
Eho
urediNimfa Eho imala je posao odvraćanja Herine pažnje dok ju je Zeus varao, hvaleći je i laskajući joj. Kad je Hera otkrila prijevaru, proklela je Ehu da može govoriti samo riječi drugih. Otud i sinonim za jeku = eho.
Leta, Artemida i Apolon
uredi
Kad je božica Hera saznala da Leta nosi djecu njena muža Zeusa, bila je bijesna i ljubomorna te se odlučila osvetiti tako što nije dopustila Leti da ostane na čvrstoj zemlji (kopnu ili ostrvu) i Leta je bila prisiljena tražiti gdje će roditi. Dok ju je gonila zmija Piton s glavom zmaja koju je na nj poslala Hera, Leta je naišla na novostvoreno ostrvo Del koje je plutalo na vodi i nije bio ni kopno niti ostrvo, a bješe okružen labudovima. Kad je kročila na nj, dvije su stijene izronile iz morskih dubina; jedna je zaustavila kretanje ostrva, a druga stala zmiji na put. Zatim je Leta na gori Kint rodila blizance - sina Apolona i kćer Artemidu. Poslije je Zeus prikovao Del za dno okeana da više ne pluta, a samo je ostrvo postalo posvećeno Apolonu. Hera je otela Ilitiju, božicu rađanja da bi spriječila Letu od porođaja. Ostali su bogovi prevarili Heru tako što su joj ponudili ogrlicu od jantara dugačku 8 metara, a božica je uspjela pobjeći. Legenda kaže da je Artemida rođena prva, a potom je pomogla majci da porodi njenog brata Apolona te je tako postala božica porođaja. Apolon je rođen na sedmi dan mjeseca Targeliona te su sedmi i dvanaesti dan tog mjeseca poslije bili njemu posvećeni.
Kalisto i Arkad
uredi
Kalisto je bila Artemidina sljedbenica i zavjetovala se ostati djevicom. Ali u nju se zaljubio Zeus te su vodili ljubav dok je on bio prerušen u Apolona (za razliku od ove Heziodove, Ovidijeva verzija mita donosi da se Zeus prerušio u samu Artemidu). Kad se kupala s Artemidinim nimfama, otkriveno je da je trudna te ju je božica pretvorila u medvjeda, a u tom je obličju rodila i svoga sina Arkada. Druga verzija priče govori da ju je Hera pretvorila Kalisto u medvjeda da bi se osvetila zbog muževe prijevare. Mit govori da je njen sin Arkad gotovo ubio u lovu kopljem, ali je Zeus to spriječio i oboje ih postavio kao zviježđa Veliki medvjed i Mali medvjed na nebu. Druga verzija mita govori da su lovci uhvatili i nju i njenog sina te ih doveli Kalistinom ocu Likonu, a Zeus ih je potom pretvorio u zviježđa. Heri se to nije svidjelo te je tražila Tetiju da joj pomogne. Tetija ih je proklela da zauvijek kruže nebom i da nikad ne zađu ispod obzora (zato su cirkumpolarni).
Dionis
urediDionis je sin Zeusa i smrtnice. Ljubomorna je Hera opet pokušala ubiti dijete poslavši Titane da razderu Dioniza na komadiće namamivši ga igračkama. Premda je Zeus otjerao Titane svojim munjama, ali su oni pojeli cijelo Dionisovo tijelo osim srca koje je spašeno. Zeus je iskoristio srce da bi ga ponovno stvorio te ga je postavio u Semelinu maternicu. Zato je on dvaput rođen.
Ija
uredi
Hera je skoro uhvatila Zeusa s ljubavnicom Ijom. Zeus ju je pretvorio u prekrasnu junicu. No, Hera nije bila potpuno prevarena te je zahtijevala da joj Zeus poda junicu kao dar. Hera ju je potom dala Argu da bi je razdvojila od Zeusa. Zeus je potom poslao Hermesa da ubije Arga,[5] a to je on i učinio tako da je uspavao svih njegovih stotinu očiju. Ija je puštena na slobodu. Hera je poslala obada da ubode i muči Iju koja je lutala zemljom. Ija je s vremenom prešla preko prolaza koji je po njoj nazvan Bospor ("juničin prolaz"), a ondje se susrela i s Prometejem. Naposljetku je Ija stigla do tadašnjeg "kraja svijeta" Egipta gdje su je Egipćani obožavali kao božicu Hathor, a Zeus joj je vratio ljudsko obličje. Ovdje je rodila njegovog sina Epafa,[5] a vjenčala se s egipatskim kraljem Telegonom.
Lamija
urediLamija je bila kraljica Libije koju je volio Zeus. Hera ju je pretvorila u čudovište i ubila njihovu djecu.[6][7] Lamia became disfigured from the torment, transforming into a terrifying being who hunted and killed the children of others.[8] Na Lamiju je bačena kletva - nije mogla zatvoriti oči tako da je uvijek bila opsjednuta prizorom svoje mrtve djece. Zeus joj je dao dar da može izvaditi svoje oči da bi se odmorila, a potom ih poslije vratiti. Lamija je postala unakažena od muke, pretvarajući se u zastrašujuće biće koje je lovilo i ubijalo tuđu djecu.[8]
Gerana
urediGerana je bila kraljica Pigmejaca koji su se hvalili da je ljepša od Here. Bijesna božica pretvorila ju je u ždrala i izrekla da će te ptice uvijek voditi vječan rat protiv pigmejskog naroda.[9]
Literatura
uredi- Homer: Ilijada
- Ovidije: Metamorfoze
- Homerske himne: Hera
Reference
uredi- ^ Larousse Desk Reference Encyclopedia, The Book People, Haydock, 1995, str. 215.
- ^ Elderkin, G. W. “The Marriage of Zeus and Hera and Its Symbol.” American Journal of Archaeology 41, no. 3 (1937): str.. 424–35. https://doi.org/10.2307/498508.
- ^ Evslin, Bernard (30. 10. 2012). Gods, Demigods and Demons: An Encyclopedia of Greek Mythology (jezik: engleski). Open Road Media. ISBN 9781453264386.
- ^ Mandowsky, Erna (1938). "The Origin of the Milky Way in the National Gallery". The Burlington Magazine for Connoisseurs. 72 (419): 88–93. JSTOR 867195.
- ^ a b Dowden, Ken (1996). "Io". u Hornblower & Spawforth (ured.). The Oxford Classical Dictionary (Third izd.). Oxford: Oxford University Press. str. 762–763. ISBN 019866172X.
- ^ Johnston, Sarah Iles, ured. (2013). Restless Dead: Encounters Between the Living and the Dead in Ancient Greece. Univ of California Press. str. 174. ISBN 9780520280182.
- ^ Ogden (2013b), str. 98: "Because of Hera ... she lost [or: destroyed] the children she bore".
- ^ a b Duris of Samos (d. 280 B. C.), Libyca, quoted by Ogden (2013b), str. 98
- ^ Ovid, Metamorphoses 6.89 - 91
Vanjski linkovi
uredi- Hera u klasičnoj literaturi i umjetnosti (en)
- Hera u grčkoj mitologiji (en)
- Ostaci Herina hrama na Samu (en)
