Otvori glavni meni
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Karta Sparte

Sparta (dorskogrčki: Σπάρτα, Spártā; atičkogrčki: Σπάρτη, Spártē) je bila istaknuta grad-država u antičkoj Grčkoj. Tokom antičkih vremena Sparta je bila poznata kao Lacedaemon, a nastala je na obali rijeke Eurotas u Lakoniji na jugoistoku Peloponeza. Oko 650. godine p.n.e. postala je dominantna vojna sila antičke Grčke.

S obzirom na svoju vojnu nadmoć, Sparta je bila prepoznata kao lider grčkih snaga tokom Grčko-perzijskih ratova. Između 431. i 404. godine p.n.e., Sparta je bila glavni neprijatelj Atine tokom Peloponeskog rata iz kojeg je izašla kao pobjednik. Porazom Sparte od Tebe u bici kod Leuktre 371. godine p.n.e. završena je dominantna uloga Sparte u Grčkoj. Međutim, ona je zadržala svoju političku nezavisnost do rimskog osvajanja Grčke 146. godine p.n.e. Nakon toga je prošla kroz dug period opadanja moći, naročito u srednjem vijeku, kada su se mnogi spartanci preselili u Mistras. Moderna Sparta je glavni grad grčkog regiona Lakonija i glavni centar za preradu robe, kao što su citrus i maline.

Sparta je bila jedinstvena u antičkoj Grčkoj zbog svog društvenog sistema i ustava, koji je u potpunosti bio fokusiran na vojnu obuku i hrabrost. Njeni stanovnici su bili klasificirani kao spartijati (građani koji su imali puna prava), mothasi (nespartanski slobodni ljudi koji su podignuti kao spartanci), perijeci (oslobođeni robovi) i heloti (porobljeno nespartansko stanovništvo). Spartanci su prolazili rigorozni Agoga režim treninga i obrazovanja, a spartanska falanga se smatra najboljom vojskom u borbi. Spartanske žene su uživale znatno veća prava i jednakost sa muškarcima što je bilo nezamislivo u klasičnom svijetu.

Organizacija vlastiUredi

  1. Dva kralja ili bazileusa sa vojnom, sudskom i vjerskom vlašću. Prvo su bili birani pa su te funkcije postale nasljedne. Za obavljanje te funkcije dobijali su velike posjede.
  2. Geruzija ili vijeće staraca sastavljeno od 28 starješina i dva bazileusa, koje bira Skupština iz reda građana starijih od 60 godina i oni se biraju doživotno. Razmatrala je stvari koje su su se predhodno iznosile pred Narodnu skupštinu, a proglašavala je skupštinske odluke.
  3. Narodna skupština (Apela) koju su sačinjavali svi Spartanci stariji od 30 godina. Ona je birala državne funkcionere, efore, geronte i vojne zapovjednike i odlučivala je o njihovoj smjeni. Bila je formalno najviši organ vlasti. Glasala je o prijedlozima koja se tiču rata, mira, saveza, prijemu u red građana i lišavanju građanstva. Tu su imali pravo govoriti samo bazileusi, efori, geronti i strani poslanici.
  4. Pet efora ili nadzornika koji su na početku bili zamjenici kraljeva, a kasnije preuzeli skoro cjelokupnu vlast. Birani su po pravilu svake godine na skupštini. Bili su vrhovni organi državne vlasti, tako da su mogli optužiti i same bazileuse, imali su funkciju policijskog nadzora nad građanima. Birala ih je narodna skupština.

VojskaUredi

  1. Sparta je imala najbolje vojnike tog doba pa su se smatrali potomcima Herakla ali zapravo njihova snaga dolazila je od:
  • Agogae - Odvodili su dječake od sedam godina od roditelja, tjerali ih da naporno fizički rade i da se bore protiv starijih iskusnijih maldića. Slali ih u divljinu i ako prežive mogli su se smatrati vojnicima tj. obavljali su dužnost vojnika (ako ne poginu) do 40 godine života. Agogae je trajao 11 godina, a u toku tog perioda, djeca su prerasla u muškarce iznimne snage i izdržljivosti.
  1. Bojna oprema i formacije - Spartanci (također i svi drugi Grci) imali su teške kacige i oklope, velike štitove, te koplja od 2-2,5 metra. (generali i kraljevi imali su mačeve). Njihova formacija bila je falanga. U prva tri reda svaki vojnik štitio je onog sa svoje lijeve strane štitom dok je pružao koplju iznad njega, a oni iza su podržavali su prve svojim štitovima kako bi mogli izdržati nalete neprijatelja.
  2. Ratni zakon - Niti jedan Spartanac nije smio uzmaknuti u bici ili bi bio proglašen kukavicom i izdajicom.

Također pogledajteUredi

Vanjski linkoviUredi