Wikipedia

Hrvatska kuhinja

Hrvatska kuhinja je heterogena i poznata kao kuhinja više regija, jer svaka regija Hrvatske ima posebnu kulinarsku tradiciju. Kuhinja datira unazad od drevnih vremena. Razlike u izboru prehrane i oblika kuhanja su najzapaženije između onih na kopnu i i onih na priobalnim regijama. Kopnena kuhinja je okarakterizirana ranim slavenskim i u zadnje vrijeme kontaktima sa susjednim kulturama - mađarskom i turskom, koristeći mast za kuhanje, i začine kao biber, papriku i bijeli luk. Priobalna regija ima utjecaje grčke i rimske kuhinje, kao i kasnije mediteranske kuhinje, posebno italijanske (posebno venecijanska). Priobalna kuhinja koristi maslinovo ulje, i biljke i začine kao što su ruzmarin, kadulja, lovorov list, origano, mažuran, cimet, klinčić, muskantni oraščić, koru limuna i naranče. Seoske kuharske tradicije su bazirane na maštovitim varijacijama nekoliko osnovnih sastojaka (žitarice, mliječni proizvodi, meso, riba, povrće) i procedure za kuhanje (dinstanje, pečenje, prženje, pečenje), dok buržoaska kuhinja uključuje više komplikovane procedure i korištenje odabranih bilja i začina. Charcuterie je dio hrvatske tradicije u svim regijama. Hrana i recepti iz drugih zemalja bivše Jugoslavije su popularni u Hrvatskoj.

Hrvatska kuhinja može se podijeliti u nekoliko regionalnih kuhinja (Istra, Dalmacija, Dubrovnik, Lika, Gorski Kotar, Zagorje, Međimurje, Podravina, Slavonija) od kojih sve imaju svoje posebne tradicije kuhanja, karakteristične za područje, a ne nužno dobro poznate u drugim dijelovima Hrvatske. Većina jela, međutim, može se naći širom zemlje, sa lokalnim varijantama.

Meso i divljač

uredi
  • Postoje specijaliteti s roštilja i s ražnja
  • pod pekom znači da je jelo stavljeno u kamenu peć ispod metalnog poklopca. Kuhar stavlja vruć ugalj na poklopac tako da se obrok polahko kuha u vlastitim sokovima. Specijaliteti kuhani pod pekom uključuju janjetinu, teletinu i hobotnice.
 
Meso z tiblice - svinjetina iz "tiblice" drvenom buretu iz Međimurja, sjeverna Hrvatska
 
Janjetina na ražnju

Hrvatska mesna jela uključuju:


Morski plodovi

uredi
 
Jastog iz Dalmacije

Jela od plodova mora Hrvatske uključuju:

  • lignje (italijanski: calamari), na žaru, pržene ili punjene
  • salata od hobotnice
  • Crni rižoto
  • Tuna
  • škampi, (italijanski: scampi)
  • dagnje
  • bakalar na bijelo
  • brodet ili brudet (Dubrovnik i Dalmacija), (italijanski: brodetto)
  • Školjke
  • Salata od morskih paukova
  • Pohovani som ili šaran
  • Žarene sardine ili druge ribe (na gradele)
  • Buzara ili Buzzara (školjke sotirane u češnjak, maslinovo ulje, peršun i bijelo vino)
  • prstaci su dio tradicionalne kuhinje, ali u 20. vijeku njihova ekstrakcija je bila zabranjena kao mjera ekološke zaštite


Variva

uredi
 
Gulaš je veoma popularan u više dijelova Hrvatske
  • Istarski gulaš
  • Čobanac
  • Gulaš od dviljači sa suhim šljivama
  • Lovački gulaš
  • Vinski gulaš
  • Kupusno varivo
  • Zelena menestra - tradicionalno jelo od kupusa i mesa - Dubrovnik i okolna mjesta
  • Pašticada - dalmatinski goveđu gulaš sa šljivama i suhim smokvama
  • Tripe paprikaš (tripice, fileki)



Tjestenina

uredi

Tjestenina je jedan od najpopularnijih prehrambenih proizvoda u hrvatske kuhinje, posebno na području Dalmacije. Takozvana manistra na pome = tjestenina sa paradajz sosom je glavna. Drugi popularni umaci uključuju kremasti umak od šampinjona, mljeveno sos meso i mnoge druge. Također, tijesto krompir je popularan, ne samo za izradu njoki (njoki), ali i za izradu šljiva ili sir knedle koje su kuhane, a zatim pržene u prezlama i maslac.

Supe

uredi

Supa je sastavni dio obroka u Hrvatskoj i nema nedjeljnog porodičnog obroka ili neke posebne prilike koja ide bez nje. Najpopularnije supe su čorbe na bazi, sa dodatkom tjestenine ili griz knedle. One su obično lahke kako bi se ostavilo prostora za glavno jelo i desert koje slijedi. Međutim, juhe na bazi krema ili Roux su popularne, a tu su i mnoge lokalne varijacije tradicionalne juhe. U Dalmaciji, jedna od najdražih je riblja čorba sa ribljim komadima, mrkvom i rižom.

  • Maneštra
  • Teleća juha sa suhim mesom.
  • Goveđa čorba sa rezancima
  • Supa od gljiva, posebno sa vrgnjem
  • Zagorska juha sa vrgnjem, slaninom, slatkom paprikom

Sirevi

uredi
  • Bjelovarac, tvrdi kravlji sir
  • Dimsi, tvrdi kravlji sir
  • Podravec, tvrdi kravlji sir
  • Graničar, tvrdi kravlji sir
  • Varaždinec, tvrdi kravlji sir

Prilozi

uredi
  • Sataraš (narezano i dinstano ljetno povrće)
  • Mlinci (tipična sjeverozapadna hrvatska, pečena pogača, slično kavkaskim pogačama)
  • Đuveč (kuhano ljetno povrće, slično jelu ratatouille)
  • Šalša od pomidora (paradajz salsa)
  • Restani krumpir (kuhani krompir pržen s lukom)
  • Blitva s krumpirom (kuhana blitva i krompir, s maslinovim uljem i češnjakom)

Pića

uredi

Vino

uredi
Glavni članak: Hrvatsko vino

Hrvatska ima dvije vinske oblasti: Kontinetalna i Primorska, koja uključuje ostrva. Svaka od ovih glavnih regija je podijeljena u podregije koje su podijeljene u manja vinogorja i distrikte. Zajedno, postoji više od 300 geografski definiranih područja proizvodnje vina u Hrvatskoj. U dijelovima Hrvatske, vino, bilo crveno ili bijelo, ponekad se konzumira pomiješano u skoro jednakim omjerima s vodom.[nedostaje referenca]

Vina za desert

uredi

Bijela vina

uredi
  • Rajnski Rizling
  • Žlahtina

Crvena vina

uredi
  • Plavac
  • Postup

Piva

uredi
 
Velebitsko pivo

Osim velikog obilja uvezenog piva (Heineken, Tuborg, Gösser, Stella Artois, itd.), postoji nekoliko domaćih piva u Hrvatskoj. Također, pivare u Splitu proizvode bavarski Kaltenberg po licenci originalne pivare u Njemačkoj.

Likeri i alkoholna pića

uredi
 
A bottle of Maraschino liqueur.

Kahva

uredi

Hrvatska je država pijača kahve (prosječno 5 kg po osobi godišnje), ne samo jer je bila u sastavu Austro-Ugarske, nego i jer je u granicama sa bivšim Osmanlijskim carstvom. Tradicionalne kahvane su slične onima u Beču i raspoređene širom Hrvatske.

Mineralna voda

uredi

Po vodenim resursima, Hrvatska ima poziciju među najboljim u Evropi. Što se tiče kvaliteta vode, hrvatska voda se koristi širom svijeta. Zbog nedostatka uspostavljene industrije nije postojalo većih incidenata glede zagađenja vode.

Sokovi i sirupi

uredi


Reference

uredi
  1. ^ "Maraska". Maraska.hr. Arhivirano s originala, 10. 8. 2007. Pristupljeno 20. 6. 2012.
  2. ^ "Badel 1862". Badel1862.hr. 14. 2. 2012. Arhivirano s originala, 17. 2. 2010. Pristupljeno 20. 6. 2012.
  3. ^ "Cedevita | Home". Cedevita.hr. Arhivirano s originala, 25. 5. 2015. Pristupljeno 13. 11. 2015.

Literatura

uredi
  • "Hrvatska za stolom - mirisi i okusi Hrvatske", Ivanka Biluš et al., Zagreb:Alfa, Koprivnica: Podravka, 1996, 192 p., illustrated in color, (Biblioteka Anima Croatarum, 2) ISBN 953-168-104-X
  • "Hrvatska vina" (Croatian wines), Fazinić Nevenko, Milat Vinko, illustrated, 159 p., 1994, ISBN 953-173-061-X
  • "Nova hrvatska kuhinja" (New Croatian cuisine), Davor Butković, Ana Ugarković, Profil international, Zagreb, 2005, 272 p., ISBN 953-12-0164-1
  • Callec, Christian (2003), napisano na The Netherlands, Wine: A Comprehensive Look at the World's Best Wine, New York: Random House (objavljeno 2002), ISBN 0-517-22165-9.

Vanjski linkovi

uredi
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_kuhinja&oldid=3607071"