Wikipedia:Maltretiranje

Ovo je zvanično pravilo Wikipedije na bosanskom jeziku.

Za više informacija obratite se jednom od upravnika na ovoj Wikipediji.

WP:M

Pojam maltretiranja definiran je kao primjer uznemirujućeg i razornog ponašanja koji razumnom i objektivnom promatraču djeluje kao namjera izazivanja negativnih osjećaja kod ciljane osobe ili osoba, obično (ali ne i uvijek) u namjeri zastrašivanja prvotne mete. Namjera ovakvih ljudi često je učiniti ciljanoj meti uređivanje Wikipedije neugodnim, potkopavati metu, zastrašiti ju, ili ju ohrabrivati da u potpunosti prestane s uređivanjem Wikipedije.

Maltretiranje je ponekad opisano kao kršenje pravila kao što su ometanje rada Wikipedije radi dokazivanja vlastitih ciljeva i Wikipedije bez ličnih napada, iako je zapravo podskup i poseban slučaj obje teme, no i zaseban od obje zbog značenjskih razloga. Pravilo "bez ličnih napada" prvenstveno govori o sadržaju, a ne o ponašanju (primjerice, nazivanje određenih uređivača pogrdnim imenima kršenje je Wikipedije bez ličnih napada, no ne radi se o maltretiranju), dok pravilo "ometanja rada Wikipedije radi dokazivanja vlastitih ciljeva" pokriva mnoga manje zlobna ponašanja koja, iako neprihvatljiva, ne smatraju se maltretiranjem (primjerice, uznemiravanje u namjeri podupiranja slučaja).

I ipak, podskup je oboje, jer se radi o uznemiravanju radi dokazivanja vlastitog cilja, i pokušaj je osobnog napada drugog korisnika Wikipedije.

Vrste maltretiranja

Ne postoji način nabrajanja svih vrsta ponašanja koja se smatraju maltretiranjem.

Jedna od težnji napadača jest smišljanje novih i domišljatih načina u dodijavanju svojih žrtava. Doduše, u historiji maltretiranje na Wikipediji uključivalo je:

Praćenje uređivača na drugom članku radi nastavljanja uznemiravanja (poznato i kao wikiuhođenje)

Termin wikiuhođenja opisuje praćenje uređivača kroz čitavu Wikipediju, uređujući jednake članke kao i meta, u namjeri da se kod mete izazovu negativni osjećaji straha, uznemirenosti ili dodijavanja.

Ovaj pojam ne uključuje praćenje uređivača radi ispravaka grešaka koje, primjerice, krše Wikipedijina pravila, ili promatranje evidenciju doprinosa suradnika; ove su evidencije javne sa pravovaljanim razlogom. Najvažniji dio jest uznemiravanje – uznemiravanje se smatra štetnim.

Ciljani lični napadi

Ne smatraju se svi lični napadi maltretiranjem, no ako korisnik uzastopno vrši lične napade na drugog korisnika, ili skupinu uređivača, radi se o potpuno drugoj stvari.

Prijetnje

Prijetnje upućene drugoj osobi smatraju se maltretiranjem iste. Korisnik može prijetiti drugome da će mu nauditi, ometati njegov rad na Wikipediji, ili im nauditi na bilo kakav drugi način. Pravne prijetnje smatraju se posebnim slučajem. Korisnik koji zaprijete pravnim postupkom eksplicitno (zaprijete drugom korisniku tužbom) ili implicitno (napišu da je nešto utuživo) obično će biti blokirani trajno.

Objavljivanje ličnih podataka

Objavljivanje ličnih podataka drugog korisnika je maltretiranje, osim ako je korisnik dobrovoljno otkrio takve podatke o sebi. Ličnim podacima smatraju se pravo ime, datum rođenja, Jedinstveni matični broj građana (JMBG) ili slično, adresa stanovanja ili radnog mjesta, ime tvrtke u kojoj korisnik radi, broj telefona, adresa elektroničke pošte, ili bilo koja druga kontaktna informacija, neovisno o tome je li ta informacija točna ili nije. Objavljivanje ovakvih informacija o drugom korisniku je neopravdano i neželjeno narušavanje privatnosti i može nauditi korisniku u svijetu izvan Wikipedije. Ovo se pravilo odnosi podjednako na privatne podatke korisnika Wikipedije i one koji nisu korisnici Wikipedije. Isto tako, primjenjuje se u slučajevima u kojima korisnici traže promjenu korisničkog imena, dok njihovi stariji potpisi ostaju u arhivi, korisnik može odmah podnijeti zahtjev stjuardu/oversightu za brisanje podataka koji ga otkrivaju/inkriminiraju.

Ako vidite da je netko objavio privatne podatke druge osobe, niti potvrđujte, niti poričite istinitost informacije. Takva reakcija (bilo potvrđivanje, bilo negiranje) bi moglo biti dovoljno onome tko je informacije napisao ili bilo kome tko je te informacije vidio za zaključivanje jesu li informacije zaista istinite. Neželjeno objavljivanje bilo istinitih bilo lažnih informacija zaslužuje isti tretman. Prijava objavljivanja ličnih podataka trebala bi biti obavljena tako da se iz nje ne može zaključiti jesu li objavljeni podaci istiniti ili lažni, te bi obrazloženje osobama blokiranim radi objave tuđih podataka trebalo biti formulisano na takav način da se dotične informacije ne potvrđuju niti poriču.

Osim u slučajevima nenamjerne pogreške - tj. ako je 100% sigurno da je svaka zla namjera isključena (npr. ako se korisnici poznaju i u stvarnom životu, i ako korisnik spomene pravo ime [bez prezimena] drugog korisnika izvan bilo kakve rasprave), otkrivanje tuđih privatnih podataka je dovoljno za trenutačno brisanje istih i blokiranje korisnika.

Maltretiranje korisnika u korisničkom prostoru

Smještanje brojnih lažnih ili upitnih optužbi i upozorenja na korisnikovu stranicu za razgovor, vraćanje komentara nakon što ih je suradnik uklonio, postavljanje etiketa "sumnjivog čaraparka" na korisničke stranice aktivnih korisnika, ili pokušaji postavljanja i prikazivanja materijala koje korisnik pronalazi uznemirujućim i sramotnim u njihovom korisničkom prostoru smatra se čestim oblikom maltretiranja.

Korisnička je stranica prostor koji je namijenjen korisniku koji je željan dati neke osnovne podatke o sebi, dok korisnička stranica za razgovor služi za provođenje komunikacije s drugim korisnicima. Nijedna od njih nije tu kao "zid srama" i ne smije ju se koristiti za prikazivanje pretpostavljenih problema sa korisnikom osim ako je suradnički račun blokiran kao krajnji rezultat tih problema. Bilo koja vrsta sadržaja koja uistinu mora biti prikazana, ili maknuta, trebala bi privući izravnu pažnju administratora.