Mojre

Moire ili Mojre (grč. Μοîραι Moírai) božice su sudbine, usuda, tri sestre suđenice, tri kćeri Zeusa i Temide ili Nikte, a neki izvori tvrde Ananke. Njihov pandan u rimskoj mitologiji su Parke.

EtimologijaUredi

 
Simbol sudbine

Grčka riječ μοῖρα značila je dio, a proširivanjem značenja počela je označavati dio sudbine ili života. Tako su Suđenice dobile svoje grčko ime Mojre.

KarakteristikeUredi

Isprva su bile prikazivane kao jedna božica. Homer u Ilijadi govori o jednoj Mojri, a opet i o više njih. U Odiseji spominje Klothes, Kloto. U nordijskoj mitologiji bile su zvane Nornama.

Opisivane su kao hladne, bezosjećajne, bezdušne i nemilosrdne. Često su prikazivane starim i oronulim ženama. Bez obzira na loš glas, bile su poštovane kao božice. Mladenke su im žrtvovale uvojke svoje kose i zaklinjale se u njihovo ime. Moguće je da su izvorno bile božice rođenja.

MitologijaUredi

Suđenice su držale nit života, a i sami ih su se bogovi bojali. Delfijska proročica rekla je da je i Zeus pod njihovom moći. Protiv Moira čovjek je bio nemoćan, a isto tako njima su podređeni bogovi, jer "i nad njima vlada sudbina". Suđenice su se pojavljivale prve tri noći djetetovog života da bi odredile kakav će taj život biti. Imale su najveću moć u Heleni.

KlotaUredi

Klotho (grč. Κλωθώ, predilica)
Započinje presti nit života, tj. određuje rođenje. Njen pandan u rimskoj mitologiji je Nona.

LahezaUredi

Lahesis (grč. Λάχεσις, raspoređivač)
Prede nit, tj. čuva život. Njen pandan u rimskoj mitologiji je Decima

AtropaUredi

Atropos (grč. Ἄτροπος, neumoljiv, neizbježan) ili Aisa
Kida nit, određuje smrt. Njen pandan u rimskoj mitologiji je Morta.

Također pogledajteUredi

Vanjski linkoviUredi