Dejtonski sporazum

sporazum iz 1995. kojim je završio rat u Bosni i Hercegovini
(Preusmjereno sa Dejtonski mirovni sporazum)

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, također poznat i kao Dejtonski sporazum, Dejtonski mirovni sporazum ili Dejton, pravni je akt sporazumnog karaktera parafiran u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson kod Daytona, u američkoj državi Ohio, da bi se zvanično prekinuo Rat u Bosni i Hercegovini, koji je trajao od 1992. do 1995. Sporazum se naročito bavio budućim upravnim i ustavnim uređenjem Bosne i Hercegovine.

{{{slika_alt}}}
Sjede sa lijeva na desno: Slobodan Milošević, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman parafiraju Dejtonski mirovni sporazum u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson 21. novembra 1995.
Izrađen 10. august 1995. (1995-08-10)
Potpisan 14. decembar 1995. (1995-12-14)
Strane
Potpisnici
  • Republika Bosna i Hercegovina Alija Izetbegović
  • Hrvatska Franjo Tuđman
  • Srbija i Crna Gora Slobodan Milošević
  • Sjedinjene Američke Države Bill Clinton
  • Francuska Jacques Chirac
  • Ujedinjeno Kraljevstvo John Major
  • Njemačka Helmut Kohl
  • Rusija Viktor Černomirdin
  • Jezik engleski
    Mapa podjele BIH prema sporazumu

    Konferencija je trajala od 1. novembra do 21. novembra 1995. godine. Glavni učesnici su bili bosanski predsjednik Alija Izetbegović, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark. Sporazum je zvanično potpisan u Parizu 14. decembra. Sadašnja administrativna podjela Bosne i Hercegovine i sastav vlade bili su neki od rezultata dogovora.[2]

    ProcesUredi

    Dejtonski sporazum je bio kulminacija tzv. šatl (Shuttle) diplomatije koju je odpočeo Richard Holbrooke sa svojim timom pod pokroviteljstvom SAD-a. Šatl se sastojao od posredničke diplomatije između zaraćenih strana. Jednostavnije gledano kontakt grupa šatl diplomatije je igrala ulogu kurira i moderatora koji su proslijeđivali i moderirali zahtjeve zaraćenih strana.

    Mnoge osnove i preduslovi Dejtonskog sporazuma započeli su zapravo šatl diplomatijom još godinu dana prije završne konferencije. Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Dejtonski sporazum bio zasnovan je bila podjela Bosne i Hercegovine po ključu 51-49 (51% teritorije Federaciji BiH i 49% Republici Srpskoj) koji je usaglasila tzv. kontakt grupa.

    Ipak pored mnogih usaglašnih dijelova sporazuma Dejtonski sporazum je djelovao da usaglasi dogovor o problematičnim pitanjima neke od kojih su bile

    Pravne i državne nagodbe:

    • Priznanje Bosne i Hercegovine od strane susjednih država
    • Sastav vlade
    • Podjela vlasti između države i entiteta
    • Institucije
    • Glasanje i povratak izbjeglica

    Teritorijalne nagodbe:

    • Status i samoodrživa deblokada Sarajeva
    • Goražde koridor
    • Posavska teritorija
    • Brčko koridor
    • Zapadna Slavonija

    Iako su mnoge stvari bile dogovorene, Dejtonski sporazum je bio proglašen neuspjelim pola sata prije zatvaranja konferencije pošto bosanska strana nije htjela da prihvati finalnu nagodbu. Sporazum je ipak uspio nakon što je zadnjem momentu donesena odluka da će se arbitraža u vezi sa brčanskim koridorom odraditi u naknadnom periodu.

    KontroverzeUredi

    Dejtonski sporazum danasUredi

    Dejtonski mirovni sporazum danas je po mnogima prevaziđen i kritiziraju ga uglavnom sve tri bosanske strane, mada se službena srpska politika iz Banja Luke protivi njegovoj promjeni, videći u njima rušenje Republike Srpske, koja je kao pojam sporazumom i formalno potvrđena. U svakodnevnom praktičnom životu savremene Bosne 21. vijeka vidljivo je da Dejtonski sporazum spriječava svaki imalo smjeliji i življi napredak zemlje u pravcu reintegracije i rekonstrukcije građanskog društva, kakvo je Bosna znala do 1992. godine, a Dejton se djelimično pokazuje i kao smetnja na putu Bosne i Hercegovine ka euroatlantskim integracijama, koji predviđa efikasniji, jednostavniji i transparentniji upravni aparat, kojeg Bosna i Hercegovina, sastavljena od dva entiteta i jednog distrikta, odnosno desetak kantona na daljnjem nivou vlasti, nikako nema. Nekoliko internacionalnih konferencija zadnjih godina pokazalo je neodrživost promjene Dejtona, koja se kao težak, mučan, ali i efikasan proces već dešava na djelu u zemlji, čime će Bosna i Hercegovina jednog dana preći iz tzv. Dejtonske u tzv. Briselsku fazu, fazu aktivnih euroatlantskih integracija.

    Također pogledajteUredi

    ReferenceUredi

    1. ^ "Summary of the Dayton Peace Agreement on Bosnia-Herzegovina". www1.umn.edu. 30 November 1995. Pristupljeno 16 January 2016.
    2. ^ "Dayton Accords". US Department of State. 30. 3. 1996. Pristupljeno 5. 5. 2014.

    Vanjski linkoviUredi