Maslinovo ulje
Maslinovo ulje se dobija cijeđenjem plodova masline i ima široku upotrebu u kulinarstvu, kozmetici, farmaciji. Koristi se širom svijeta, ali posebno u području Mediterana.
Na tržištu ulje se proizvodi u tri nivoa kvaliteta - rafinirano, djevičansko i ekstra djevičansko.[1]
Osapunjivi sastojci
urediOsapunjivi sastojci maslinovog ulja čine 99% ukupne količine, a dijele se na:
- zasićene masne kiseline
- miristinska (C14:0) 0,0-0,1 %
- palmatinska (C16:0) 5,7-18,6 %
- heptadekanska (C17:0) 0,0-0,2 %
- stearinska (C18:0) 0,5-4,0 %
- arahinska (C20:0) 0,1-0,4 %
- nezasićene masne kiseline
- palmitoleinska (C16:1) 0,3-3,0 %
- oleinska (C18:1) 59,2-83,0 %
- linoleinska (C18:2) 3,5-20,0 %
- linolna (C18:3) 0,1-0,6 %
- eikosenoinska (C20:1) 0,1-0,2 %
Neosapunjivi sastojci
urediNeosapunjivi sastojci maslinova ulja čine oko 1% ukupne količine, a to su:
- Ugljikovodici
- Tokoferol (a-)
- Steroli
- Fenolni spojevi
- Hlorofil
- Fitoli
- Karotenoidi
- Alkoholi (alifatski i triterpenski)
- Fosfolipidi i ostali produkti sekundarnog metabolizma (aldehidi, terpenidi, esteri, ketoni itd.)
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 22. 8. 2009. Pristupljeno 19. 8. 2009.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 14. 6. 2009. Pristupljeno 19. 8. 2009.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)