Seks se odnosi na mušku i žensku dualnost biologije i reprodukcije, proces u biološkom DNK koji datira od prije 4,6 - 3.5 milijardi godina. Seksom se također naziva i spolni odnos između muškarca i žene u cilju reprodukcije i seksualnog zadovoljstva.

Potreba za seksualnim odnosom nalazi se visoko na ljestvici potreba ljudskog organizma, neki ju stavljaju odmah iza primarnih potreba (poslije potrebe za hranom, pićem i defekacijom). Sigmund Freud je smatrao da se suzdržavanjem od spolnih odnosa, spolni nagon mogao pretvoriti (sublimirati) u neku višu umnu djelatnost, primjerice ljubav prema znanosti, umjetnosti, itd. No, kako se spolna energija ne može prenijeti na drugo područje naših aktivnosti, današnji psiholozi odbacuju tu Freudovu tezu uspoređujući ju sa željom alkemičara da od metala stvore zlato. Freud je u svojim radovima objavio i teze o značaju učestalosti spolnih odnosa, kako o nijednom (u celibatu), jednom i mnogobrojnim (koje je analizirao kroz taoistički stav da je muškarac, koji u jednoj noći ima odnose s više od deset žena na putu mudrosti, jer spaja svoju mušku snagu sa ženskom).

A spolni nagon, iako je jedan od urođenih nagona, ipak nije puki primitivni poriv, jer je u bliskoj vezi s našim emocijama i psihičkim životom. Premalo spolnih odnosa naš život čine nepotpunim kao što i pretjerana potreba za spolnim odnosima (poput ovisnosti) može ukazivati na neki od psihičkih poremećaja. Vrlo je važno pronaći ravnotežu spolnih odnosa među partnerima za skladan život, a njihov broj može biti izrazito kolebljiv, ponekad izrazitiji, a povremeno slabiji. Poznata je uzrečica da žena uvijek ne mora biti voljna za odnose, ali može, dok je muškarac uvijek voljan, ali ne može uvijek. Ženama se spolni nagon povećava približavanjem ovulaciji, odnosno sredinom menstruacijskog ciklusa, kao i nekoliko dana prije mjesečnice. A snošaj kojemu je prethodila duga predigra i uvod u sam snošaj pruža daleko veće zadovoljstvo ljubavnom paru. Partneri na početku veze obično imaju veći broj spolnih odnosa, a s vremenom se taj broj prorijedi. Na spolne odnose utječu i vanjski čimbenici, poput hrane, pića (alkohol ima vrlo negativan učinak), temperature (često je ženama potrebna viša temperatura i otkrilo se da lakše postižu orgazam kada im stopala nisu hladna). Također, tjedni broj spolnih odnosa ovisi o muškarčevoj starosti, s tim da ih je najviše do 25. godine života, da bi se nakon 55. osjetno smanjili. Ukoliko se nakon snošaja pojavi umor, to bi mogao biti pokazatelj da je spolnih odnosa previše i da bi možda broj trebalo smanjiti, ali ako se pojavljuje ugoda i smirenje, onda oni nisu prečesti. Pretjerivanja su manje štetna za ženu nego za muškarca, kod muškaraca je moguć razvitak hiperemije prostate.

Poremećaj hiperseksualnosti kod žena naziva se nimfomanija, a kod muškaraca satirijaza.

Umjerena spolna aktivnost blago potiče stvaranje testosterona, a česti spolni odnosi udvostručuju njegovo izlučivanje. Prostata izlučuje izravno u krv hormonsku tvar koja u testisu potiče izlučivanje muških spolnih hormona, povećavajući spolni nagon. Za vrijeme snošaja u tijelu se pojačano izlučuje feniletilamin koji potiče nadbubrežne žlijezde na izlučivanje adrenalina, noradrenalina i dopamina. Ti hormoni već na samom početku spolnog odnosa uzrokuju tjelesne promjene u mišićima, srcu, krvim žilama i dišnom sistemu. Kod žena nadbubrežne žlijezde i jajnici također stvaraju i androgene hormone, a žene koje imaju više testosterona lakše doživljavaju orgazam, a i orgazam je za vrijeme ovulacije intenzivniji. Zbog povratnog odgovora između hormonskog i živčanog sistema, za vrijeme velikih spolnih uzbuđenja iz jajnika se može izvanredno osloboditi jajašce i započeti ovulacija (stoga kalendar plodnih dana kao metoda kontracepcije može postati nepouzdan...


Nedovršeni članak Seks koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.