Nekropola Ravanjska Vrata
Nekropola Ravanjska Vrata, općina Kupres, nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 22 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj.[1] Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2]
| Svjetska baština | |
|---|---|
 Nekropola Ravanjska Vrata, Kupres | |
| Lokacija |  Bosna i Hercegovina |
| Sadrži | 1/28 |
| Kriterij | iii, vi |
| Referenca | 1504 |
| Uvrštenje | 2016. (40. sjednica) |
| Ugroženost | da (mahovina, lišaj, pukotine) |
Lokacija
urediNekropola sa stećcima nalazi se na samim Ravanjskim Vratima - prolazu od oko 100 m širene, između Gradca (završetka Ravašnice) i Gradine, koji spaja Vukovsko i Ravanjsko polje
Opis
urediNa brežuljku Crljenac iznad Ravanjskih Vrata smještena je prahistorijska gradina. Pronađeni su ostaci suhozida i brojni ulomci keramike, kao površinski nalaz. Gradina je vjerovatno iz Bronzano doba|brončanodobnog peridoa
Nekropola se sastoji iz dva dijela, Donja i Gornja nekropola. Na dijelu Donja nekropola nalazi se skupina od 43 stećka (20 ploča, 20 sanduka i 3 sljemenjaka), dobro obrađenih i postavljenih po pravcu sjeverozapad-jugoistok. Ukrašeno je 18 primjeraka, i to 5 ploča, 10 sanduka i 3 sljemenjaka. Na dijelu Gornja nekropola smješteno 25 stećaka, bez određenog sistema po pravcu istok-zapad. Oko nekropole, na sve strane, ima dosta većeg i manjeg kamenja, tako da su stećci uklopljeni u okolinu. Najčešći motivi su vrpce i bordure, rozete, križevi i polumjeseci, a potom se javljaju biljne stilizacije u vidu ljljana, scene lova i kola, ruka s mačem, 2 žene, čovjek s konjem, povijena lozica i tordiran kružni vijenac. Kamenolom za stećke bio je u neposrednoj blizini.
Izvjestan broj stećaka gotovo u potpunosti utonuo, jedan dio je prevrnut. Većina stećaka prekrivena je mahovinom i lišajevima, a dio je vidno oštećen pukotinama
Na udaljenosti od 800 metara su još dvije nekropole, Trišića njiva i Konopi, a zapadno na brdu Crljenica je nekropola sa 25 stećaka.
Literatura
uredi- Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
- Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED
- Dubravko Lovrenović, Sarajevo, 2009 -STEĆCI - BOSANSKO I HUMSKO MRAMORJE SREDNJEG VIJEKA
Reference
uredi- ^ "Državna komisija". Arhivirano s originala, 17. 1. 2020. Pristupljeno 12. 11. 2016.
- ^ "Nekropola Ravanjska vrata". Komisija za nacionalne spomenike. Arhivirano s originala, 4. 8. 2022. Pristupljeno 13. 10. 2016.
