Wikipedia:Stilski priručnik

(Preusmjereno sa Wikipedia:Stil)

Stilski priručnik je Wikipedijin stilski vodič koji pokriva razna pravila i smjernice uređivanja članaka. Ovaj priručnik može pomoći urednicima da nauče pisati članke na dosljedan, jasan i precizan način, u smislu jezika, rasporeda i oblikovanja članaka. Glavni cilj ovoga je da se Wikipedia učini lakšom za razumijevanje i više intuitivnom za opću upotrebu.

Treba uvijek nastojati da oblikovanje bude dosljedno u jednom članku, dok se ovo ne mora odnositi na Wikipediju općenito. U određenim slučajevima moguće je primijeniti nekoliko različitih stilova. Ako niste sigurni u vezi s nečim, onda je najbolje da pitanje postavite na stranici za razgovor ili na Čaršiji.

Naslovi članaka, zaglavlja i sekcije

uredi

Naslov članka

uredi

Za određivanje naslova članka, pogledajte politiku za naslove članaka. Naslov članka trebao bi biti prepoznatljiv (kao ime ili opis određene teme), prirodan, dovoljno precizan, sažet i dosljedan u odnosu na naslove članaka slične tematike. Ako se ovi kriteriji nalaze u sukobu, potrebno ih je uravnotežiti jedne s drugima.

Za više informacija o oblikovanju naslova pogledajte politiku za naslove članaka. Sljedeće tačke vrijedne su pažnje:

  • Samo je prvo slovo naslova veliko (osim u rijetkim slučajevima, kao eBay). Jedino u slučajevima gdje bi se inače velika slova koristila u rečenici opravdano je da se ovo koristi i u naslovu (npr, Finansiranje UNESCO-ovih projekata; ali ne Finansiranje UNESCO-ovih Projekata).
  • Za ukošavanje naslova članka može se koristiti šablon {{Kurzivan naslov}}, koji bi se trebao nalaziti negdje na vrhu članka. Korištenje kurziva trebalo bi biti u skladu sa WP:KURZIV.
  • U naslovima bi se obično trebale koristiti imenice. Znači, Rani život Nikole Tesle, ali ne U ranom životu Nikole Tesle
  • Posljednji znak ne smije biti interpunkcijski, osim ako je dio imena ili ako se prije toga navodi godina.

Organizacija sekcija

uredi

Članak treba počinjati uvodnim dijelom, koji treba biti bez naslova. Ostatak članka može se podijeliti u sekcije s naslovom, s eventualnim podsekcijama. Ako je u članku četiri ili više sekcija, onda se automatski generira pregled sadržaja, između uvoda i prve sekcije.

Ako tema u nekoj sekciji ima svoj zaseban članak, onda se može koristiti {{Glavni|Ime članka}}, odmah ispod naslova sekcije. Pogledajte također Wikipedia:Stilski priručnik sažetka.

Kao što je već opširno objašnjeno u sekciji Wikipedia:Stilski priručnik/Raspored § Osnovni apendiksi i podnožja, opcionalne sekcije za dodatke ili podnožja koje sadrže sljedeće spiskove trebaju biti poslije glavnog sadržaja, po sljedećem redoslijedu:

  • knjige / literatura (uz prikladno ime sekcije, kao "Literatura", "Publikacije" itd.)
  • interni linkovi (s nazivom sekcije "Također pogledajte")
  • note i reference (s nazivom sekcije "Note" ili "Reference", ili oboje ako je potrebno razdvojiti; pogledajte i Citiranje izvora)
  • relevantne knjige, članci ili druge publikacije koje nisu korištene kao izvori za članak (s nazivom sekcije "Dodatna literatura")
  • relevantne web stranice koje se nisu koristile kao izvor i koje se ne nalaze u ostalim apendiksima (navesti u sekciju "Dodatna literatura" ili inače u zasebnu sekciju "Vanjski linkovi")
  • navigacijske kutije
  • kategorije

Ostali elementi koji se mogu naći u člancima su infokutije (inače postavljeno prije uvodne sekcije) i gornje note (inače postavljenje na vrh članka, ili sekcije).

Zaglavlje sekcije

uredi

Znak jednako se koristi za označavanje teksta koji će biti prikazan u zaglavlju: ==Naslov== za glavnu sekciju; ===Naslov=== za idući nivo, odnosno podnaslov i tako dalje sve do najnižeg mogućeg podnaslova, koji je =====Naslov=====. (Najviši mogući nivo sekcije je tehnički =Naslov= ali ga ne koristite, pošto se koristi samo za naslov članka na vrhu strane.) Razmaci između znakova "== ==" su neobavezni i ne utječu na prikaz zaglavlja. Zaglavlje se mora napisati u novom redu. Dodajte jedan prazan red prije zaglavlja, mada možete dodati i jedan ispod radi čitljivosti kada se uređuje kôd u prozoru za uređivanje (međutim, nemojte dodavati dva ili veći broj redova, pošto to dodaje nepotreban prazan prostor ispod zaglavlja te se jasno može vidjeti u članku).

Napisane stvari u sekciji § Naslov članka (gore) također važe ovdje. Međutim, ispod je nekoliko tačaka koje važe samo za zaglavlja sekcija:

  • Naslovi zaglavlja ne trebaju sadržavati suvišne informacije za predmet članka ili više sekcije, osim ako to nije kraće ili jasnije. (Raniji život je bolji naslov od Njegov raniji život kada se odnosi na predmet članka; može se pretpostaviti da se naslovi odnose na predmet članka, ukoliko nije posebno označeno da se ne odnose).
  • Naslovi zaglavlja ne bi trebali sadržavati linkove, pogotovi ako dodajete link samo na dio naslova zaglavlja.
  • Naslovi svih zaglavlja sekcija trebaju biti jedinstveni, bar unutar stranice. U suprotnom slučaju, kada se linkuje na određeni dio sekcije, software će možda prikazati pogrešan dio te će automatski sažeci stranici izgledati nejasni.
  • Ne treba stavljati citati u istom redu gdje je naslov zaglavlja.
  • Naslovi zaglavlja ne trebaju sadržavati slike (ovo uključuje i zastave)
  • Naslovi zaglavlja ne bi trebali biti napisani u obliku pitanja
  • Izbjegavajte započinjanje naslova zaglavlja brojevima (ukoliko nije potrebno)

Ako želite promijeniti naslov zaglavlja, pogledajte da li se u članku (ili u drugim člancima) linkuje na to zaglavlje. Isto tako, kada uređujete članak, dodajte nevidljivi komentar ispod naslova zaglavlja u kojem piše koji članci linkuju na to zaglavlje. Naprimjer:

==Implikacije evolucije==
<!--Ovo zaglavlje se linkuje na stranicama [[Richard Dawkins]] i [[Daniel Dennett]]-->

Ne postavljajte nevidljive komentare pokraj ili ispred "== ==" znakova:

==Implikacije evolucije==<!--Ovaj komentar ometa uređivanje-->
<!--Ovaj komentar ometa prikaz a i uređivanje-->==Evolutionary implications==

Velika slova

uredi

Ne koristite velika slova za naglašavanje

uredi

Umjesto velikih slova koristite kurziv ili podebljana slova.

Netačno: Nije istina da je SAMO MALO učenja opasno.
Correct: Nije istina da je samo malo učenja opasno.

Naslovi djela

uredi

Za razliku od engleskog jezika, za naslove djela (knjiga i drugih štampanih djela, pjesama, filmova, slika i slično) se ne koristi format da se svaka riječ navodi velikim slovom. Ako postoji lokalni prijevod djela o kojem pišete (naprimjer, Očajne kućanice) koristi se već postojeći format te je samo početna riječ napisana velikim slovom dok je sve ostalo napisano malim slovom ako se ne koriste vlastite imenice. Naprimjer, izvorno englesko ime knjige A Song of Ice and Fire bit će Pjesma leda i vatre jer Ice i Fire, iako su napisane velikim slovom, nisu vlastite imenice. Isto važi i za bosanske nazive knjiga poput Na Drini ćuprija, Derviš i smrt, Gilgameš koji je tražio besmrtnost, gdje su velikim slovom napisane samo vlastite imenice (u ovom slučaju Drina). Ako nije moguće prevesti ili ne treba prevoditi naslov djela (za nazive albuma i pjesama), koristite izvorno pisanje naslova, kao, npr, Slippery When Wet ili Tiny Dancer.

Netačno: Derviš i Smrt
Netačno: Na drini ćuprija
Tačno: Derviš i smrt
Tačno: Na Drini ćuprija
Tačno: Harry Potter i Red feniksa
Tačno: Livin' on a Prayer

Imena i titule

uredi
  • Vlastita imena, prezimena, nadimci, dodaci, atributi: Tačno je koristiti veliko slovo za vlastita imena (Ajna, ne ajna), prezimena (Hadžić, ne hadžić), nadimke ("Zvali su je Nata", ne "Zvali su je nata"), dodatke imenima, poput titula (Sulejman Veličanstveni, ne Sulejman veličanstveni) i atribute imena, najčešće u religijskom pogledu (Sveti Petar, ne sveti Petar).

Vjerska terminologija

uredi
  • Imena antičkih božanstava i mitoloških bića se pišu velikim slovom (npr. Zeus, Afrodita a ne zeus, afrodita)
  • Imena u monoteističkim religijama se također pišu velikim slovom (npr. Bog, Allah a ne bog, allah). Važno je spomenuti da kada riječi bog, svemogući i slične imaju zajedničko ili atributsko značenje ili se koriste u množinskom obliku (npr. Filozofija traženja boga; ne mogu se spomenuti bogovi), pišu se malim slovom.
  • Vjerska, antropološka, ideološko-politička, stručna, profesionalna ili druga pripadnost se pišu malim slovom: hrišćanin, musliman (sljedbenici religija), bijelac, crnac (antropološko značenje), socijalist, radikal (ideološko-političko značenje). Međutim, pripadnici naroda se pišu velikim slovom (npr. Francuz, Nijemac, itd).

Nebeska tijela

uredi
  • Imena nebeskih tijela i sazvježđa se pišu velikim slovom (npr. Jupiter, Neptun, Mars, Zemlja, Mliječni put, Halleyeva kometa, te se druga riječ piše malim slovom). Za riječi zemlja, sunce i mjesec, veliko slovo se ne koristi u sljedećim primjerima: (1) kada zemlja označava materiju, odnosno tlo ili drugi prostor (npr. Sve je prosula po zemlji) (2) kada sunce označava svjetlost sunčevih zraka (npr. Dobro je preplanula na suncu ili Uživa gledati zalazak sunca) ili (3) kada mjesec označava pratioce drugih planeta ili ima značenje materije (npr. Jupiterovi mjeseci ili Krećemo kad izađe mjesec).

Skraćenice

uredi

Napišite šta skraćenica znači pri prvoj upotrebi

uredi
  • Kada namjeravate koristiti skraćenicu u cijelom članku, navedite šta znači pri prvoj upotrebi (skraćenicu stavite u zagradu). Ovo omogućava da u nastavku članka možete koristiti skraćenicu bez da zbunjujete druge korisnike:
Komunistička partija (KP) je ubjedljivo pobijedila na izborima u Francuskoj xxxx. godine (ovo označava prvo korištenje naziva stranke), te zatim možete koristiti skraćenicu u ostatku članka: KP je brzo izgubila popularnost xxxx. godine nakon x događaja.
  • Nemojte pisati svaku riječ velikim slovim ako je skraćenica napisana velikim slovima:
Tačno (nije vlastita imenica): Koristili smo razne tehnologije digitalnog štampanja (DŠ-a).
Netačno: Koristili smo razne tehnologije Digitalnog Štampanja (DŠ-a).
  • Ako je puni naziv skraćenice već u zagradama, skraćenicu odvojite zarezom ili koristite riječ ili:
Prva formalna rasprava je održana xxxx. godine (na konvenciji Saveza primjera skraćenih riječi ili SPSR-a).
  • Napomena: Nema potrebe objašnjavati već poznate skraćenice, te ne trebate pisati šta znači npr. ili tzv. u zagradi, pošto je njihovo značenje općepoznato.

Pisanje tačke iza skraćenica

uredi
  • Za veći broj skraćenica, treba staviti tačku iza istih. Ukoliko se skraćenica nalazi u sredini rečenice, piše se malim slovom. Ukoliko skraćenica stoji na kraju rečenice, jedna tačka se izostavlja, te nikada ne treba pisati dvije:
Tačno: Srđan je izašao na izbore kao glasač br. 4755.
Tačno: Str. 42 sadrži odgovore na sva moguća pitanja.
Tačno: Najpoznatije životinje savezne države Washington su crveni ris, šišmiš, losos, itd.
Netačno: Najpoznatije životinje savezne države Washington su crveni ris, šišmiš, losos, itd..
  • Skraćenice za mjere, veličine i novčane jedinice se ne pišu sa tačkom iza riječi:
Tačno: San Francisco se nalazi na 16 m iznad nivoa mora.
Netačno: San Francisco se nalazi na 16 m. iznad nivoa mora.
Tačno: 250 EUR (eura) je nekada iznosilo XXX SIT (slovenskih tolara).

Circa

uredi

Da biste naznačili približno vrijeme, koristite skraćenicu cca. (nakon koje ide razmak i ne stavlja se kurziv).

Kurzivni tekst

uredi

Naglašavanje

uredi

Kurziv se može umjereno koristiti za naglašavanje riječi u rečenicama, dok se podebljani tekst ne koristi u ovu svrhu. Koristite kurzivni tekst kada uvodite ili želite razlikovati termine. Prekomjerno korištenje kurziva će smanjiti njegovu učinkovitost.

Naslovi

uredi

Koristite kurziv za naslove književnih i umjetničkih djela, poput knjiga, letaka, filmova (uključujući kratke filmove), televizijskih serija, imena ekshibicija, računarskih i drugih videoigara (ali ne za druge vrste softvera), muzičkih albuma i slika. Naslovi članaka, poglavlja, pjesama, televizijskih epizoda, istraživačkih radova kao i drugih kraćih djela ne pišu se kurzivom već se stavljaju pod navodnike. Kurziv se ne koristi za naslove većih religijskih djela (Biblije, Kur'ana, Talmuda).

Riječi

uredi

Koristite kurziv kada spominjete riječ, slovo ili niz riječi do dužine jedne rečenice. (riječ luster je pozajmljena od njemačke riječi Luster; najčešće slovo u većini germanskih jezika je e). Kada je spomenuta cijela rečenica, dosljedno se mogu koristiti i navodnici (Prijedlog u rečenici Pčele zuje po cvijeću je po; ili Prijedlog u rečenici "Pčele zuje po cvijeću" je "po"). Spominjanje (da bi se raspravile razne gramatičke funkcije, red riječi i interpunkcijski znakovi) je različito od citiranja (gdje je nešto uobičajeno izraženo u ime citiranog izvora).

Strane riječi

uredi

Koristite kurziv za termine na drugim jezicima i za izolirane strane riječi koje nisu u čestoj upotrebi u bosanskom jeziku. Vlastita imena (poput imena mjestâ) na drugim jezicima se uobičajeno ne stavljaju u kurziv, kao i termini koji nisu na latinici.

Naučna imena

uredi

Koristite kurziv za naučna imena biljaka, životinja i drugih organizama od klasifikacije roda pa nadolje (na primjer, možete staviti Panthera leo u kurziv, ali ne Felidae). Hibridni znak se ne stavlja u kurziv (Rosa × damascena) niti "termin za spajanje" trodijelnih botaničkih imena (Rosa gallica subsp. officinalis).

Kurzivni citati

uredi

Koristite samo navodnike (za kratke citate) ili blokno citiranje (za duge citate) a ne kurziv. Ovo znači da (1) cijeli citat se ne stavlja u kurziv unutar navodnika ili bloknog navođenja samo zato što je citat i (2) kurziv nije zamjena za pravilno citiranje. Kako biste napravili razliku između bloknih citata i običnog teksta, možete koristiti <blockquote> ili šablon {{citat}}.

Kurziv unutar citata

uredi

Koristite kurziv unutar citat ako se nalazi u izvornom materijalu. Kada se dodaju citati na Wikipediji, dodaje se bilješka [dodan naglasak].

"Sada slomi plemenito srce. Laku noć dragi prinče: I let anđela ti pjeva do svog kraja" [dodan naglasak].

Ako je izvor koristio kurziv (ili neku drugu vrstu stila) za naglašavanje, te ovo nije očito, treba dodati bilješku [naglasak u originalu].

Utjecaj na neposredne interpunkcijske znakove

uredi

Primijenite kurziv na elemente rečenice koje treba naglasiti. Ne primjenjujte kurziv na interpunkcijske znakove.

Netačno: Šta bismo trebali zaključiti iz toga? (Upitnik se primjenjuje na cijelu rečenicu, a ne samo na riječi iz toga, te ga ne treba stavljati u kurziv.)
Tačno: Šta bismo trebali zaključiti iz toga?
Tačno: Neka od važnijih dijela Williama Shakespeara su Romeo i Julija, Hamlet, Macbeth i San ljetne noći. (Zarezi, tačka i riječ i nisu u kurzivu.)

Kurzivni linkovi

uredi

Kôd za dobijanje kurzivnog teksta se treba staviti izvan kôda za dobijanje linkova, pošto link neće raditi. Međutim, kurzivni formati se mogu primjenjivati u internim linkovima koje navodite, odnosno kada dodajete link na riječ ili red riječi koje nemaju tačno taj naziv na Wikipediji.

Netačno: Preminuo je prije završetka djela [[''Turandot'']].
Tačno: Preminuo je prije završetka djela ''[[Turandot]]''.
Tačno: [[USS Adder (SS-3)|USS ''Adder'' (SS-3)]] je bila podmornica.

Citiranje

uredi

Izvorni tekst

uredi

Citati se moraju dodati uz vjerodostojne izvore, te formulacija teksta treba biti vjerodostojno prenesena. Ovo se također naziva princip minimalne promjene. Ako postoji dobar razlog da se promijeni izražavanje citata, prikažite promjene u uglastim zagradama (naprimjer, [svom ocu] zamjenjuje riječ mu, kako bi se znalo na šta se "mu" odnosi u originalnom citatu: "Okiroja je [svom ocu] rekla njegovu sudbinu"). Ako postoji veća greška u izvornom tekstu, dodajte komentar [sic] da bi se prikazalo da grešku nije učinila Wikipedia. Međutim, beznačajne gramatičke i pravopisne greške bi trebalo prepraviti bez ikakvih komentara osim ako nisu važni za kontekst citata (npr. možete prepraviti interpukcija u interpunkcija ili čitnje u čitanje itd).

Koristite tri tačke kako biste prikazali izostavljanja izvornog teksta. Ispravni razlozi za izostavljanje su isključivanje dodatnih, nevažnih ili umetnutih riječi (poput hmm ili ovaj… itd). Nemojte izostavljati tekst ako će se Vašim uklanjanjem izgubiti važan kontekst ili će se promijeniti smisao teksta. Kada se u citatu nalazi vulgarna riječ, treba biti prikazana kao što stoji u citati; urednici Wikipedije ne smiju zamjenjivati slova takvih riječi sa crticama, zvjezdicama i drugim simbolima. Ako se ovakve promjene nalaze u izvornom tekstu, možete dodati komentar [sic] da biste prikazali da je tekst citiran kako stoji, te da urednici nisu cenzurirali riječi.

Neutralno gledište

uredi

Navodnici se trebaju koristiti da bi se, uz ispravno pripisivanje, izrazila mišljenja koja Wikipedia ne može izraziti vlastitim glasom. Nikada ne treba prikazivati kulturne norme kao da su u pitanju samo nečija mišljenja:

  • Tačno: Ivana i David sa sajta objektivnekritike.com nazvali su film "nezaboravnim".
  • Netačno: Domorodački stanovnici smatraju da je ovo područje "sveto".

Sažeta mišljenja koja nisu pretjerano emotivna mogu se napisati bez navodnika, uz ispravno pripisivanje. Upotreba navodnika oko običnih opisnih riječi može čitaocu sugerirati da je citirani tekst na neki način sporan; čitaoci bi mogli izvesti zaključak da se radi o sarkazmu ili lasičijim riječima poput "navodno" ili "takozvano".

  • Dozvoljeno: Ivana i David rekli su da je film zanimljiv.
  • Nepotrebno i implicira spornost ili sumnjičavost: Ivana i David rekli su da je film "zanimljiv".
  • Trebaju navodnici: Ivana i David, u svojoj kritici za časopis ABC, izjavili su da je film "prostodušna prerada starog materijala".

Interpunkcija

uredi

Apostrofi

uredi
  • Preporučeno je korištenje ravnih (onih na pisaćoj mašini) apostrofa ( ' ), umjesto uvijenih (ili tipografskih) apostrofa, odnosno polunavodnika (  ). Obrazloženje možete pročitati u odjeljku § Navodnici ispod.
  • Ako će se apostrof smatrati dijelom wiki koda, a Vi to želite izbjeći, koristite šablon {{'}} ili oznake <nowiki>.
  • Strani znakovi koji sliče apostrofu, poput transliteriranog arapskog znaka ajin ( ʿ ) i alef ( ʾ ), predstavljaju se odgovarajućim znakovima u Unicodeu (odnosno U+02BF MODIFIER LETTER LEFT HALF RING i U+02BE MODIFIER LETTER RIGHT HALF RING), uprkos problemima s prikazom tih znakova. Ako ovo nije moguće, predstavite ih tako ravne apostrofe.
uredi

Glavna namjena navodnika jest da odrede i ograde govor, ili tekst uopćeno, tako da se prikaže onakav kakav jeste (verbatim). Donji tekst također sadrži druga korištenja navodnika poput za naslove pjesmama, poglavlja, epizoda, nealocirane navode, niske, odlomke sa "strašnim, ili podrugljivim navodnicima" i za konstruirane primjere. Kad ih prenosite na Wikipediju, navodnike koji se pojavljuju u drugim izvorima treba promijeniti tako da odgovaraju formatu koji je opisan ispod.

Navodnici i apostrofi
Citate ogradite navodnicima (Marko reče: "Ivan je pojeo jabuku.") Umjesto polunavodnika, koristite apostrofe za navode unutar navoda (Marko upita: "Je li Ivan rekao 'Pojeo sam jabuku' nakon što sam ja otišao?") Ovako se znaci najčešće upotrebljavaju; ostale razloge za upotrebu pročitajte ispod.
Počeci članaka
Naslov članka smije sadržavati navodnike i oni bi se trebali podebljati kao i ostatak naslova kad se pišu na samom početku članka (primjer ovoga jest roman "A" Is for Alibi, za koji uvod treba izgledati ovako: "A" Is for Alibi prvi je roman ...).
Kad se naslov promijeni, svi navodnici koji se dodaju na naslov ne smiju se podebljavati (primjer sa stranice Pet narančinih sjemenki: "Pet narančinih sjemenki" je jedna od 56 kratkih priča o Sherlocku Holmesu Arthura Conana Doylea. Peta je po redu od 12 priča zbirke ...)

Interpunkcija i fusnote

uredi

Oznake za reference (<ref>...</ref>) koriste se za pravljenje fusnota (ponekad se jednostavno nazivaju napomene). Odmah trebaju slijediti tekst na koji se fusnota odnosi bez ikakvih razmaka. Bilo koja interpunkcija (izuzeci su prikazani ispod) moraju biti ispred oznaka. Ako dvije (ili više) referenci stoji jedna kraj druge, ne stavlja se razmak između oznaka. Najčešće se koriste za dodanje referenci, ali se znaju koristiti i za napomene.

Kad se koriste, mora se dodati spisak fusnota koji se najčešće nalazi u odjeljku Napomene i Reference pri kraju članka poštujući standardan redoslijed i sadržaj poglavlja i podnožja.

  • Primjer: Pjesma "My Country, 'Tis of Thee", čija je melodija bila identična britanskoj himni "God Save the Queen",[10] također je služila kao de facto himna.[11][12]

Izuzeci: oznake za reference dodaju se ispred crta, a ne nakon; također, kad je fusnota u zagradi i odnosi se samo na to što je u zagradi, oznaka za reference postavlja se ispred zatvarajuće zagrade, a ne iza.

  • Primjer: Pariz nije glavni grad Ujedinjenog Kraljevstva – njegov glavni grad je London[10] – već Francuske,[11] a po svijetu je poznat kao prekrasan grad.[12]
  • Primjer: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (ruski: Дми́трий Ива́нович Менделе́ев;[10] 8. februar 1834 – 2. februar 1907[11]) bio je ruski hemičar i izumitelj.[12]

Datumi i vrijeme

uredi

Brojevi

uredi

Valute

uredi

Mjerne jedinice

uredi

Matematički simboli

uredi
  • Za znak "minus" koristiti (Unikod znak U+2212) ili &minus;.
  • Za množenje koristiti × (Unikod znak U+00D7) ili &times;. Obično slovo x koristiti kad se želi reći "sa", kao, npr, 4x4 (4 sa 4).
  • Stepenovanje se označava natpisom, npr: an (napisati ovako: ''a''<sup>''n''</sup>).
  • Ne koristiti notacije nekog programskog jezika van spiska koda. Kod većine programskih jezika oduzimanje, množenje i stepenovanje predstavlja se crticom (-), zvjezdicom (*) te sa ^ ili duplom zvjezdicom (**). Naučna notacija zamjenjuje se slovom E.
  • Simboli za binarne operatore i relacije imaju razmak s obje strane:
    • plus, minus, plus/minus (kao binarni operatori): +, , ± (kao: 5 − 3)
    • množenje i dijeljenje: ×, ÷
    • jednako, nije jednako, približno: =, ,
    • manje, manje ili jednako, veće, veće ili jednako: <, , >, .
  • Simboli za unarne operacije trebaju biti uz njihov operand:
    • pozitivni, negativni i plus/minus simboli: +, , ± (kao: −3)
    • ostale unarne operacije, kao uzvičnik za faktorijelski znak (kao: 5!).
  • Varijable se pišu kurzivnim stilom, osim cifri i interpunkcije. Znači, samo x i y pišu se kurzivnim stilom u primjeru: 2(5x + y)2 (napisati ovako: 2(5''x'' + ''y'')).

Gramatika

uredi

Pravopis

uredi

Slike

uredi
  • Infokutije, slike i sličan sadržaj na početku članka mora se nalaziti na desnoj strani.
  • Napišite naslov slike da biste razjasnili njenu relevantnost za članak (pogledati #Naslovi ispod).
  • Svaka slika treba stajati u sekciji na koju se odnosi i ne odmah iznad te sekcije.
  • Kad ima više slika, onda se one mogu pozicionirati i desno i lijevo (npr, Dosjei X (serija)).
  • Standardna širina mini verzije slike iznosi 220 piksela (ovo se može podesiti u postavkama). Glavna slika ne bi trebala biti šira od 300 piksela. Pogledajte također stranicu Stilski priručnik/Slike za detaljnije informacije u vezi s korektnim korištenjem širine za sliku.
  • Poželjno je linkovati prema slikama koje se nalaze na Wikimedia Commonsu. Što se tiče upotrebe galerija, možete pogledati politiku za upotrebu slika.
  • Izbjegavajte da u tekstu navodite da se neka slika nalazi lijevo ili desno jer se pozicioniranje slike može razlikovati za korisnike koji, npr, koriste mobilnu verziju Wikipedije. Pored toga, ova informacija beskorisna je za ljude kojima se članak učitava određenim pomoćnim softverom. Umjesto ovoga koristite naslove slike da biste identificirali određenu sliku.
  • Alternativni tekst zamjenjuje sliku u slučaju korisnika koji koriste čitače samog teksta, uključujući čitače ekrana. Slike bi trebale imati navedenu vrijednost za alt osobinu korištenjem parametra |alt=. Pogledajte WP:ALT za više informacija.

Izbjegavati unošenje slika s tekstom

uredi

Tekstualna informacija skoro uvijek bi se trebala unositi kao tekst umjesto kao slika. Pravi tekst može se obojiti i prilagoditi koristeći CSS-oznake i šablone, dok isto ne važi za tekst koji se nalazi u slici. Slike također nisu pretražive, treba duže vremena dok se skinu i nije vjerovatno da će ih čitati korisnici koji imaju problema s vidom. Bilo kakva važna tekstualna informacija u slici također bi se trebala nalaziti u alternativnom tekstu slike, naslovu slike ili u drugom bližem tekstu.

Naslovi

uredi

Fotografije i druge slike trebale bi uvijek imati naslove, osim ako ga već nose same u sebi(kao, npr, umnoženja albuma ili korica knjiga) ili ako očito predstavljaju temu u članku. U biografskom članku, npr, nije potrebno navoditi naslov za sliku ako je u pitanju portret osobe koja se nalazi sama na slici, ali se u ovom istom slučaju može naslov koristiti za označavanje godine iz koje slika datira, broj godina te osobe ili neke druge karakteristike portreta zajedno s imenom osobe.

Oblik naslova

uredi
  • Naslovi obično počinju velikim slovom.
  • U većini slučajeva naslovi nisu čitave rečenice već samo neki dijelovi rečenice koji se ne bi trebali završavati tačkom. Ako se u naslovu ipak nalazi čitava rečenica, onda bi se sve rečenice i svi dijelovi rečenica u naslovu trebali završavati tačkom.
  • Tekst naslova inače se ne bi trebao posebno oblikovati (npr, kurzivno), osim u slučajevima kod kojih bi se tekst oblikovao na neki način ako bi se nalazio u običnom tekstu članka.
  • Naslovi za tehničke grafikone i dijagrame mogu biti znatno veći od naslova za ostale slike. Naslovi tehničkih slika trebali bi u potpunosti opisivati sve elemente slike i njen značaj.

Spiskovi

uredi

Ostale napomene

uredi
  • Uvijek izbjegavati (i popravljati gdje već ima, kako ko naiđe dok radi) konstrukciju "pasiv + od strane...", osim gdje baš ne može nego tako; taj dio treba preformulirati u aktiv, vodeći računa o tome da se ništa ne oduzme od misli ili značenja.
  • Umjesto "poslanici" (u skupštini) upotrebljavati "zastupnici" (niko njih ne šalje, oni zastupaju one koji su glasali za njih, ili bi barem trebali zastupati).
  • Brojeve od jedan do deset pisati slovima (uključujući i deset). Za nulu (do daljnjeg) se ostavlja sloboda izbora jer svakako nije broj. :-)
  • Umjesto "radi se o..." pisati / mijenjati u "riječ je o...".
  • Prijedlog "oko" vrlo se često pogrešno upotrebljava. Kad označava približnu vrijednost / brojku, umjesto njega upotrebljavati "približno" ili "blizu" (naravno, to ne važi za godine u stoljeću jer je to zapravo "lokacija" u vremenu, a "oko" ima primarno mjesno značenje). Dalje, nisu razgovori / sporovi / rasprave / polemike / diskusije i tome slično oko nečega nego o nečemu ili u vezi s nečim.
  • Prilog "skoro" u praksi se jednako često pogrešno upotrebljava tamo gdje bi trebalo napisati "gotovo"; "skoro" ima vremensko značenje i u tom ga smislu treba i upotrebljavati.
    • Primjer A: Skoro smo stigli. = maloprije, nedavno; Gotovo smo stigli. = Nismo stigli, ali blizu smo, samo što nismo. (Kao što se vidi, razlika je osjetna.)
    • Primjer B: "Kina ima skoro milijardu i po stanovnika." -> "Kina ima gotovo milijardu i po stanovnika."
  • Enklitike se vrlo često stavljaju na pogrešna mjesta u rečenici, naročito u prvoj rečenici članka. U vezi s time pogledati ovo objašnjenje.
  • Rečenicu ne treba počinjati datumom, tj. prije datuma treba staviti riječ "Dana" ("28. 6. 1914. izvršen je Sarajevski atentat." -> "Dana 28. 6. 1914. izvršen je Sarajevski atentat."). Isto važi ako rečenica počinje godinom ("1984. Sarajevo je ugostilo svjetsku elitu u zimskim sportovima." -> "Godine 1984. Sarajevo je ugostilo svjetsku elitu u zimskim sportovima.").
  • Ako rečenica počinje nekim brojem, taj broj treba napisati slovima ( "285 vojnika marširalo je..." -> "Dvjesto/Dvije stotine osamdeset pet vojnika marširalo je...").

Također pogledajte

uredi