Velebit
Velebit je najduža (145 km), iako ne i najviša planina u Hrvatskoj. Najviši vrh je Vaganski Vrh (1.757 m). Pripada Dinarskom gorju.
| Velebit | |
| planina | |
 Pogled na Velebit iz pravca Svetog Roka (Lika)
| |
| Država |  Hrvatska
|
|---|---|
| Regija | Lika, Hrvatsko primorje |
| Planinski sistem | Dinaridi |
| Nadmorska visina | 1,757 m |
| Koordinate | 44°47′22″N 14°56′36″E / 44.78944°N 14.94333°E |
| Za javnost | da |
 | |
Pruža se uzduž Podvelebitskog kanala, dijela Jadranskog mora, od prijevoja Vratnik kod Senja na sjeverozapadu do kanjona rijeke Zrmanje na jugoistoku. S kopnene strane ga okružuju Ličko i Gacko polje.
Cijelo područje planine zaštićeno je kao park prirode, a Sjeverni Velebit i Paklenica su proglašeni nacionalnim parkovima. Unutar NP Sjeverni Velebit nalazi se i posebno zaštićeni strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi.
Najpoznatija biljna endemska vrsta je velebitska degenija (Degenia velebitica) iz porodice krstašica, prikazana na naličju kovanice od 50 hrvatskih lipa. Na Velebitu se nalaze i najdublji speleološki objekti u Hrvatskoj: trodijelna "Lukina jama" duboka je 1392 m, a "Slovačka jama" 1320 m.
Planina predstavlja značajnu prepreku u komunikaciji sjeverne i južne Hrvatske. Uz Vratnik (698 m), najvažniji prijevoji preko kojih su sagrađeni putevi su Oštarijska vrata (928 m) između Gospića i Karlobaga i Prezid (766 m) između Gračaca i Obrovca. Savremena putna veza kroz Velebit ostvarena je tek 2003. otvaranjem tunela Sveti Rok. Uz obalu podno Velebita prolazi Jadranska magistrala koja je na tom dijelu poznata po velikom broju zavoja i čestom zatvaranju zbog bure tokom zime.