Samostan u Širokom Brijegu

Samostan u Širokom Brijegu, je franjevački samostan u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, u Širokom Brijeguu, Bosna i Hercegovina. Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj u Sarajevu od 22. do 28 maja 2007. godine. Odluku donijela je Komisija u sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući), Ljiljana Ševo i Tina Wik.[1] Nacionalni spomenik se sastoji od crkve, samostana i pokretnog naslijeđa koje čini:

Samostanska crkva Blažene Djevice Marije
Osnovne informacije
LokacijaŠiroki Brijeg
ReligijaKatoličanstvo
DržavaBosna i Hercegovina
StatusSamostanska crkva
Oznaka baštineNacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Arhitektonski opis
Arhitektonski tipCrkva
Arhitektonski stilPredromanički
Osnovano od straneHercegovačko franjevačka provincija
Smjer fasadeZapad-istok
Specifikacije
Dužina50 m.
Širina21 m.
Toranj/-evi2

U crkvi:

  • 17 skulptorskih radova,
  • 5 mozaika,
  • 14 postaja križnog puta,
  • vitraži.

U samostanu:

  • 18 slika u zbirci starih majstora,
  • 241 slika u zbirci savremene umjetnosti,
  • 18 skulptura u zbirci skulptura,
  • 23 skulpture u zbirci Sofije Naletilić-Penavuše,
  • 50 predmeta iz zbirke predmeta izrađenih od metala,
  • 41 knjiga iz zbirke starih knjiga,
  • 10 predmeta u zbirci misnog ruha.

Historija

uredi

Gradnju crkve odobrio je sultan Abdul-Medžid fermanom (odobrenjem) iz 1845. godine i hercegovački vezir Ali-paša Rizvanbegović bujruntijom iz 1846. godine. Kamen temeljac je postavljen 23. jula 1846. godine. Stara crkva je srušena 1905. godine a na njezinom mjestu je biskup fra Paškal Buconjić postavio kamen temeljac nove crkve posvećene blaženoj Djevici Mariji 20. lipnja 1905. godine. Intenzitet gradnje ovisio je od količine prispjelog novca. Tako su do 1910. godine završeni zidarski i krovopokrivački radovi na crkvi. Godine 1939. urađeni su od kamena svodovi bočnih lađa kada je crkva i omalterisana iznutra. Sjeverni zvonik je dozidan 1927. godine a južni 1969. godine. Glavni oltar, koji je izrađen od kamena, postavljen je u decembru 1978. godine kao i postolje za svetohranište.

Današnja (nova) crkva na Širokom Brijegu izgrađena je u neoromaničkom stilu. Uzdužna osovina crkve je orijentirana po pravcu istok-zapad, tako da se glavni ulaz u crkvu nalazi na istočnoj strani a apsida na zapadnoj. Dužina crkve iznosi cca 50 m a ukupna širina cca 21 m. Crkva je trobrodna sa glavnim brodom širine 10,30 m i dva bočna broda koji su širine 4,30 m. U produžetku glavnog broda nalazi se apsida dužine cca 14,50 m. Ulazni dio crkve, iznad kojeg je izrađena horska galerija, konstruktivno je bočno povezan sa dva kamena zvonika koji su završeni ravnim krovom.

Reference

uredi
  1. ^ "Samostan u Širokom Brijegu". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 20. 12. 2016. Pristupljeno 9. 2. 2019.

Vanjski linkovi

uredi