Južni Slaveni

Južni Slaveni su slavenski narodi, koji naseljavaju Balkansko poluostrvo, Panonsku niziju (zemlje sjeverno od Dunava i Save) i istočne Alpe.Geografski odvojeni od Zapadnih i Istočnih Slovena Austrijom, Mađarskom, Rumunijom i Crnim morem, Južni Sloveni danas žive u Bugarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori su većinom pravoslavci, dok su južni Slaveni koji žive u Sloveniji i Hrvatskoj većinom katolici (Hrvati, Slovenci). U Bosni i Hercegovini su zastupljene sve tri vjere: muslimani (većinski Bošnjaci), pravoslavci (većinski Srbi) i katolici (većinski Hrvati). U svijetu ukupno ima otprilike 33 miliona Južnih Slavena. Oni su istovremeno i najveća jezična grupa jugoistočne Evrope.

Južni Slaveni
Ukupna populacija
oko 30.000.000
Značajno stanovništvo u
Srbija	6,647,003 (isključujući Kosovo))
Bugarska	6.447.710
Hrvatska	3.855.641
Bosna i Hercegovina	3.475.000
Slovenija	2,120,937
Sjeverna Makedonija	1.836.713
Kosovo	1.761.985
Crna Gora	602.445
Jezik
Istočnojužnoslavenski jezici bugarski, makedonski, Zapadnojužnoslavenski jezici Srpskohrvatski jezik Bosanski, Hrvatski, Crnogorski, Srpski Slovenski
Vjera
Pravoslavna crkva, Katolička crkva, Islam
Vezane etničke grupe
Drugi slaveni

Države Evrope u kojima Južni Slaveni čine većinu stanovništva (crna boja)

U 20. vijeku, država Jugoslavija ujedinila je većinu južnoslovenskih naroda i zemalja — sa izuzetkom Bugara i Bugarske — u jednu državu . Panslavenski koncept Jugoslavije pojavio se u Hrvatskoj krajem 17. vijeka, u to vrijeme dio Habsburške monarhije, a dobio je na značaju kroz ilirski pokret u 19. stoljeću. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju 1929, proglašena je 1. decembra 1918, nakon ujedinjenja Države Slovenaca, Hrvata i Srba sa kraljevinama Srbijom i Crnom Gorom. Raspadom Jugoslavije početkom 1990-ih, formirano je nekoliko nezavisnih suverenih država.

Termin "Jugosloveni" je bio, a ponekad se i dalje koristi kao sinonim za "Južne Slovene", ali nikada ne uključuje Bugare, a ponekad se odnosi samo na građane ili stanovnike bivše Jugoslavije, ili samo na one koji su se zvanično registrovali kao etnički Jugosloveni.

Južnoslavenski narodi i etničke grupe

Zapadna grupa:

• Bošnjaci
  • Goranci
• Crnogorci
• Hrvati
  • Bokelji
  • Bunjevci
  • Gradišćanski Hrvati
  • Janjevci
  • Moliški Hrvati
  • Šokci
• Jugoslaveni(nepriznati narod)
• Krašovani(nepriznati narod)
• Slovenci
  • Kranjci
• Srbi
  • Goranci

Istočna grupa:

• Bugari
  • Pomaci
• Makedonci

Simboli

Trobojnica

Južni Slaveni pošto nikada u potpunosti nisu imali zajedničku državu nisu imali ni jedinstvene simbole (grbove ili zastave). Ipak najpoznatijom južnoslavenskom zastavom se smatra jugoslavenska trobojnica. Ona je zapravo predstavljala 6 južnoslavenskih naroda(Slovence, Hrvate, Srbe, Bošnjake, Crnogorce i Makedonce). Uvedena je u doba Kraljevine SHS i uz blage izmjene(poput ubacivanja/izbacivanja crvene petokrake u središte trobojnice) preživjela je u sve tri Jugoslavije(kraljevskoj, socijalističkoj i srbijansko-crnogorskoj). U potpunosti je ukinuta proglašavanjem nezavisnosti Crne Gore, a jugonostalgičari je i dalje smatraju svojom zastavom.

Trobojnice po etničkim grupama

• Slovenci: bijelo-plavo-crveno
• Hrvati: crveno-bijelo-plavo
• Srbi i Crnogorci: crveno-plavo-bijelo
• Bugari: bijelo-zeleno-crveno

Primjeri trobojnica

• 
  Slovenci
• 
  Hrvati
• 
  Srbi
• 
  Bugari

Izvori

Primarni izvori

• Moravcsik, Gyula, ured. (1967) [1949]. Constantine Porphyrogenitus: De Administrando Imperio (2nd revised izd.). Washington D.C.: Dumbarton Oaks Center for Byzantine Studies. ISBN 9780884020219. Arhivirano s originala, 20. 1. 2023. Pristupljeno 9. 3. 2018.
• Scholz, Bernhard Walter, ured. (1970). Carolingian Chronicles: Royal Frankish Annals and Nithard's Histories. University of Michigan Press. ISBN 0472061860. Arhivirano s originala, 27. 9. 2023. Pristupljeno 9. 3. 2018.

Knjige

• Barford, Paul M. (2001). The Early Slavs: Culture and Society in Early Medieval Eastern Europe. Ithaca, NY: Cornell University Press. ISBN 0801439779. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 9. 3. 2018.
• Castellan, Georges (1992). History of the Balkans: From Mohammed the Conqueror to Stalin. East European Monographs. ISBN 978-0-88033-222-4. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 19. 3. 2018.
• Curta, Florin (2001). The Making of the Slavs: History and Archaeology of the Lower Danube Region, c. 500–700. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 9781139428880. Arhivirano s originala, 27. 9. 2023. Pristupljeno 2. 8. 2017.
• Šablon:Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250
• Dvornik, Francis (1962). The Slavs in European History and Civilization. New Brunswick: Rutgers University Press. ISBN 9780813507996.
• Šablon:The Early Medieval Balkans
• Fine, John V. A. Jr. (1994) [1987]. The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest. Ann Arbor, Michigan: University of Michigan Press. ISBN 0-472-08260-4.
• Fine, John Van Antwerp Jr. (2005). When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans: A Study of Identity in Pre-Nationalist Croatia, Dalmatia, and Slavonia in the Medieval and Early-Modern Periods. Ann Arbor, Michigan: University of Michigan Press. ISBN 0472025600. Arhivirano s originala, 27. 9. 2023. Pristupljeno 9. 3. 2018.
• Hupchick, Dennis P. (2004) [2002]. The Balkans: From Constantinople to Communism. Palgrave Macmillan. ISBN 978-1-4039-6417-5. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 19. 3. 2018.
• James, Edward (2014). Europe's Barbarians AD 200-600. Routledge. ISBN 978-1-317-86825-5. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 15. 7. 2020.
• Janković, Đorđe (2004). "The Slavs in the 6th Century North Illyricum". Гласник Српског археолошког друштва. 20: 39–61. Arhivirano s originala, 23. 1. 2013. Pristupljeno 8. 3. 2018.
• Jelavich, Barbara (1983a). History of the Balkans: Eighteenth and Nineteenth Centuries. 1. Cambridge University Press. ISBN 9780521274586. Arhivirano s originala, 23. 1. 2023. Pristupljeno 19. 3. 2018.
• Jelavich, Barbara (1983b). History of the Balkans: Twentieth Century. 2. Cambridge University Press. ISBN 9780521274593.
• Kaimakamova, Miliana; Salamon, Maciej (2007). Byzantium, new peoples, new powers: the Byzantino-Slav contact zone, from the ninth to the fifteenth century. Towarzystwo Wydawnicze "Historia Iagellonica". ISBN 978-83-88737-83-1. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 19. 3. 2018.
• Kmietowicz, Frank A. (1976). Ancient Slavs. Worzalla Publishing Company. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 15. 7. 2020.
• Kobyliński, Zbigniew (1995). The Slavs. The New Cambridge Medieval History: Volume 1, C.500-c.700. Cambridge University Press. str. 524. ISBN 978-0-521-36291-7. Arhivirano s originala, 15. 1. 2023. Pristupljeno 19. 3. 2018.
• Kobyliński, Zbigniew (2005). "The Slavs". u Fouracre, Paul (ured.). The New Cambridge Medieval History, Volume 1: c.500–c.700. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36291-7. Arhivirano s originala, 28. 9. 2023. Pristupljeno 19. 3. 2018.
• Obolensky, Dimitri (1974) [1971]. The Byzantine Commonwealth: Eastern Europe, 500-1453. London: Cardinal. ISBN 9780351176449. Arhivirano s originala, 21. 9. 2023. Pristupljeno 9. 3. 2018.
• Ostrogorsky, George (1956). History of the Byzantine State. Oxford: Basil Blackwell. Arhivirano s originala, 23. 4. 2023. Pristupljeno 9. 3. 2018.
• Portal, Roger (1969) [1965]. The Slavs. Prevod: Evans, Patrick (Translated from French izd.). Weidenfeld & Nicolson. ISBN 9780297763130. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 21. 3. 2018.
• Runciman, Steven (1930). A History of the First Bulgarian Empire. London: G. Bell & Sons. ISBN 9780598749222. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 20. 10. 2020.
• Samardžić, Radovan; Duškov, Milan, ured. (1993). Serbs in European Civilization. Belgrade: Nova, Serbian Academy of Sciences and Arts, Institute for Balkan Studies. ISBN 9788675830153.
• Singleton, Fred (1985). A Short History of the Yugoslav Peoples. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-27485-2.
• Stavrianos, Leften Stavros (2000). The Balkans Since 1453. C. Hurst & Co. Publishers. ISBN 978-1-85065-551-0.
• Vlasto, Alexis P. (1970). The Entry of the Slavs into Christendom: An Introduction to the Medieval History of the Slavs. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 9780521074599. Arhivirano s originala, 20. 1. 2023. Pristupljeno 8. 3. 2018.
• Živković, Tibor (2002). Јужни Словени под византијском влашћу 600-1025 [South Slavs under the Byzantine Rule (600–1025)]. Belgrade: Историјски институт САНУ. ISBN 9788677430276. Arhivirano s originala, 27. 9. 2023. Pristupljeno 15. 7. 2020.
• Živković, Tibor (2008). Forging unity: The South Slavs between East and West 550–1150. Belgrade: The Institute of History, Čigoja štampa. ISBN 9788675585732. Arhivirano s originala, 27. 9. 2023. Pristupljeno 25. 9. 2016.

Žurnali

• Gitelman, Zvi; Hajda, Lubomyr A.; Himka, John-Paul; Solchanyk, Roman, ured. (2000). Cultures and Nations of Central and Eastern Europe: Essays in Honor of Roman Szporluk. Ukrainian Research Institute, Harvard University. ISBN 978-0-916458-93-5. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 19. 3. 2018.

Vanjski linkovi

• Stari slavenski bogovi (RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal)
• Bizantijski Ilirikum - Naseljavanje Slavena na Youtubeu

Nedovršeni članak Južni Slaveni koji govori o narodima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.