Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)
Kupres je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini, smješten na krajnjem sjeveru Kantona 10. Mjesto je poznato po zimskim turističkim sadržajima, kada je omiljeno okupljalište skijaša iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske (ponajviše Dalmacije) i susjednih zemalja.
Kupres | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Kupres | |
 Panorama Kupresa | |
 Grb | |
 Općina Kupres u Bosni i Hercegovini | |
  Kupres | |
| Koordinate: 43°59′34.3″N 17°16′37.7″E / 43.992861°N 17.277139°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Kanton 10 |
| Vlada | |
| • Načelnik | Zdravko Mioč[1] (HDZ BiH) |
| Površina | |
| • Općina | 571,62 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 35,48 km2 |
| Nadmorska visina | 1.182 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 5.057 |
| • Općina (gustoća) | 8,85 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 2.883 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 81,26 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 80 320 |
| Pozivni broj | (+387) 34 |
| Matični broj | 129232[2] |
| Matični broj općine | 11517 |
| Veb-sajt | www |
Historija
Iliri su i ovdje ostavili svoje tragove: gradina na Poganoj Glavici, Velika i Mala Gradina u Vrilima, gradina na Crljencu, u Ravnom, kameni tumuli na Jeljanu i na Dvorišćima, zemljani tumuli na Kupreškom polju. Od antičkih objekata na kupreškoj visoravni sačuvabi su tragovi rimskih cesta koje su se u priličnoj dužini dobro očuvale. U ovom kraju poznata je rimska cesta koja pod imenom Solarskog puta povezuje dolinu Janja s dolinom Rame. Prilikom gradnje ceste Bugojno-Livno 1892 godine nađeni su zatrpani ostaci rimske kuće koja je služila kao stražarnica. Pored cigle nađeni su novac, fibula, stilus i prsten.
Kupres se prvi put spominje 1461. godine u povelji bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.[3]
Oblast visokih polja, Kupreškog, Rilićkog, Vukovskog i Ravanjskog, s preko 40 nekropola i više primjeraka izdvojenih spomenika, s evidentiranih 1055 stećaka, reprezentativna je i najbolje istražena oblast zapadne Bosne iz srednjovjekovnog perioda.
U turskom periodu Kupres je bio utvrđeni grad s tri kule (tabije). Varošica Kupres je nastala sredinom XVII stoljeća, koja je u XVIII stoljeću bila utvrđena i 1840. godine napuštena. Često se spominje kao karavanska stanica i sjedište kupreške kapetanije. Nahija Kupres osnovana je prije 1516. godine, a nalazila se u sastavu kadiluka Neretva sve do 1590-tih godina, kada je priključena akhidarskom kadiluku.[3][4]
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Kupres je predstavljao jedno od najvažnijih vojnih uporišta oružanih snaga NDH. Tamošnji garnizon se u julu 1942. uspio oduprijeti partizanima prilikom njihovog pohoda u Bosansku Krajinu. Ni partizanski napad u decembru 1942. nije uspio, pa je Kupres postao svojevrsni propagandni simnbol NDH. Međutim, partizani su 4.10.1943. uspjeli konačno zauzeti Kupres.
U doba SFRJ Kupreško polje je služilo kao tenkovski poligon JNA.
Na početku rata u BiH, na području Kupresa su u martu 1992. izbile borbe između lokalnih srpskih i novostvorene hrvatske milicije HVO, kojoj je podršku pružala Hrvatska vojska. Hrvatske snage su ispočetka imale prednost, ali su brzo potisnute kada je Srbima u pomoć pristigao Kninski korpus JNA pod komandom Ratka Mladića. Hrvatske snage su Kupres zauzele u jesen 1994.
Kupres je 10. aprila 1992. bio okupiran od strane JNA. Bio je oslobođen tek 1994. u Operaciji Cincar, prvoj zajedničkoj akciji HVO-a i Armije Bosne i Hercegovine nakon okončanja Bošnjačko-hrvatskog sukoba.
Geografija
Polja
Kupreško polje je velika kraška visoravan smještena istočno od Livanjskog i Glamočkog polja, a sjeverno od Duvanjskog polja. Pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku, dugačko je 24 km, široko 10 km i površine 93 km2. Geološki mu je sastav od verfenskih škriljevaca, u širini djelomično od pješćenika, vapnenca, dolomita i slojeva melofira. U južnim je krajevima pokriveno neogenim jezerskim talozima, glinom i šljunkom.
Kupreški kraj obuhvata osim Kupreškog polja još dvije znatno manje kraške visoravni: Vukovsko polje i Ravno. Nalaze se na oko 1135 m nad morem i imaju po oko 20 km2. Vukovsko polje dijele od Kupreškog polja Lupoglav, Crni vrh i Osoje, a od Ravnog Ravašnica (1565 m). Između Vukovskog polja i Ramske kotline izdiže se visoka Raduša s oštrim šiljkom Idovcem (1956 m), koju opet sa Stožerom povezuje Siver (1562 m). Ravanjsko polje od Duvanjskog dijeli vodom oskudna planina Pakline (1503 m) i Ljubuša (1797 m). Između Kupreškog i Glamočkog polja leži jednako tako bezvodna visoravan Hrbine, ispresjecana s više gorskih lanaca.
Planine
Kupreška visoravan sa svih strana je okružena planinama. To su na sjeveroistoku Mosor (1371 m), Stražbenica (Vučkovac 1504 m), Velika Plazenica (Demirovac 1766 m), Mala Vrata, Mala Plazenica (1556 m), pa sedlo Kupreška ili Velika Vrata (1384 m) i planina Stožer (1758 m); na jugoistoku Lupoglava (1448 m), Crni Vrh (1506 m), Osoje (1439 m), Javorni Vrh (1468 m); na jugu i jugozapadu Batoglav (1272 m), Kozja Glava (1482 m), Malovan (1828 m), Jaram (1662 m) i Kurljaj (1593 m); na zapadu i sjeverozapadu Krvajac (1662 m) i Mali Vitorog (1748 m). Ove planine su međusobno povezane sa nekoliko manje značajnih planina. Sve su uglavnom pokrivene šumom i livadama, koje daju izvrsnu stočnu hranu. Sjeveroistočne planine su razvodno gorje, pa im s jedne strane teku vode u Jadransko, a s druge strane u Crno more.
Vodotoci
Kupreški kraj se sastoji iz tri hidrografski dosta samostalne kotline: Bajramovačku na sjeveru, Mrtvičku u sredini i Milačku na jugu. Najneravnije tlo je bajramovačkog dijela, gdje su mnogobrojne kose, uvale i vrtače velikih razmjera, a tek na zapadu je prostrana ravan. Tuda protiče rječica Mrtvaja koja izvire kod sela Stražbenice, teče prema sjeverozapadu i ponire na kraju polja, blizu Šemanovaca. Mrtvičkom kotlinom teče rječica Mrtvica, u koju se ulijevaju potoci Smrdelj, Karićevac i Jazmak. Teče prema zapadu i sjeverozapadu i uvire pod Kurljanjem, odnosno pod Jarmom kod mlina Mate Dumančića-Knezića. Milačkom kotlinom teče Milač, vodom najobilatija kupreška ponornica.
Jezera
Najveće jezero u kupreškoj općini je Kukavičko jezero kod sela Kukavice. To je glacijalno jezero površine 3750 m2, bogato je pastrmkom i rakom. Uz dva manja glacijalna jezera, Turjača površine 2500 m2 i Rastičevo površine 1900 m2, u kupreškom kraju je preko 20 vrtača glinenog podnožja, u kojima se voda zadržava čineći jezerca sa 100–200 m promjera. Neka od njih imaju svoje vlastite izvore.
Klima
Klimatske prilike ovog kraja uveliko definira nadmorska visina od 1120 do 1150 m. Klima je planinsko-alpska, oštra, s prosječnom godišnjom temperaturom od 5.7 °C. Godišnje je u prosjeku 141 dan s padavinama, od toga 55 sa snijegom. Zbog snažnih planinskih vjetrova hladnoća je velika i česte su snježne vijavice.
Kultura
Nacionalni spomenici
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kupres se nalaze sljedeći spomenici:
- "Crkva Blagovijesti Presvete Bogorodice u Donjem Vukovskom", (graditeljska cjelina),
- "Otinovci, (arheološko područje sa ostacima crkava iz V, XV i XIX vijeka),
- "Prahistorijska gradina i nekropola sa stećcima Ravanjska Vrata (Donja i Gornja nekropola)" (historijsko područje).[5]
Stanovništvo
{{Glavni|Demografija Kupresa|Spisak naseljenih mjesta u općini Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)} Po popisu stanovništva iz 1991, općina Kupres imala je 9.618 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, općina Kupres, gotovo u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušli su dijelovi naseljenih mjesta: Mrđanovci, Novo Selo, Rastičevo i Šemenovci. Od ovog područja formirana je općina Kupres (Republika Srpska).
Nacionalni sastav stanovništva – općina Kupres
| Sastav stanovništva – općina Kupres | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[6] | 1991.[7] | 1981.[8] | 1971.[9] | 1961.[10] | |||
| Osoba | 5 057 (100,0%) | 9 618 (100,0%) | 10 098 (100,0%) | 11 496 (100,0%) | 11 813 (100,0%) | ||
| Hrvati | 4 474 (88,47%) | 3 813 (39,64%) | 3 947 (39,09%) | 4 425 (38,49%) | 4 442 (37,60%) | ||
| Srbi | 318 (6,288%) | 4 864 (50,57%) | 5 169 (51,19%) | 6 252 (54,38%) | 6 669 (56,45%) | ||
| Bošnjaci | 255 (5,043%) | 802 (8,339%)1 | 745 (7,378%)1 | 763 (6,637%)1 | 592 (5,011%)1 | ||
| Nisu se izjasnili | 4 (0,079%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 4 (0,079%) | 72 (0,749%) | 13 (0,129%) | 25 (0,217%) | 21 (0,178%) | ||
| Crnogorci | 1 (0,020%) | – | 6 (0,059%) | 13 (0,113%) | 33 (0,279%) | ||
| Nepoznato | 1 (0,020%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | – | 67 (0,697%) | 214 (2,119%) | 18 (0,157%) | 50 (0,423%) | ||
| Slovenci | – | – | 2 (0,020%) | – | 3 (0,025%) | ||
| Makedonci | – | – | 1 (0,010%) | – | – | ||
| Mađari | – | – | 1 (0,010%) | – | – | ||
| Albanci | – | – | – | – | 3 (0,025%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kupres
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kupres | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[6] | 1991.[7] | 1981.[8] | 1971.[9] | 1961.[10] | |||
| Osoba | 2 883 (100,0%) | 2 715 (100,0%) | 1 693 (100,0%) | 943 (100,0%) | 550 (100,0%) | ||
| Hrvati | 2 737 (94,94%) | 963 (35,47%) | 609 (35,97%) | 433 (45,92%) | 260 (47,27%) | ||
| Bošnjaci | 116 (4,024%) | 357 (13,15%)1 | 202 (11,93%)1 | 125 (13,26%)1 | 72 (13,09%)1 | ||
| Srbi | 23 (0,798%) | 1 298 (47,81%) | 727 (42,94%) | 367 (38,92%) | 182 (33,09%) | ||
| Ostali | 3 (0,104%) | 33 (1,215%) | 3 (0,177%) | 3 (0,318%) | 2 (0,364%) | ||
| Nisu se izjasnili | 2 (0,069%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 1 (0,035%) | – | 5 (0,295%) | 4 (0,424%) | 14 (2,545%) | ||
| Nepoznato | 1 (0,035%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | – | 64 (2,357%) | 146 (8,624%) | 11 (1,166%) | 17 (3,091%) | ||
| Slovenci | – | – | 1 (0,059%) | – | – | ||
| Albanci | – | – | – | – | 3 (0,545%) | ||
Mjesne zajednice (1991)
- MZ Blagaj - obuhvata naseljena mjesta: Barjamovci, Blagaj, Mrđanovci, Mrđebare, Novo Selo, Rastičevo, Suhova i Šemenovci
- MZ Kupres - obuhvata naseljena mjesta: Begovo Selo, Bili Potok, Botun, Brda, Donji Malovan, Goravci, Gornji Malovan, Kukavice, Kupres, Kute, Mlakva, Odžak, Olovo, Osmanlije, Otinovci, Rilić, Stražbenica, Vrila, Zanaglina, Zlosela i Zvirnjača
- MZ Ravno - obuhvata naseljena mjesta: Donje Ravno, Gornje Ravno i Mušić
- MZ Vukovsko - obuhvata naseljena mjesta: Bućovača, Donje Vukovsko, Gornje Vukovsko i Kudilji
| Narodnosni sastav stanovništva općine Kupres, po mjesnim zajednicama, prema popisu iz 1991. | ||||||
| mjesna zajednica | ukupno | Srbi | Hrvati | Bošnjaci | Jugoslaveni | ostali |
| MZ Blagaj | 1,663 | 1,247 | 400 | 0 | 1 | 15 |
| MZ Kupres | 6,603 | 2,357 | 3,411 | 725 | 66 | 44 |
| MZ Ravno | 646 | 568 | 1 | 76 | 0 | 1 |
| MZ Vukovsko | 706 | 692 | 1 | 1 | 0 | 12 |
| ukupno | 9,618 | 4,864 (50,57%) | 3,813 (39,64%) | 802 (8,33%) | 67 (0,69%) | 72 (0,74%) |
Također pogledajte
Reference
- ^ "Kupres". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ a b Mujezinović, Mehmed, (1982), Islamska epigrafika BiH, knjiga 3, str. 142, Sarajevo: Veselin Masleša
- ^ Kreševljaković, Hamdija, (1991), Izabrana djela II, str. 441, Sarajevo: Veselin Masleša
- ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Kupres)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 11. 2016.[mrtav link]
- ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 68/9)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 15. 2. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 2. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 2. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
Vanjski linkovi
