Wikipedia

Fikain

Fikain također poznat kao ficin, debricin, ili higueroksilski delabar (EC 3.4.22.3) je proteolitski enzim ekstrahovan iz lateksnog soka iz stabljika, listova i nezrelog ploda američke divlje smokve Ficus insipida.[1][2][3][4]

Fikain
Kristalografska struktura fikaina iz Ficus carica, duginih boja, N-kraj plave, C-kraj crvene boje.
Identifikatori
SimbolFIC
CAS broj9001-33-6

Fikain se prvobitno zvao ficin, a ficin je prvobitno bio mješavina blisko povezanih cisteinskih endopeptidaza proizvedenih iz bilo koje vrste iz roda Ficus, prije nego što je terminologija bila ograničena na određeni cisteinski enzim endopeptidaze iz određene vrste.

Cisteinske endopeptidaze su grupa enzima koji također uključuju udaljeniji papain izveden iz lateksa papaje, bromelazu (bromelain) ekstrahiranu iz stabljike ananasa, kalpain, kaspaze , katepsin B i himopapain.[5] Cistein endopeptidaze sa sličnim svojstvima generički poznate kao ficini prisutne su i u drugim članovima roda Ficus, a čini se da mnoge vrste sadrže više tipova ovih enzima. Pomalo zbunjujuće, termini fikain i ficin se često tretiraju kao sinonimi.

Fikain je u MEROPS klanu CA, porodica C1, potporodica C1A, peptidaza C01.006.[5]

Nomenklatura

uredi

Naziv ficin je prvi upotrebio Robbins 1930. godine da opiše prečišćenu supstancu sa anthelmintnom aktivnošću izolovanom iz bilo kog člana roda smokava.[6] Enzimska komisija Međunarodne unije za biohemiju i molekularnu biologiju (IUBMB) prvobitno je dodijelila EC 3.4.4.12 kao ficin 1961. godine, koji je prebačen na 3.4.22.3 i preimenovan u fikain 1972. godine, čineći vremenom dva pojma sinonimim.[7] Budući da proteolitski enzimi drugih članova roda Ficus nisu u potpunosti okarakterisani, IUBMB je 1992. preporučio da se izraz fikain ograniči na specifični glavni proteolitski enzim koji se nalazi u prahu ficina proizvedenog od F. glabrata,[2] taksona koji je od tada sinonimiziran sa F. insipida.[8] Međutim, baza podataka IUBMB-ove Enzimske nomenklature nastavlja da navodi ficin kao sinonim za fikain[7] i ova dva termina se često koriste naizmjenično.

Aplikacije

uredi

Prečišćeni ficin je bijeli prah koji je prvi put proizveden 1930. Prvo je uočeno kako se crijevne nematode razlažuu u rastvoru ficina, što je izazvalo interesovanje za proizvod u to vrijeme kao anthelmintik, iako nije bio široko prihvaćen.[2] Prečišćeni ficin zapravo nije 'čist', on je mješavina različitih enzima i može se proizvesti iz mnogo različitih vrsta roda Ficus.[2] Uobičajeni ficin se pravi od lateksa obične smokve i sastoji se od mješavine nekoliko izoformi.[5][9] U jednoj studiji, samo od te vrste pronađeno je do deset različitih proteolitičkih enzima,[2] i čak se čini da različiti kultivari obične smokve sadrže različite omjere ovih enzima.[10] Mliječni sok obične smokve također sadrži furanokumarine (psoralen), iako se čudno nalaze uglavnom u soku lišća i izdanaka, ali ne i u soku plodova.[11] Jedan faktor koji može objasniti ovo je da psoralen i drugi furanokumarini prvenstveno odvraćaju od biljojeda, djelujući kao fotosenzibilizirajuća sredstva da izazovu fitofotodermatitis. Odsustvo psoralena u voćnom soku je u skladu s činjenicom da plod biljaka endozoohorija predstavlja relativno rijedak slučaj u kojem biljka „podstiče“ biljojede.

Iako su kasnija istraživanja pokazala da je neefikasan i potencijalno nezdrav kao antihelmintik,[2][3] kasnije je našao brojne medicinske i industrijske namjene. Koristi se za čišćenje u proizvodnji materijala za šivanje za šavove, za pripremu životinjskih arterija prije transplantacije na ljude,[3] i za demaskiranje antigenas u serologiji.[2] To je jedna od najčešće korištenih supstanci za razlikovanje mnogih antigena krvnih grupa: naprimjer, uništava M, N, S, Duffy a, i Duffy b, i pojačava neke druge antigene uključujući antigene iz Rh, Kidd, Lewis, I i P1 sistema.[5]

Koristi se i za čišćenje životinjskih crijeva koji se koriste kao omotači za kobasice ili za sireve. Koristi se kao aditiv za pravljenje piva otpornog na smrzavanje i dodat je određenim formulacijama omekšivača mesa, zajedno sa srodnim enzimima tipa proteaza.[3] Naprimjer, kao sredstvo za omekšavanje može se dodati mesu u proizvodnji bolonjske kobasice, čime se poboljšavaju neki mjerljivi atributi kvaliteta finalnog proizvoda.[12] Može se koristiti za otapanje proteina u mesnim proizvodima kako bi se oslobodile potencijalno prisutne patogene bakterije koje se prenose hranom za sigurnosnu analizu. Čini se da lateks iz Ficus carica takođe sadrži enzim koji pokazuje izraženu sposobnost varenja kolagena, za razliku od papaina.[9] Ovo, međutim, nije cisteinska proteaza, nego serinska proteaza.[13]

Reference

uredi
  1. ^ "ENZYME 3.4.22.3 ficain". Expasy - Swiss Bioinformatics Resource Portal. Swiss Institute of Bioinformatics. Pristupljeno 22. 5. 2021.
  2. ^ a b c d e f g Arribére MP, Caffin O, Priolo S (2000). "Proteolytic Enzymes from the Latex of Ficus pumila L. (Moraceae)" (PDF). Acta Farmacéutica Bonaerense. 19 (4): 257–262. Pristupljeno 22. 5. 2021.
  3. ^ a b c d "Ficin". Vitamins & Supplements. WebMD LLC. 2021. Pristupljeno 22. 5. 2021.
  4. ^ Liener IE, Friedenson B (1970). "Ficin". Methods Enzymol. 19: 261–273. doi:10.1016/0076-6879(70)19020-3.
  5. ^ a b c d Brocklehurst K, Willenbrock F, Salih E (1987). "Cysteine proteinases". u Neuberger A, Brocklehurst K (ured.). New Comprehensive Biochemistry: Hydrolytic Enzymes. Amsterdam: Elsevier. str. 39–158.
  6. ^ Singleton A, Buttle DJ (januar 2013). "Ficain". Handbook of Proteolytic Enzymes. 2: Metallopeptidases and Cysteine Peptidases. Academic Press. str. 1877–9. doi:10.1016/B978-0-12-382219-2.00427-0. ISBN 978-0-12-382219-2.
  7. ^ a b "EC 3.4.22.3". IUBMB Enzyme Nomenclature. International Union of Biochemistry and Molecular Biology. Pristupljeno 22. 5. 2021.
  8. ^ "Ficus insipida Willd". Plants of the World Online. Royal Botanic Gardens, Kew. Pristupljeno 9. 10. 2020.
  9. ^ a b Vatić S, Mirković N, Milošević JR, Jovčić B, Polović NĐ (decembar 2020). "Broad range of substrate specificities in papain and fig latex enzymes preparations improve enumeration of Listeria monocytogenes". International Journal of Food Microbiology. 334 (108851): 108851. doi:10.1016/j.ijfoodmicro.2020.108851. PMID 32911158.
  10. ^ Zare H, Moosavi-Movahedi AA, Salami M, Mirzaei M, Saboury AA, Sheibani N (mart 2013). "Purification and autolysis of the ficin isoforms from fig (Ficus carica cv. Sabz) latex". Phytochemistry. 87: 16–22. doi:10.1016/j.phytochem.2012.12.006. PMC 3755362. PMID 23312458.
  11. ^ Zaynoun ST, Aftimos BG, Abi Ali L, Tenekjian KK, Khalidi U, Kurban AK (juli 1984). "Ficus carica; isolation and quantification of the photoactive components". Contact Dermatitis. 11 (1): 21–5. doi:10.1111/j.1600-0536.1984.tb00164.x. PMID 6744838. Cited in McGovern and Barkley 2000, section Phytophotodermatitis.]
  12. ^ Ramezani R, Aminlari M, Fallahi H (juli 2006). "Effect of Chemically Modified Soy Proteins and Ficin‐tenderized Meat on the Quality Attributes of Sausage". Journal of Food Science. 68 (1): 85–88. doi:10.1111/j.1365-2621.2003.tb14119.x.
  13. ^ Nishimura K, Higashiya K, Ueshima N, Kojima K, Takita T, Abe T, et al. (april 2021). "Insight into the collagen-degrading activity of a serine protease in the latex of Ficus carica cultivar Masui Dauphine". Bioscience, Biotechnology, and Biochemistry. 85 (5): 1147–1156. doi:10.1093/bbb/zbab025. PMID 33580958.

Vanjski linkovi

uredi


 Portal Biologija
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Fikain&oldid=3494642"