Vratnik (Sarajevo)

Vratnik je naselje u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Sagrađen u 18. vijeku, utvrđeni grad Stari grad Vratnik, sada u istoimenom naselju, nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine od 2005. godine.[1][2]

Vratnik

Naziv "Vratnik" je slavenskog porijekla iz korijena riječi Bratnik, što se pojavljuje u turskim dokumentima u drugoj polovini 15. vijeka. Drugi vjeruju da naziv Vratnik dolazi od riječi "vrata". Stara vratnička tvrđava je povezana sa svojom lokacijom blizu cesti gdje su ljudi i dobra ulazili u grad sa istoka u to vrijeme. Carska Džada, cesta od Sarajeva preko Višegrada do Istanbula, vodila je kroz Vratnik vijekovima.[3]

Vratnik je turistička atrakcija posebno zbog svoje stare arhitekture i pogleda na Sarajevo.

Historija uredi

 
Karta stare tvrđave Vratnik.

Do racije princa Eugena Savojskog 1697. godine, kada je veliki broj zgrada izgorio do temelja i grad mnogo uništen, Sarajevo je bilo otvoreni tip grada. Godine 1727, Ahmed-paša Rustempašić Skopljak (guverner) naredio je da se utvrdi Vratnik. Prema njegovom ukazu, odbrambeni zid je trebao biti "jedan sad hoda dug, debeo dvije jarde i visok 10 jardi."

Ahmed-paša je dobavio arhitekte utvrda iz Dubrovnika da nadgledaju konstrukciju. Nakon završetka 1739. godine, bile su tri kapije (Širokac, Ploča i Višegradska) i pet utvrda od kojih su Bijela i Žuta tabija najznačajnije.[4]

Legenda kaže da je Vratnik dobio ime zbog činjenice da je simbolizirao "vrata Sarajeva". Vrata utvrde, koja su izrađena od hrastovog drveta, bila su zatvarana pri svakom zalasku sunca i opet otvarana pri izlasku. Sultan Mehmed Fatih ušao je kroz ova vrata i imao je bijelu džamiju sa sahat-kulom koja je sagrađena u njegovu čast. Koristio je Bijelu tabiju kao kamp unutar starog grada Vratnika.[5]

Mnogi vjeruju da su zidovi utvrde i kule bili uvijek simboli odbrane i slobode, dok je šehidsko mezarje blizu dnevni podsjetnik cijene koja je za to plaćena.

Značajni objekti i institucije[6]:

Na Vratniku se nalazi devetogodišnja osnovna škola koja je do početka agresije nosila naziv Džavid Haverić, a danas je Hamdija Kreševljaković.

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ kulturno-nasljedje.com (16. 9. 2015). "Old town Vratnik (history with maps)". Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 6. 3. 2016.
  2. ^ Commission to preserve national monuments (16. 9. 2015). "Old Vratnik Fort, the architectural ensemble" (jezik: engleski). kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 3. 3. 2016. Pristupljeno 16. 9. 2015.
  3. ^ sarajevotimes.com (16. 9. 2015). "Vratnik: Neighborhood that Proudly Represents the Sunny Side" (jezik: engleski). sarajevotimes.com. Pristupljeno 16. 9. 2015.
  4. ^ sarajevo-tourism.com (16. 9. 2015). "Vratnik town walls with tower-gates".
  5. ^ nezavisne.com (16. 9. 2015). "Mahala u kojoj kuće imaju retrovizore".
  6. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 23. 8. 2011. Pristupljeno 18. 8. 2010.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjski linkovi uredi