Bentbaša

Bentbaša (bent – nasip, brana; u izgovoru često i Bembaša) dio je Sarajeva koji prati tok rijeke Miljacke. U vrijeme nastanka grada ovdje su se nalazili Isa-begovi mlinovi i menzilhane (gostionice).

Bentbaša
IUCN kategorija V (zaštićeni krajolik/morski pejzaž)
Miljacka River sunset.jpg
Karta prikazuje lokaciju Bentbaša
Karta prikazuje lokaciju Bentbaša
Najbliži gradSarajevo
Koordinate43°52′1″N 18°28′0″E / 43.86694°N 18.46667°E / 43.86694; 18.46667
Površina160,9 ha
Osnovano2017.
UpravnikKantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja

Rijeku je ovdje nekada premošćivala ćuprija od jarećih mijehova, koju je ovdje dao postaviti Omer-paša Latas; zatim, drveni most – sagrađen 1793. godine, koji je služio za vađenje drvenih balvana, koji su spuštani u Paljansku Miljacku i rijekom transportirani do grada. Tomrukčije (trgovci drvetom) vadili su ih iz vode na Bentbaši i prodavali. Dolaskom Austro-Ugarske na ovom dijelu sagrađeno je, 1884. godine, kupalište Da Riva. Gradnjom ceste ka Kozijoj ćupriji, probijen je tunel i sagrađena Narodna banja, koja je otvorena 20. jula 1902. godine. Ovdje su Sarajke prale veš i tepihe, a vozili su se kerepi.

Bentbaša je opjevana u sevdalinkama. U Hadži-Šabanovoj kahvi, uz ples Armenki i dibek (tucanje zdrobljene kafe), ostajalo se do zore. Imala je dva nivoa, s terasom na stubovima iznad vode. Na brežuljku s druge strane rijeke, nalazila se kafana Babića bašta i jedno od prvih dječijih igrališta u Sarajevu. Naseljima Toplik – na lijevoj, i Brodac – na desnoj obali Miljacke, ulazilo se sa Bentbaše u grad. Danas se ovdje nalaze gradski bazen, brana, Institut Goethe BiH, Ambasada Republike Slovenije u Sarajevu i dr.

Park prirodeUredi

Na sjednici održanoj 31. jula 2017. godine, Skupština Kantona Sarajevo je usvojila Zakon kojim je Bentbaša proglašena zaštićenim područjem - kategorija V - park prirode (zaštićeni pejzaž „Bentbaša“), Zakonom je definisano da Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja upravlja ovim područjem. Ukupna povrćina iznosi 160,9 hektara. Podijeljen je na dvije zone. Prva zona – nukleus ima površinu od 16,9, a druga 144 hektara. [1]

ReferenceUredi