Wikipedia

Nada Klaić

hrvatska historičarka, lingvistkinja i prevodilac

Nada Klaić (Zagreb, 21. juli 1920 – Zagreb, 2. august 1988)[1]) hrvatska je historičarka[2] i pisac historije Bosne. Znatan dio njenog rada bio je posvećen kritici srednjovjekovnih izvora.[2]

Nada Klaić
Rođenje (1920-07-21) 21. juli 1920.
Zagreb, Kraljevina Jugoslavija
Smrt2. august 1988(1988-08-02) (68 godina)
Zagreb, SFRJ
ZanimanjeHistoričarka

Biografija

uredi

Nada Klaić je rođena 21. jula 1920. u Zagrebu. Završila je studij historije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom fakultetu radila je od 1943. prošavši sva zvanja.[1] Doktorirala je 1947. sa temom Političko i društveno uređenje Slavonije za Arpadovića. Nada Klaić umrla je 2. augusta 1988. u Zagrebu.

Od 1954. bila je privatni docent, a od 1969. redovita profesorica na katedri za hrvatsku historiju.[2][1] Bavila se razdobljem od doseljavanja Slavena do 19. stoljeća.[2] Hrvatsku je medievalistiku obogatila raspravama iz društvene historije,[2] a u knjizi Historija naroda Jugoslavije II (1959.) napisala je sveobuhvatan prikaz hrvatske historije u ranom novom vijeku, u koju su uključeni elementi privredne i društvene historije.[2]

Posebnu pažnju obraćala je historiji gradova, o čemu je objavila niz rasprava i knjiga: Zadar u srednjem vijeku do 1409. (suautor Ivo Petricioli, 1976.), Zagreb u srednjem vijeku (1982.), Crtice o Vukovaru u srednjem vijeku (1983.), Trogir u srednjem vijeku: javni život grada i njegovih ljudi (1985.), Koprivnica u srednjem vijeku (1987.).[2]

Niz rasprava napisala je o bunama i socijalnim sukobima, a rezultate je sabrala u knjizi Društvena previranja i bune u Hrvatskoj u XVI i XVII stoljeću (1976.).[2] Svoje ocjene o ulozi pojedinih velikaša iznijela je u knjigama Posljednji knezovi Celjski u zemljama Svete Krune (Zadnji knezi Celjski v deželah Sv. Krone), (1982.) i Medvedgrad i njegovi gospodari (1987.).

Baveći se različitim segmentima hrvatske srednjovjekovne historije napisala je nekoliko stotina naučnih radova, a njene sinteze hrvatske historije predstavljaju je najvećim hrvatskim historičarem druge polovine 20. vijeka (Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku; Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku;[2] Povijest Hrvata u srednjem vijeku).[2]

Interes Nade Klaić za historiju srednjovjekovne Bosne izražen je kroz nastojanje da se prikaže politička samostalnost srednjovjekovnih bosanskih vladara. Njeni rezultati sumirani su u knjizi Srednjovjekovna Bosna (Zagreb 1989, drugo izdanje 1994.), koja je imala značajan uticaj na razvoj historiografije o srednjovjekovnoj Bosni, naročito u postavci historije Bosne u ranom srednjem vijeku.

Bibliografija

uredi
  • Političko i društveno uređenje Slavonije za Arpadovića, 1946.
  • Tekst u Historija naroda Jugoslavije II, 1959.
  • Problem Zvonimirove smrti u novijoj literaturi, Historijski zbornik 15, Zagreb 1962, 271-288.
  • O legendarnoj smrti kralja Zvonimira, Istorijski zapisi XVI/2, Titograd 1963, 229-270.
  • Problem vrhovne vlasti nad Dalmacijom do početka XV. stoljeća, Zbornik Zadar, Zagreb 1964, 141-168.
  • Diplomatička analiza isprava iz doba hrvatskih narodnih vladara, 1965.
  • Historia Salonitana maior, Beograd 1967.
  • Pregled izvora i historiografije za hrvatsku povijest do XII stoljeća, Zagreb 1967.
  • Historijska uloga Neretvanske kneževine u stoljetnoj borbi za Jadran, Makarski zbornik 1, Makarska 1971, 121-168.
  • Hrvatski vladari i bizantska Dalmacija, Radovi ANU BiH XVIII/15, Sarajevo 1972, 143-172.
  • Izvori za hrvatsku povijest do 1526, Zagreb 1972.
  • Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1972.
  • Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb 1976.
  • Društvena previranja i bune u Hrvatskoj u XVI i XVII stoljeću . 1976.
  • Zadar u srednjem vijeku do 1409, 1976.
  • Zagreb u srednjem vijeku, 1982.
  • Zadnji knezi Celjski v deželah Sv. Krone, 1982.
  • Crtice o Vukovaru u srednjem vijeku, 1983.
  • Trogir u srednjem vijeku: javni život grada i njegovih ljudi, 1985.
  • Koprivnica u srednjem vijeku, 1987.
  • Medvedgrad i njegovi gospodari, 1987.
  • Povijest Hrvata u srednjem vijeku, Zagreb 1990.
  • Srednjovjekovna Bosna, Zagreb 1989 (1994).[3]

Reference

uredi
  1. ^ a b c Talan i Treskanica 2009, str. 371.
  2. ^ a b c d e f g h i j Majnarić 2009.
  3. ^ "Nada Klaic - Srednjovjekovna Bosna PDF | PDF". Scribd (jezik: engleski). Pristupljeno 5. 12. 2023.

Izvori

uredi

Literatura o Nadi Klaić

uredi
  • Dejan Zadro – Tomislav Galović, Bibliografja Nade Klaić (1920.-1988.), Nada Klaić i njezin znanstveni i nastavni doprinosrazvoju historiografje, Zbornik radova sa znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanog u Zagrebu 29.-30. studenog 2013. godine, Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti-Društvo za hrvatsku povjesnicu-Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2014, 523-592. [1]
  • Neven Budak, Nada Klaić (1920-1988), Obavijesti HAD XX/3, Zagreb 1988, 64-65.
  • Ferdo Gestrin, Prof. dr. Nada Klaić (1920-1988), ZČ 42/3, Ljubljana 1988,
  • Ivo Goldstein, Prof. Nada Klaić, HZ 41, Zagreb 1988, 409-410.
  • Ivo Goldstein, Nada Klaić - borac za povijesnu istinu, "Klaić Nada, Srednjovjekovna Bosna", GZH, Zagreb 1989, 334-344.
  • Ivo Goldstein, Nada Klaić - borac za povijesnu istinu, "Klaić Nada, Srednjovjekovna Bosna", Eminex, Zagreb 1994, 267-275.
  • Edis Hadžić, Golijard 20. stoljeća (Nada Klaić), Zapis I/1, Tuzla 1999, 23.
  • Zdenka Janeković-Römer - Neven Budak - Ivo Goldstein, Bibliografija radova prof. dr Nade Klaić, HZ 42, Zagreb 1989, 255-264.
  • Esad Kurtović, Susret s Bosnom. Nada Klaić (1920-1988), BF VI/9, Sarajevo 1998, 240-249. [2][mrtav link]
  • Lujo Margetić, Naše primorje u djelima Nade Klaić, ZPFR 2, Rijeka 1981, 281-283.
  • Rade Mihaljčić, Klaić Nada, “Enciklopedija srpske istoriografije (priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Knowledge, Beograd 1997, 435-436.
  • Ivo Petricioli, In memoriam, prof. dr. Nada Klaić, Narodni list XXXVII (126)/1909 (7609), Zadar 13.08. 1988, 8.
  • Tomislav Raukar, Nada Klaić, povjesničar hrvatskog srednjovjekovlja, CCP XII/21, Zagreb 1988, 197-200.
  • Tomislav Raukar – Ivan Kampuš, Bilješka, “Nada Klaić, Povijest Hrvata u srednjem vijeku”, Globus, Biblioteka Posebna izdanja, Zagreb 1990, 454.
  • Ludwig Steindorf, Klaić Nada (21.VII. 1920-2.VIII. 1988), Südostforschungen 47, München 1988, 259-260.
  • Snježana Vasilj, Profesor za pamćenje. Nada Klaić 1920-1988, Odjek XLI/19, Sarajevo 1988., 21.
  • Ignacij Voje, Beseda o avtorici, “Nada Klaić, Zadnji knezi Celjski v deželah Sv. krone”, Celjski zbornik, Posebno izdanje-Zgodovinsko društvo Ljubljana, Celje 1982, 129-130.
  • Ignacij Voje, Nada Klaić, Celjski zbornik, Celje 1990, 301-302.
  • Damir Zagotta - Petar Strčić, Nada Klaić (1920-1988), AV 31, Zagreb 1988, 247-249.
  • Benedikta Zelić-Bučan, Nada Klaić u hrvatskoj historiografiji, Marulić XXI/6, Zagreb 1988., 698-703.
  • Redakcija EHU, Klaić Nada, “Enciklopedija hrvatske umjetnosti 1 (A-Nove)”, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1995, 429.
  • ... Klaić Nada, “Opća enciklopedija Jugoslovenskog Leksikografskog zavoda, 4 (Iz-Kzy)”, JLZ, Zagreb 1978, 401.

Vanjski linkovi

uredi
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nada_Klaić&oldid=3670981"