Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je organ izvršne vlasti Bosne i Hercegovine, koji vrši svoja prava i dužnosti kao vladine funkcije, zbog toga je za ovu instituciju ponekad u upotrebi i termin Vlada Bosne i Hercegovine. Sjedište Vijeća ministara BiH je u Sarajevu, u Zgradi prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine. Trenutna Predsjedavajuća Vijeća ministara je Borjana Krišto, članica HDZ-a.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
Савјет министара Босне и Херцеговине
XIV saziv
Grb Bosne i Hercegovine
Pregled
Osnovano	3. januar 1997.
Država / Teritorija	Bosna i Hercegovina
Vođa	Predsjedavajući Vijeća ministara BiH
Imenuje	Predsjedništvo BiH
Glavni organ	Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH
Ministarstva	9 Ministarstvo vanjskih poslova Ministarstvo trgovine i ekonomskih odnosa Ministarstvo finansija i trezora Ministarstvo komunikacija i prometa Ministarstvo civilnih poslova Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Ministarstvo pravde Ministarstvo sigurnosti Ministarstvo odbrane
Odgovorni organ	Parlamentarna skupština BiH
Budžet	1.355.400.000 KM (2024)
Sjedište	Zgrada prijateljstva između Grčke i BiH, Trg BiH 1, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Veb-sajt	vijeceministara.gov.ba

Izbor

Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, a odobrava Predstavnički dom Parlamentarne skupštine. Predsjedavajući zatim predlaže ministre najdalje u roku od 35 dana koje, također, potvrđuje Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Historija

Nastanak

Glavni članak: Dejtonski sporazum

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine službeno je naslijedilo Vladu Republike Bosne i Hercegovine imenovanjem prvog saziva Vijeća, 3. januara 1997, nakon prvih poslijeratnih općih izbora održanih 14. septembra 1996. U svojim prvim godinama postojanja imala je 2 kopredsjedavajuća i samo 3 ministarstva, s obzirom na to da je značajan dio resora prebačen na nivo novouspostaljenih kantona i entiteta. Za prve kopredsjedavajuće izabrani su Boro Bosić i Haris Silajdžić.

Ocjena ustavnosti

Dana 11. februara 1999. Mirko Banjac, u to vrijeme zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podnio je zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine za, između ostalog, ocjenu ustavnosti Zakona o Vijeću ministara BiH (Službeni glasnik BiH, br. 4/97), koja je predviđala postojanje dva kopredsjedavajuća i jednog potpredsjedavajućeg Vijeća ministara. Sud je u svojoj odluci 14. augusta iste godine, između ostalog, naveo sljedeće:

Član V/4. Ustava Bosne i Hercegovine definiše Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, koga čine predsjedavajući Vijeća ministara i određen broj ministara po potrebi, koji su odgovorni za provođenje politike i odluka Bosne i Hercegovine iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine; Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji preuzima dužnosti po odobrenju Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; predsjedavajući Vijeća ministara imenuje ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi (najviše dvije trećine ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine), koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma; predsjedavajući, također, imenuje zamjenike ministara (koji neće biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji preuzimaju dužnost nakon odobrenja Predstavničkog doma.

Iz navedenog slijedi da osporene zakonske odredbe koje definišu kopredsjedavajuće i potpredsjedavajućeg Vijeća ministara nisu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, jer je Ustav na jasan način uspostavio klasičnu funkciju mandatara koji i imenuje ministre sukladno članu V/4. Ustava. Prema tome, radi se o materijalnoj neustavnosti osporenih zakonskih odredbi.

Također, Parlamentarnoj skupštini BiH dao se rok od 3 mjeseca od dana objavljivanja odluke u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine” da navedene odredbe Zakona usaglasi sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Nakon što to nije učinjeno, Ustavni sud je, postupajući po zahtjevu podnosioca, a na osnovu ranije odluke i pravnog stajališta iznesenog u razlozima odluke, utvrdio da određene odredbe Zakona o Vijeću ministara prestaju da važe.

Na osnovu toga, naredni (III) saziv Vijeća ministara imao je samo jednog predsjedavajućeg, a prvi samostalni bio je Spasoje Tuševljak (SDS). Također, formirana su 3 nova ministarstva, koja su prenešena sa entitetskog na državni nivo: ministarstvo trezora institucija, ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i ministarstvo za evropske integracije.

Zakon Visokog predstavnika

Dana 18. decembra 2002. donesen je Zakon o Vijeću ministara BiH ("Službeni glasnik BiH", broj: 38/02) od strane Visokog predstavnika Paddya Ashdowna. Od narednog (VIII) saziva, predsjedavajući nije imao više nadležno ministarstvo, kako je to ranije bilo, a njegovi zamjenici su ministri u Vijeću ministara, koji moraju biti druge nacionalnosti od njega.

Također su formirana 4 ministarstva, ministarstvo sigurnosti, ministarstvo pravde, ministarstvo odbrane i ministarstvo komunikacija i prometa (ministarstvo civilnih poslova i komunikacija izgubilo je nadležnosti komunikacija), ministarstvo trezora institucija postalo je ministarstvo finansija i trezora, a nadležnosti ministarstva za evropske integracije preuzela je Direkcija za evropske integracije, stalno tijelo Vijeća ministara.

Struktura

Vijeće ministara čini predsjedavajući i 9 ministara. Oni rade i odlučuju na sjednicama, pri čemu je potrebno da sjednici prisustvuje više od polovine članova, a najmanje po dva ministra iz svakog konstiutivnog naroda. U cilju kvalitetnog i efikasnog djelovanja, u okviru Vijeća djeluju stalni ili privremeni uredi, direkcije, službe, odbori i druga tijela. Za svoj rad Vijeće je odgovorno Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Ministarstva

Od 2002. postoje devet ministarstva koji čine Vijeće ministara:

• Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine,
• Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine,
• Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine,
• Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine,
• Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine,
• Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine,
• Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine,
• Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine,
• Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine.

Stalna tijela

Stalna tijela Vijeća ministara su:

• Odbor za ekonomiju - koordinirajuće tijelo za oblasti iz djelokruga rada Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, Ministarstva finansija i trezora i Ministarstva komunikacija i prometa.
• Odbor za unutrašnju politiku - koordinirajuće tijelo za oblast iz djelokruga rada Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstva civilnih poslova, Ministarstva pravde, Ministarstva sigurnosti i Ministarstva odbrane.
• Direkcija za evropske integracije - tijelo sa zadatkom da koordinira proces integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Direkcija je preuzela nadležnosti bivšeg Ministarstva za evropske integracije.
• Generalni sekretarijat - tijelo koje obavlja poslove koji se odnose na: pripremu sjednica i sastanaka, vođenje zapisnika, vođenje evidencije, informiranje javnosti, praćenje provedbe odluka Vijeća ministara, protokola, obavlja materijalno-finansijske, administrativne i tehničke poslove za Vijeće ministara u izvršavanju njegovih zadataka i stara se o objavljivanju odluka Vijeća ministara u službenim glasilima.
• Ured za zakonodavstvo - mjerodavno tijelo za davanje pravnog mišljenja o materijalima koji se upućuju Vijeću ministara u pogledu njihovog metodološkog jedinstva u pripremi i u pogledu usaglašenosti sa Ustavom BiH i zakonima BiH, za brigu o objavljivanju odluka u službenom listu BiH, entiteta i Brčko distrikta.
• Ured koordinatora za reformu javne uprave - ured za koordinaciju reformske aktivnosti između Vijeća ministara, entitetskih i Vlade Brčko distrikta, blisko sarađujući sa Delegacijom Evropske komisije u BiH.
• Direkcija za ekonomsko planiranje - direkcija nadležna za: koordinisanje pripreme godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih makroekonomskih projekcija, koordinisanje pripreme godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih strategija razvoja, monitoring implementacije godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih strategija razvoja, istraživanja i analizu ekonomskih trendova i istraživanja i analizu uključivanja svih slojeva društva u ekonomske tokove.
• Ured koordinatora Brčko distrikta BiH u Vijeću ministara - ured nadležan za: koordinaciju rada Brčko distrikta i Vijeća ministara, primjenu Konačne arbitražne odluke za Brčko s posebnim naglaskom na stvaranju uvjeta za predstavljanje Brčko distrikta u institucijama BiH, unapređenje Sporazuma o koordinaciji i saradnji između Vijeća ministara i Brčko distrikta i njenih protokola, uspostavljanje saradnje i koordinacija sa institucijama BiH, međunarodnim organizacijama, fondovima, ambasadama, kao i koordinacija sa nadležnim odjelima Vlade Brčko distrikta i drugim institucijama, radnim grupama i tijelima Brčko distrikta, usaglašavanja mehanizama ili procesa za uključenje Brčko distrikta u konsultacije o zakonima koji utiču na Distrikt ili zahtijevaju izmjene zakona Brčko distrikta i/ili imaju budžetske implikacije, uključujući i okvirne zakone.
• Odbor državne službe za žalbe - odbor odgovoran za razmatranje svih konačnih odluka, preduzetih i propuštenih radnji institucije i/ili Agencije za državnu službu BiH.

Nadležnosti

Vijeće ministara odgovorno je za sprovođenje politika i odluka u oblastima:

• vanjske politike;
• međunarodne trgovinske politike;
• carinske politike;
• monetarne politike;
• finansija institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine;
• politike i regulative o imigraciji, izbjeglicama i azilu;
• međunarodno i međuentitetsko sprovođenje krivičnog zakona, uključujući odnose s Interpolom;
• uspostavljanja i rada zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih objekata;
• regulisanje međuentitetskog saobraćaja;
• kontrola vazdušnog saobraćaja;
• olakšavanja međuentitetske koordinacije;
• drugih pitanja po dogovoru između entiteta.

Spisak saziva

Od osnivanja Vijeća ministara izabrano je četrnaest saziva.

Saziv	Predsjedavajući	Period
I saziv	Boro Bosić/Haris Silajdžić	3. januar 1997 – 3. februar 1999.
II saziv	Svetozar Mihajlović/Haris Silajdžić	3. februar 1999 – 6. juni 2000.
III saziv	Spasoje Tuševljak	6. juni 2000 – 18. oktobar 2000.
IV saziv	Martin Raguž	18. oktobar 2000 – 22. februar 2001.
V saziv	Božidar Matić	22. februar 2001 – 18. juli 2001.
VI saziv	Zlatko Lagumdžija	18. juli 2001 – 15. mart 2002.
VII saziv	Dragan Mikerević	15. mart 2002 – 23. decembar 2002.
VIII saziv	Adnan Terzić	23. decembar 2002 – 11. januar 2007.
IX saziv	Nikola Špirić	11. januar 2007 – 28. decembar 2007.
X saziv		28. decembar 2007 – 12. januar 2012.
XI saziv	Vjekoslav Bevanda	12. januar 2012 – 31. mart 2015.
XII saziv	Denis Zvizdić	31. mart 2015 – 23. decembar 2019.
XIII saziv	Zoran Tegeltija	23. decembar 2019 – 25. januar 2023.
XIV saziv	Borjana Krišto	od 25. januara 2023.

Trenutni saziv

Članovi Vijeća ministara izabrani 25. januara 2023. su:

Ured	Nositelj dužnosti		Stranka	Zamjenik
Predsjedavajuća Vijeća ministara		Borjana Krišto	HDZ BiH	Staša Košarac (SNSD) Zukan Helez (SDP)
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa		Staša Košarac	SNSD	Ljiljana Lovrić (HSS BiH)
Ministarstvo finansija i trezora		Srđan Amidžić	SNSD	Muhamed Hasanović (SDP)
Ministarstvo pravde		Davor Bunoza	HDZ BiH	Elvir Mahmuzić (SDP)
Ministarstvo vanjskih poslova		Elmedin Konaković	NiP	Josip Brkić (HDZ BiH)
Ministarstvo komunikacija i prometa		Edin Forto	NS	Ognjen Janjić (DEMOS)
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice		Sevlid Hurtić	BH Zeleni	Duška Jurišić (NS)
Ministarstvo sigurnosti		Nenad Nešić	DNS	Ivica Bošnjak (HDZ BiH)
Ministarstvo odbrane		Zukan Helez	SDP	Slaven Galić (HDZ BiH) Aleksandar Goganović (SNSD)
Ministarstvo civilnih poslova		Dubravka Bošnjak	HDZ BiH	Marijana Mojić (US)

Također pogledajte

• Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine
• Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine
• Vlada Republike Bosne i Hercegovine

Vanjski linkovi

• Službeni sajt