SI sistem
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Međunarodni sistem jedinica (SI sistem) (francuski: Système International d'Unités) predstavlja u fizici najrasprostranjeniji sistem mjernih jedinica za fizikalne jedinice. U većini država upotreba međunarodnog sistema jedinica je propisana zakonom, što posebno važi za trgovinu.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/78/SI_Brochure_-_Brochure_sur_le_SI_%282019%29_%28Cover%29.pdf/page1-250px-SI_Brochure_-_Brochure_sur_le_SI_%282019%29_%28Cover%29.pdf.jpg)
Mjesto primjene
urediMjesto primjene SI sistema jedinica obuhvata fizičke veličine. Nefizičke veličine (npr. ekonomske, socioekonomske itd.) nisu obuhvaćeni SI sistemom jedinica.
Opće gledano postoji mogućnost da fizičke veličine budu prikazane i u drugim jedinicama. U pojedinim oblastima nauke i ekonomije dotično je i u današnjici uobičajeni i u pojedinim državama čak i zakonski dozvoljeno. Za međunarodnu razmjenu je jedan internacionalno jedinstven sistem jedinica svrsihodan, jer na taj način bivaju otklonjene nejasnoće i grješke pri preračunjavanju. Toj svrsi služi i SI sistem, pri čemu jedinice različitih mjernih sistema ne bi trebale biti miješane pri upotrebi.
Historija
urediSI sistem je usvojen 1960. i zasniva se na sedam po konveciji usvojenih osnovnih mjernih jedinica za sedam odgovarajućih veličina. Internacionalno, SI jedinice su obuhvaćene standardom ISO 2955. Djelimično se SI jedinice mogu naći i u ISO 2950 standardu.
Sistematika
urediJedna mjerna jedinica ima svoje pisano ime i jednu oznaku. Imena se, zavisno od jezika, mogu razičito pisati (npr. engleski: degree Celsius, francuski: degré Celsius, njemački: Grad Celsius). Oznake mjernih jedinica su svugdje iste (npr. °C).
Oznaka spaja brojku sa jedinicom SI sistema i piše se sa malim odstojanjem poslije brojke. Dotično važi i za pisanje temperature u stepenima Celzija.
Osnovne mjerne jedinice
urediVeličina | Oznaka u formuli | Osnovna mjerna jedinica | Oznaka | Definicija |
---|---|---|---|---|
dužina | metar | m | Metar je dužina putanje koju u vakumu pređe svjetlost za 1/299 792 458 sekundi. | |
masa | kilogram | kg | Kilogram je masa međunarodnog etalona kilograma. | |
vrijeme | sekunda | s | Sekunda je trajanje od 9.192.631.770 perioda zračenja, koje odgovara prijelazu između dva hiperfina nivoa osnovnog stanja atoma cezija 133Cs | |
jačina električne struje | amper | A | Amper je jačina stalne električne struje, koja, kad se održava u dvjema pravim paralelnim provodnicima neograničene dužine i zanemarljivog kružnog presjeka, koji se nalaze u vakuumu na međusobnom rastojanju od 1 metra, prouzrukuje među tim provodnicima silu koja je jednaka 2 · 10 −7 njutna po metru dužine. | |
temperatura | kelvin | K | Kelvin je termodinamička temperatura, koja je jednaka 273,15om dijelu termodinamičke temperature trojne tačke vode. | |
količina supstance | mol | mol | Mol je količina supstance (tvari) sistema koji sadrži toliko elementarnih jedinica koliko ima atoma u 0,012 kilograma ugljika 12C. | |
svjetlosna jačina | kandela | cd | Kandela je svjetlosna jačina u datom pravcu koji emituje monohromatsko zračenje frekvencije 540 · 1012 herca i čija je energetska jačina u tom pravcu 1/683 vata po steradijanu. | |
1) Između termodinamičke temperature T i temperature u celzijusima t postoji sljedeća veza: T/K= t/°C + 273,15 |
Trenutno se radi na definiciji mase koja bi se zasnivala na masi atoma, a ne na određenom etalonu (prototipu).