Velebit

Velebit je najduža (145 km), iako ne i najviša planina u Hrvatskoj. Najviši vrh je Vaganski Vrh (1.757 m). Pripada Dinarskom gorju.

Velebit
Pogled na Velebit iz pravca Svetog Roka (Lika)
Najviša tačka
Visina	1.757 m
Koordinate	44°47′22″N 14°56′36″E
Geografija
Velebit Hrvatska
Lanac	Dinaridi

Pogled na Velebit sa morske strane

Pruža se uzduž Podvelebitskog kanala, dijela Jadranskog mora, od prijevoja Vratnik kod Senja na sjeverozapadu do kanjona rijeke Zrmanje na jugoistoku. S kopnene strane ga okružuju Ličko i Gacko polje.

Cijelo područje planine zaštićeno je kao park prirode, a Sjeverni Velebit i Paklenica su proglašeni nacionalnim parkovima. Unutar NP Sjeverni Velebit nalazi se i posebno zaštićeni strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi.

Najpoznatija biljna endemska vrsta je velebitska degenija (Degenia velebitica) iz porodice krstašica, prikazana na naličju kovanice od 50 hrvatskih lipa. Na Velebitu se nalaze i najdublji speleološki objekti u Hrvatskoj: trodijelna "Lukina jama" duboka je 1392 m, a "Slovačka jama" 1320 m.

Planina, premda značajna, sve je manja prepreka u komunikaciji sjevernih i istočnih dijelova Hrvatske sa srednjim i južnim dijelovima primorja Hrvatske. Uz Vratnik (698 m), najvažniji prijevoji preko kojih su sagrađeni putevi su Oštarijska vrata (928 m) između Gospića i Karlobaga i Prezid (766 m) između Gračaca i Obrovca. Savremena putna veza kroz Velebit ostvarena je tek 2003. otvaranjem tunela Sveti Rok. Uz obalu podno Velebita prolazi Jadranska magistrala koja je na tom dijelu poznata po velikom broju zavoja i čestom zatvaranju zbog bure tokom zime.

Također pogledajte

• Prizna
• Lika

Vanjski linkovi

• Park prirode Velebit
• Zaštićeni dijelovi prirode na Velebitu
• Planinarska kuća Vila Velebita