Muza

Muze (grč. Μουσαι, Mousai) božice su zaštitnice pjesništva, umjetnosti i znanosti. Ima ih devet, a vođa im je bio Apolon. Vjerovalo se da muze nadahnjuju slikare, muzičare pjesnike, a sama riječ muza koristi se u prenesenom značenju za onoga ko nadahnjuje umjetnika.

Baldassare Peruzzi: Muze

PorijekloUredi

Prema Heziodovoj Teogoniji, Muze su kćeri Zeusa, kralja bogova, i Mnemozine, božice pamćenja. Alkmen i Mimnermo govore da su Muze kćeri Urana i Geje. Pauzanije tvrdi da su postojala dva naraštaja Muza - prve su Muze kćeri Urana i Geje, a druge su kćeri Zeusa i Mnemozine. Još je postojalo jedno vjerovanje da su Harmonijine kćeri, no to je u kontradikciji s mitom u kojem plešu na Harmonijinu vjenčanju s Kadmejom.

NazivljeUredi

Bile su vodene nimfe, povezane s helikonskim i pirenskim izvorom, znane i kao Pieride. Rimljani su imali nešto slično u nimfama Kamenama (izvor Camenae). Posebno su ih štovali u Beotiji, kod Helikona, u Delfima i na Parnasu, gdje je Apolon postao poznat kao vođa muza - Apollon Mousagetes.

Muze su se ponekad nazivale Aganipidama jer su se vezale uz izvor Aganipe. Još su dva izvora - Hipokren i Piren - bila važna za Muze. Još jedan naziv za Muze bio je Korikide ili korikijske nimfe prema Korikijskoj špilji na Parnasu.

Grčka riječ mousa označava pjesmu. Kod Pindara "nositi Muzu" znači "pjevati pjesmu". Riječ vjerovatno potječe iz praindoeuropskog korijena men- od kojeg su nastale riječi poput muzika, memorija, mentalan. Pri tome mousike (muzika, muzika) = umjetnost Muza. Druga je vjerovatnoća da potječe od korijena mont- = planina, budući da su živjele na brdu Helikonu.

MitologijaUredi

Izvorne Muze, 4. vijek p. n. e.

MuzeUredi

Prema Pauzaniju, postojale su tri izvorne Muze - Aoida (grč. Αοιδη = pjesma, glas), Meleta (grč. Μελετη = vježba, prilika) i Mnema (grč. Μνήμη = sjećanje), tzv. starije Muze. U Delfima su poštovane kao Neta, Mesi i Hipata, što su ujedno i imena triju žica lire. Poslije je pridružena i četvrta Muza - Arha (Arche).

Frans Floris: Atina i Muze, 1560.

Hans Rottenhammer: Minerva (Atina) i Muze, 1603.

Ovo je kanonskih devet "mlađih Muza":

Euterpa (Eυτερπα = razveseljavanje)

Zaštitnica muzike, lirike. Atribut joj je dvocijevna frula ili flauta.

Kaliopa (Καλλιοπη = lijepa glasa)

Zaštitnica epskog pjesništva i govorništva. Atributi su joj voštana pločica i pisaljka ili pak svitak papira.

Klio (Κλειω = slava)

Zaštitnica historije i junačkog pjesništva. Atributi su joj svitak papirusa i lovorov vijenac.

Erato (Ερατω = ljupka)

Zaštitnica ljubavnog i himničkog pjesništva. Atribut joj je lira ili pak kitara.

Melpomena (Μελπομενη = pjevačica)

Zaštitnica tragedije. Atributi su joj tragična maska, koturni, bršljanov vijenac.

Polihimnija (Πολυμνια = bogata u himnama)

Zaštitnica svete pjesme i himni, a također i agrikulture i pantomime. Atributi su joj veo i plašt.

Terpsihora (Τερπσχορη = užitak plesa)

Zaštitnica korske lirike. Atributi su joj lira, cimbali, lovorov vijenac.

Talija (Θαλεια = cvjetna)

Zaštitnica komedije i bukolike. Atributi su joj komična maska, pastirski štap, bršljanov vijenac.

Uranija (Ουρανια = nebeska)

Zaštitnica astronomije. Atribut joj je globus.

Andrea Mantegna: Parnas, 1497.

Poznata metoda za pamćenje imena muza naziva se "TUM PECCET". U renesansi prikazivane su s navedenim atributima.

Platon je klasičnu pjesnikinju Sapfu s otoka Lezba prozvao desetom Muzom zbog svoje slave i darovitosti.

MitologijaUredi

Muze su sudile na takmičenju između Apolona i Marsije. Pokopale su Orfejovo tijelo, Kaliopina sina i nećaka ostalih osam Muza. Oslijepile su Tamirisa zbog drskosti kad ih je izazvao na nadmetanje.

Muze sjede blizu Zeusova trona te pjevaju o njegovoj moći, historiji svijeta i herojima.