Trstivnica

Trstivnica je bila srednjovjekovna župa na području kraljeve zemlje u srednjoj Bosni. Ime je dobila po rijeci Trstivnici čiji sliv obuhvata u potpunosti.

Njene granice poklapaju se s područjem današnje općine Kakanj i malim dijelom općine Vareš. Na istoku je graničila sa župom Vidogošća, na jugu župom Bosna, na zapadu župama Brod i Lašva i na sjveru župom Krivaja. Šire područje bilo je pogodno za ljudska staništa, a to potvrđuju materijalni ostaci na terenu. Najstarijim seoskim općinama pripadaju Kakanj, Zgošća, Ričica, Trstivnica, Bištrani, Poljani, Borovica, Doboj i Viduša.

U srednjem vijeku do izražaja dolazi zahvaljujući svojim najvažnijim administrativnim centrima Bobovcu i Kraljevoj Sutjesci, stolnim mjestima bosanskih vladara i glavnim centrima političkog i društvenog života bosanske države u 14. i 15. vijeku. Najvažnija putna komunikacija kroz župu predstavlja put iz Visokog koji je preko Sutjeske i uz vezu sa Bobovcem bio najkraća veza sa Usorom, Posavinom i Podunavljem. Ostaci troskovišta od rudarskih talionica i toponomastika (Kraljeva rupa) pokazuju da je rudarska djelatnost bila razvijena u Borovici kod Vareša. Na širem području su brojne nekropole stećaka a najveća je na Crkvenjaku.

Literatura

• Pavao Anđelić, Bobovac i Kraljeva Sutjeska, Sarajevo 1973; 20042
• Pavao Anđelić, Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji, Sarajevo 1982, 35-49.