Helmut Kohl
Helmut Josef Michael Kohl (3. april 1930 – 16. juni 2017) bio je njemački državnik i političar koji je vršio dužnost kancelara Zapadne Njemačke od 1982. do 1990. i ujedinjene Njemačke od 1990 do 1998. godine. Također je bio predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) od 1973. do 1998. godine, predsjedavajući G7 grupe 1985. i 1992. godine. Postao je počasni predsjednik CDU-a 2000. godine. Rođen u Ludwigshafenu u rimokatoličkoj porodici, Kohl se pridružio Kršćansko-demokratskoj uniji 1946. godine. Doktorirao je historiju na Heidelberškom univerzitetu 1958. godine i radio kao izvršni direktor prije nego što je postao političar sa punim radnim vremenom. Izabran je za najmlađeg člana Parlamenta u Porajnje-Falačkoj 1959. godine i ministra-predsjednika Porajnje-Falačke (1969 – 1976). Kao predsjednik CDU-a učestvovao je na saveznim izborima 1976. godine na kojima je pobijedio zajedno sa Socijaldemokratskom partijom Helmuta Schmidta i Kršćansko-socijalnom unijom (CSU) Franza Josefa Straussa. Nakon što je Schmidt izgubio podršku liberalne Slobodne-demokratske stranke (FDP) 1982. godine, Kohl je izabran za kancelara formirajući kršćansko-liberalnu vladu.
Helmut Kohl | |
---|---|
Njemački kancelar | |
Vrijeme na dužnosti 1. oktobar 1982 – 27. oktobar 1998. | |
Prethodnik | Helmut Schmidt |
Nasljednik | Gerhard Schröder |
Lični podaci | |
Rođenje | Ludwigshafen, Vajmarska republika | 3. april 1930.
Smrt | 16. juni 2017 Ludwigshafen, Porajnje-Falačka, Njemačka | (87 godina)
Politička stranka | Kršćansko-demokratska unija |
Supružnik | Hannelore Renner (1960–2001) Maike Richter (2008–2017) |
Djeca | 2 |
Vjera | Rimokatoličanstvo |
Potpis |
Kao kancelar bio je snažno posvećen europskim integracijama i francusko-njemačkoj saradnji; ujedno je bio nepokolebljivi saveznik SAD-a podržavajući Reganovu agresivnu politiku slabljenja SSSR-a. Njegov 16-godišnji mandat bio je najduži od svih njemačkih kancelara poslije Otta von Bismarcka. Bio je sudionik kraja Hladnog rata i ponovnog ujedinjenja Njemačke pa je postao poznat kao kancelar jedinstva. Zajedno sa francuskim predsjednikom Françoisom Mitterrandom je potpisao Maastrichtski sporazum kojim je uspostavljena Europska unija (EU) i valuta euro. Podržavajući proširenje Europske unije, njegova vlada se založila za međunarodno priznanje Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Njegova unutrašnja politika se fokusirala na ekonomske reforme i proces integriranja bivše Istočne Njemačke u ujedinjenu Njemačku. Američki predsjednici George H. W. Bush i Bill Clinton su ga opisali kao "najvećeg europskog vođu druge polovice 20. stoljeća". Godine 1988. dobio je Karlovu nagradu čime je postao druga osoba koja je imenovana počasnim građaninom Europe.
Život
urediRođen je 1930. godine u Ludwigshafenu u Rajnskoj oblasti kao treće dijete u porodici malog poštanskog činovnika. Prema riječima njegove sestre od samog je početka bio robustno dijete sposobno da okupi sve ostale oko sebe. Oduvijek ga je zanimala politika. Kao tinejdžer oduševljavao se idejama Adenauera i želio postati njegovim sekretarom. Radio je kao glodač za "BASF", a potom se upisao na fakultet i počeo baviti politikom. S 30 godina ušao je u parlament. Godine 1969. postao je predsjednikom svoje oblasti, a 1973. izabran je za predsjednika CDU-a.
Godine 1982. imenovan je kancelarom Savezne Republike Njemačke, a 1989. pokrenuo je inicijativu za ujedinjenje dvije Njemačke. Srušio je zid kojem su mnogi proricali vijek dug barem stotinu godina. Berlin je postao otvoreni grad. Godinu dana kasnije, 3. oktobra 1990. čašicom badenskog vina, Kohl je nazdravio njemačkom ujedinjenju. Na mjestu kancelara bio je punih 16 godina, a naslijedio ga je Gerhard Schröder.
Umro je 16. juna 2017. u rodnom gradu.[1]
Reference
uredi- ^ Eilmeldung – Helmut Kohl ist tot, u: ZEIT.de, pristupljeno 16. juna 2017.
Vanjski linkovi
uredi- Helmut Kohl na Wikimedia Commonsu