Otvori glavni meni

Serologija je nauka o serumu krvi i ostalih tjelesnih tečnosti. U praksi se ovaj termin obično odnosi na medicinsko-dijagnostičku identifikaciju antitijela u serumu.[1] Takva antitijela se obično formiraju kao odgovor na infekciju protiv datog mikroorganizma i drugih stranih proteina. To je odgovor, na primjer, na akutne hemolitičke reakcije zbog nepodudarnosti krvi prilikom transfuzije ili na vlastiti protein (u slučajevima autoimunih bolesti).

Sadržaj

Serološki testoviUredi

Serološki testovi mogu biti izvršena za dijagnostičke svrhe, kada se sumnja na infekcije], kod reumatskih oboljenja, kao i u mnogim drugim situacijama, kao što su provjera i određivanje pojedinca krvnih grupa. Serološke testovi krvi pomažu za dijagnosticiranje bolesnika s određenim imunim nedostacima, povezanim s odsustvom antitijela, kao što je X-vezana agammaglobulinemija. U takvim slučajevima, testovi za antitijela će biti dosljedno negativni.

Postoji nekoliko tehnika serologiju koje se mogu koristiti u zavisnosti od antitijela koja se proučava. Osobito uključuju: ELISA-test, aglutinaciju, precipitaciju, komplement-fiksaciju i fluorescenciju antitijela. Neki serološke testove nisu ograničeni na krvni serum pa se mogu provesti i na drugim tjelesnim tekućinama, kao što su sperma i pljuvačka, koje imaju (približno) slične osobine seruma. Serološke testovi se mogu koristiti i u forenzici, posebno za dokazivanje delikata u kojima su ostavljeni tragovi krvi, ostalih tkiva ili tjelesnih izlučevina (npr. povezivanje silovatelja sa uzorkom sperme).

Serološko-epidemiološka istraživanjaUredi

Serološka istraživanja često koriste epidemiolozi za utvrđivanje prevalencije bolesti u populaciji. Takva istraživanja se ponekad obavljaju slučajno, uz pretrage anonimno uzetih uzoraka za ne druge medicinske testove.

ReferenceUredi

  1. ^ Ryan K. J., Ray C. G., Eds. (2004): Sherris Medical Microbiology. McGraw Hill, New York, ISBN 0-8385-8529-9.

Također pogledajteUredi

Vanjski linkoviUredi