Široki Brijeg
Široki Brijeg je grad i naseljeno mjesto u južnom dijelu Bosne i Hercegovne i središte Zapadnohercegovačkog kantona. Smješten je na rijeci Lištici, oko 20 km zapadno od Mostara. Naseljeno mjesto ima oko 6.149 stanovnika, dok grad ima oko 28.929. Grad se do 1992. zvao Lištica.
Široki Brijeg | |
|---|---|
Grad | |
| Grad Široki Brijeg | |
 Panorama Širokog Brijega | |
 Zastava  Grb | |
 Grad Široki Brijeg u Bosni i Hercegovini | |
  Široki Brijeg | |
| Koordinate: 43°22′59.8″N 17°35′35.0″E / 43.383278°N 17.593056°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Zapadnohercegovački |
| Vlada | |
| • Gradonačelnik | Ivo Pavković[1] (HDZ BiH) |
| Površina | |
| • Grad | 387,59 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 2,34 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Grad | 28.929 |
| • Grad (gustoća) | 74,64 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 6.149 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 2.627,78 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 88 220 |
| Pozivni broj | (+387) 39 |
| Matični broj | 130109[2] |
| Matični broj grada | 10570 |
| Veb-sajt | www |
Historija
Rimsko doba
Ostaci gomila i gradina iz ilirskog vremena potvrđuju da je područje Širokog Brijega u predhistorijskom vremenu bilo gusto naseljeno. I u antičko doba, kad je ovaj kraj bio pod rimskom vlašću, bujao je život. Iz tog vremena istraženi su kasnoantički ostaci rimske utvrde (refugija) u selu Biogracima i bazilika u Mokrom, a i drugdje se nalaze tragovi utvrda i puteva. Današnja Matijevića gradina krije ostatke veće utvrde-grada, vjerovatno Mokriskika, što ga sredinom X vijeka spominje Konstantin Porfirogenet.
Srednjovjekovna Bosna
Bazilika u Mokrom rušena je i podizana, te je i u srednjem vijeku služila svojoj svrsi. U njezinoj je blizini nekropola sa stećcima, a ima ih i drugdje. Oni brojnošću i veličinom navode na zaključak da je ovaj kraj od XII do XV vijeka bio gusto naseljen i bogat. Iz tog vremena u selu Kočerinu sačuvao se najduži natpis na stećcima pisan bosančicom, poznat pod imenom Kočerinska ploča. Obilježavala je grob velikaša Vignja Miloševića, koji je preminuo 1404. U Borku, nedaleko od izvora rijeke Lištice, sačuvani su ostaci manjeg srednjovjekovnog grada-utvrde.
Osmanlijsko doba
Dolaskom pod Osmanlije sredinom druge polovine XV vijeka narod ovog kraja razbježao se i prorijedio.[nedostaje referenca] Prvi osmanlijski popisi u Hercegovini (1468/69, potom 1475/76. i 1519) pokazuju da se narod zadržao samo u brdskim selima. Od dolaska Osmanlija, pa do sredine XIX vijeka područje današnje Hercegovine bilo je gotovo posve odsječeno od društvenih, kulturnih i političkih dešavanja u susjednim katoličkim područjima. Kao jedine vođe s preostalim narodom pokazali su se franjevci. Katolici su izgubili dio prava, a porušeni su i dotad postojeći crkveni objekti.[nedostaje referenca]
19. vijek
Novija historija širokobriješkog kraja usko je vezana uz gradnju samostana na Širokom Brijegu 1846. i uz njegovo djelovanje, čime je otpočeo duhovno, civilizacijsko i kulturno djelovanje katoličke crkve. Gradić je počeo nastajati početkom XX vijeka oko vodenice Ćemer (turski: ćemer = svod), pa se početkom istim imenom zvalo i samo mjesto. Nakon putnog povezivanja s Mostarom godine 1900. neki bivši fratarski dijaci/učenici (ovdje u značenju: sluga, pomoćnik) i poduzetni ljudi iz obližnjih sela podigli su dućane i gostionoce, i tako je nastao gradić, koji se po rijeci Lištici (izvedenica od imena Lise) prozvao Lišticom. Ipak, otkako je postao administrativnim središtem pa sve do 28. aprila 1952, službeni naziv općine i kotara bio je Široki Brijeg.
I sam grad i njegove najstarije ustanove vuku korijene iz samostanskih ustanova i djelovanja. Osim kasnije čuvene klasične gimnazije (kojoj je prethodila kućna škola za franjevačke pripravnike u selu Čerigaj od 1844. do 1848), samostan je u XIX i XX vijeku osnovao i vodio: pučku školu (1867), apoteku, dućane (trgovinice i kafanu), vodenicu (1868), stolarsku radionicu, sagradio je: kameni most na Ugrovači (1868), gimnazijsku zgradu (1924-1931), đački dom (1929-1932), hidroelektranu (1934), osnovao je muzej s arheološkom, numizmatičkom, etnografskom, geološko-biološkom i drugim zbirkama. Također su ustanovljeni duhački i tamburaški orkestri, više samostalnih biblioteka, pokrenuti su tečajevi za opismenjavanje, posredovala su se osnovna znanja o povrtlarstvu i voćarstvu. Samostan je uz to osnovao i prvu banku, a državne je vlasti podsticao na osnivanje pošte, gradnju kanala za navodnjavanje, te na osnivanje stanice za otkup i djelomičnu preradu duhana, i u svim je spomenutim pothvatima učestvovao ili je bio glavni nosilac. Kao vanjski znak i kruna svih tih silnih nastojanja i uspjeha može se uzeti kamena romanička bazilika s dva zvonika, kojoj su temelji postavljeni 1905, a pokrivena je 1911. Austro-ugarske vlasti (1878-1918) nisu bile naklone franjevcima u Bosni i Hercegovini, a Kraljevina Jugoslavija još manje. Ipak su oni i na Širokom Brijegu i drugdje uspješno ostvarivali sredinom XIX vijeka zacrtane programe.
Drugi svjetski rat
Partizani su 7. februara 1945. zauzeli Široki Brijeg s namjerom da ga unište kao duhovno i kulturno središte hercegovačkih Hrvata. Pri tom su ubili 30 franjevaca, te više desetina nenaoružanih stanovnika, a sljedećih mjeseci i godina na stotine nedužnih ljudi, čime je navodno ubijen svaki deseti stanovnik Širokog Brijega. Župa Široki Brijeg godine 1940. imala je 8004 člana. U ratu ih je stradalo manje od 50, a nakon kraja rata oko 740. Ukupan broj žrtava bio je 786. Klerikalizmu i vjeri općenito neskloni partizani uništili su kulturno blago samostana, zajedno s inventarom, a zgrade su teško oštećene.[nedostaje referenca] Dvije godine nakon rata spaljene su matične knjige, a franjevci protjerani.[nedostaje referenca]
20. vijek
Posebni događaji bila su tzv. marijanska hodočašća 1971, kao i veoma posjećena hodočašća katoličke mladeži iz cijeloga svijeta, koja su se u Širokom Brijegu ponavljala svake godine. 1980-ih godina samostan je s oko 3600 vjeroučenika u 146 školskih odjela ponovo mogao govoriti o nekim zlatnim vremenima.
1970-ih godina samostan je počeo sistematski djelovati i izvan strogo religioznih i karitativnih okvira. S početka usputno s duhovnim programima i bez najave, potom s najavama i osvrtima u medijima, priređivao je likovne izložbe, organizirao dramsku grupu koja je uspješno djelovala, potom je (1979) uređena Samostanska riznica i Biblia pauperum (prošlost kraja i samostana u slikama i s kartografskim prikazima). Nakon dovršenja zgrade koja je podignuta za umjetničku galeriju i vjeronaučno središte (1990) otvorena je 25. jula 1990. Franjevačka galerija. Ona posjeduje preko 1500 umjetnina, počevši od slika starih majstora (XVII-XIX stoljeće), preko klasika i majstora hrvatske moderne do slika i skulptura savremena likovnog izraza. Uspješno je djelovala i u vrijeme proteklog rata i bila je pokretačem i nosiocem priprema u osnivanju Likovne akademije Univerziteta u Mostaru sa sjedištem na Širokom Brijegu. Akademija djeluje od februara 1996. i smještena je u zgradi nekadašnjeg konvikta. No, Likovna akademija ipak nije prva visokoškolska ustanova koja djeluje na Širokom Brijegu. Naime, osim što je u vrijeme proteklog rata Univerzitet u Mostaru sa većim brojem svojih fakulteta djelovao u ovome gradu, u samostanu je postojala tzv. kućna teologija (Studium domesticum Sacrae Theologiae) 1892/93, a možda i sve do osnivanja teologije u Mostaru 1895.
Samostan i univerzitet običnim su ljudima najprije simbol katoličanstva, a potom i kolijevka ponovnog kulturnog i civilizacijskog rođenja. Najveći vjernički skup je 15. augusta, jer su crkva i samostan, kao i Hercegovačka franjevačka provincija, posvećeni Marijinu uznesenju na nebo. U proteklom ratu crkva i samostanske zgrade ostale su neoštećene, iako je grad raketiran i bombardiran u više navrata.
Kultura
Nacionalni spomenici
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za grad Široki Brijeg se nalazi sljedeći spomenik:
- Franjevački samostan i crkva (graditeljska cjelina).[3]
Stanovništvo
Grad Široki Brijeg
| Sastav stanovništva – grad Široki Brijeg | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013. | 1991. | 1981.[4] | 1971.[5] | 1961.[6] | |||
| Osoba | 28 929 (100,0%) | 27 160 (100,0%) | 26 076 (100,0%) | 27 285 (100,0%) | 24 732 (100,0%) | ||
| Hrvati | 28 814 (99,60%) | 26 864 (98,91%) | 25 638 (98,32%) | 26 940 (98,74%) | 24 323 (98,35%) | ||
| Srbi | 45 (0,156%) | 148 (0,545%) | 180 (0,690%) | 234 (0,858%) | 360 (1,456%) | ||
| Nepoznato | 33 (0,114%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 12 (0,041%) | – | 5 (0,019%) | 1 (0,004%) | – | ||
| Ostali | 10 (0,035%) | 119 (0,438%) | 71 (0,272%) | 44 (0,161%) | 27 (0,109%) | ||
| Nisu se izjasnili | 8 (0,028%) | – | – | – | – | ||
| Bošnjaci | 6 (0,021%) | 9 (0,033%)1 | 7 (0,027%)1 | 43 (0,158%)1 | 8 (0,032%)1 | ||
| Ukrajinci | 1 (0,003%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | – | 20 (0,074%) | 164 (0,629%) | 12 (0,044%) | 4 (0,016%) | ||
| Crnogorci | – | – | 9 (0,035%) | 4 (0,015%) | 4 (0,016%) | ||
| Mađari | – | – | 2 (0,008%) | 4 (0,015%) | 1 (0,004%) | ||
| Makedonci | – | – | – | 2 (0,007%) | 3 (0,012%) | ||
| Slovenci | – | – | – | 1 (0,004%) | 2 (0,008%) | ||
Naseljeno mjesto Široki Brijeg
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Široki Brijeg | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013. | 1991. | 1981.[4] | 1971.[5] | 1961.[6] | |||
| Osoba | 6 149 (100,0%) | 5 039 (100,0%) | 3 611 (100,0%) | 2 280 (100,0%) | 1 464 (100,0%) | ||
| Hrvati | 6 131 (99,71%) | 4 979 (98,81%) | 3 464 (95,93%) | 2 192 (96,14%) | 1 331 (90,92%) | ||
| Albanci | 5 (0,081%) | – | 5 (0,138%) | 1 (0,044%) | – | ||
| Nepoznato | 4 (0,065%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 3 (0,049%) | 36 (0,714%) | 9 (0,249%) | 3 (0,132%) | 6 (0,410%) | ||
| Bošnjaci | 2 (0,033%) | 8 (0,159%)1 | 5 (0,138%)1 | 17 (0,746%)1 | 7 (0,478%)1 | ||
| Srbi | 2 (0,033%) | 6 (0,119%) | 15 (0,415%) | 52 (2,281%) | 115 (7,855%) | ||
| Nisu se izjasnili | 2 (0,033%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | – | 10 (0,198%) | 108 (2,991%) | 10 (0,439%) | – | ||
| Crnogorci | – | – | 5 (0,138%) | – | 3 (0,205%) | ||
| Mađari | – | – | – | 4 (0,175%) | 1 (0,068%) | ||
| Slovenci | – | – | – | 1 (0,044%) | 1 (0,068%) | ||
Reference
- ^ "Lokalni izbori 2024 - Široki Brijeg". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. 5. 11. 2024. Pristupljeno 16. 11. 2024.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Široki Brijeg)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 20. 12. 2016. Pristupljeno 12. 1. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. 11. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. 11. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
Vanjski linkovi
