Bosna (zemlja)
Bosna u ranom i početku kasnog srednjeg vijeka bila je zemlja koja se prvobitno nalazila u gornjim i srednjim predjelima doline rijeke Bosne.
| Bosna | ||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 7. vijek – 1154 | ||||||||||
|
||||||||||
 |
||||||||||
| Glavni i najveći grad | ||||||||||
• Uspostavljen u 7. vijeku |
||||||||||
| Zakonodavstvo | ||||||||||
U početku je tom cjelinom upravljao knez, a kasnije i ban, od najmanje 838. godine[1][2][3] kada je zabilježeno prvo spominjanje njenog vladara kneza Ratimira koji je vladao područjem današnje srednje i istočne Bosne i Hercegovine.[1][2]
Nastanak
uredi.JPG)
Nakon propasti prvog Avarskog kaganata, uzrokovanog porazom 626. godine u Carigradu, Avari su bili prisiljeni napustiti Balkansko poluostrvo i teritorije pod nominalnim vlašću Bizanta. Od tog trenutka počinje stapanje kulturnih, etničkih i političkih jedinica u nova jezgra poznata u historiji pod imenom sklavinije. U tom procesu sudjeluju novopridošli Južni Slaveni i ilirsko starosjedilačko romanizirano stanovništvo. Prevagu su odnijeli Slaveni, nametnuli svoj jezik i postali vladajući društveni sloj. Bez obzira na broj koji nije bio nikako zanemarljiv, starosjedioci su imali sporednu ulogu, ali su njihove karakteristike ipak ušle u genetske karakteristike novih narodnosno-političkih fenomena.
Slaveni su u 6. vijeku naselili čitav zapadni Balkan, uključujući Bosnu.[4] O upravljanju carstvom (DAI; 949-960) spominje Bosnu (Βοσωνα/Bosona) kao "malu zemlju"[5][6] Historijske i arheološke informacije o ranosrednjovjekovnoj Bosni su oskudne.[7] Prema DAI, u Bosni su postajala dva naseljena grada[7] Katera i Desnik.[8] Katera je identificirana kao Kotorac kod Sarajeva, međutim arheološki bez osnova prema Dejanu Buliću; moguće da je to bio Kotor Varoš (lokalitet Bobac ili Bobos), mada do danas nema ranosrednjovjekovnih nalaza.[7]
Desnik ostaje neidentificiran, ali se smatra da je blizu Dešnja.[7] Utvrđeno je da se srednjovjekovni bosanski politet protezao od sarajevskog polja na jugu do zeničkog polja na sjeveru, a istočna granica je bila dolina Prače prema Drini, zapadna duž doline Lepenice i Lašve.[5] Vjeruje se da je nukleus u kojem se razvila prvobitna bosanska država smješten u Visočkoj dolini.[9][10] Poznato je da je prvi poznati vladar Bosne knez Stjepan Bosanski vladao današnjim područjem sarajevskog i visočkog polja.[11] Mjesto zvano Bosna se spominje u u 17 srednjovjekovnih izvora, a Pavao Anđelić je tu Bosnu definisao naseljem tipa teritorijalne općine.
Nakon smrti srpskog vladara Časlava koji je osvojio Bosnu (otprilike 927-960) Bosna je postala politički nezavisna.[7] Bugarska je na kraju 10. vijeka nakratko pokorila Bosnu, nakon čega je postala dio Bizantijskog carstva.[7] Nakon što je ban Borić sudjelovao u Ugarsko-Bizantskom ratu, bio je priznat od strane Bizantskog carstva, ali je vjerovatno ova vladavina bila samo nominalna (1167-1180). Zbog planinskog terena, Bosna je bila prilično nepristupačna i nije imala razvijene puteve, tako da je lokalna vlastela mogla da nastavi voditi svoju politiku, posebno u dijelu župe Bosna što je obuhvatalo područja Visokog, Zenice, Sutjeske i Vrhbosne.[12] Nakon što je ban Borić preuzeo vlast, to je označilo početak Bosanske banovine, koja će postati de facto nezavisna država kroz većinu svoje historije.[13][14]
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ a b Vego, Marko (1982). "Postanak imena Bosna". Postanak srednjovjekovne bosanske države (jezik: srpskohrvatski). Sarajevo: Svjetlost. str. 18, 25. Pristupljeno 28. 12. 2019.
Knez Ratimir bi bio prvi poznati knez na području Bosne kao samostalne oblasti.
- ^ a b Hadžijahić, Muhamed (2004). Povijest Bosne u IX i X stoljeću (jezik: srpskohrvatski) (from the original University of Michigan izd.). Sarajevo: Preporod. str. 14, 15, 32, 33, . Pristupljeno 28. 12. 2019.
Vladavina Bladinova nasljednika Ratimira može se datirati u 838. godinu.
CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link) - ^ Mrgić-Radojčić, Jelena (2002). Donji Kraji: Krajina srednjovekovne Bosne (jezik: srpskohrvatski). Filozofski fakultet. str. 32. ISBN 978-86-80269-59-7. Pristupljeno 26. 11. 2019.
- ^ Fine 1991.
- ^ a b Kaimakamova i Salamon 2007.
- ^ Pejo Ćošković (juli 2000). "Pogledi o povijesti Bosne i crkvi bosanskoj". Journal - Institute of Croatian History (jezik: Croatian). Faculty of Philosophy, Zagreb, FF press. 32–33. ISSN 0353-295X. Pristupljeno 15. 2. 2013.
Razlikovanje Bosne od ostalih kasnije stečenih dijelova ostalo je prisutno u titulaturi bosanskih vladara tokom čitavog srednjeg vijeka. Uvažavanje te složenosti bosanskog državnog prostora može pružiti podlogu i pomoći pri razmišljanju o etničkoj i narodnosnoj pripadnosti srednjovjekovnog bosanskog stanovništva. U tijesnoj vezi s tim je postanak i funkcioniranje naziva Bošnjani kojim su u domaćoj izvornoj građi nazivani politički podanici bosanskih vladara od vremena Stjepana II. Kotromanića. Rjeđe su taj naziv Dubrovčani talijanizirali i pisali kao Bosignani.
CS1 održavanje: nepoznati jezik (link) - ^ a b c d e f Bulić 2013.
- ^ Moravcsik 1967.
- ^ Filipović 2002.
- ^ Vego 1982.
- ^ Teritorijalno širenje imena Bosna u prvim stoljecima razvitka, "Studije o teritorijalnopolitickoj organizaciji srednjovjekovne Bosne", Svjetlost, Sarajevo 1982, 31-34
- ^ Fine 1991, str. 17.
- ^ Paul Mojzes. Religion and the war in Bosnia. Oxford University Press, 2000, p 22; "Medieval Bosnia was founded as an independent state (Banate) by Ban Kulin (1180-1204).".
- ^ Klaić 1994, str. 34, 42, 55, 58, 71, 76, 105, 116, 119, 169, 172, 173, 181, 183, 186, 221, .
Izvori
uredi- Malcolm, N. (1996). Bosnia: A Short History. New York University Press. ISBN 9780814755617. Pristupljeno 11. 12. 2014.
- Bataković, Dušan T. (1996). The Serbs of Bosnia & Herzegovina: History and Politics. Paris: Dialogue. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Imamović, Mustafa (1996). Historija Bošnjaka (jezik: Bosnian). Preporod. ISBN 978-9958-815-00-3.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- Bulić, Dejan (2013). "The Fortifications of the Late Antiquity and the Early Byzantine Period on the Later Territory of the South-Slavic Principalities, and their re-occupation". The World of the Slavs: Studies of the East, West and South Slavs: Civitas, Oppidas, Villas and Archeological Evidence (7th to 11th Centuries AD). Belgrade: The Institute for History. str. 137–234.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Ćirković, Sima (2004). The Serbs. Malden: Blackwell Publishing. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Curta, Florin (2006). Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250. Cambridge: Cambridge University Press. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Fine, John Van Antwerp Jr. (1991) [1983]. The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century. Ann Arbor, Michigan: University of Michigan Press. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Kaimakamova, Miliana; Salamon, Maciej (2007). Byzantium, new peoples, new powers: the Byzantino-Slav contact zone, from the ninth to the fifteenth century. Towarzystwo Wydawnicze "Historia Iagellonica". ISBN 978-83-88737-83-1.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Moravcsik, Gyula, ured. (1967) [1949]. Constantine Porphyrogenitus: De Administrando Imperio (2nd revised izd.). Washington D.C.: Dumbarton Oaks Center for Byzantine Studies. Nepoznati parametar
|editorlink=zanemaren (prijedlog zamjene:|editor-link=) (pomoć)CS1 održavanje: ref=harv (link) - Mrgić-Radojčić, Jelena (2004). "Rethinking the Territorial Development of the Medieval Bosnian State". Исторјски часопис. 51: 43–64.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Živković, Tibor (2008). Forging unity: The South Slavs between East and West 550-1150. Belgrade: The Institute of History. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Živković, Tibor (2010). "On the Beginnings of Bosnia in the Middle Ages". Spomenica akademika Marka Šunjića (1927-1998). Sarajevo: Filozofski fakultet. str. 161–180. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Vego, Marko (1982), Postanak srednjovjekovne bosanske države (jezik: srpskohrvatski), Svjetlost
- Filipović, Milenko S. (2002), Visočka nahija (jezik: srpski), Mak
- Klaić, Nada (1994) [1994]. Srednjovjekovna Bosna. Zagreb: Eminex. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: ref=harv (link)