Južni Slaveni su slavenski narodi, koji naseljavaju Balkansko poluostrvo, Panonsku niziju (zemlje sjeverno od Dunava i Save) i istočne Alpe.

Države Evrope u kojima Južni Slaveni čine većinu stanovništva (crna boja)

Južni Slaveni koji žive u Bugarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori su većinom pravoslavci, dok su južni Slaveni koji žive u Sloveniji i Hrvatskoj većinom katolici (Hrvati, Slovenci). U Bosni i Hercegovini su zastupljene sve tri vjere: muslimani (većinski Bošnjaci), pravoslavci (većinski Srbi) i katolici (većinski Hrvati). U svijetu ukupno ima otprilike 33 miliona Južnih Slavena. Oni su istovremeno i najveća jezična grupa jugoistočne Evrope.

Južnoslavenski narodi i etničke grupe Uredi

Zapadna grupa:

Istočna grupa:

Simboli Uredi

 
Trobojnica

Južni Slaveni pošto nikada u potpunosti nisu imali zajedničku državu nisu imali ni jedinstvene simbole (grbove ili zastave). Ipak najpoznatijom južnoslavenskom zastavom se smatra jugoslavenska trobojnica. Ona je zapravo predstavljala 6 južnoslavenskih naroda(Slovence, Hrvate, Srbe, Bošnjake, Crnogorce i Makedonce). Uvedena je u doba Kraljevine SHS i uz blage izmjene(poput ubacivanja/izbacivanja crvene petokrake u središte trobojnice) preživjela je u sve tri Jugoslavije(kraljevskoj, socijalističkoj i srbijansko-crnogorskoj). U potpunosti je ukinuta proglašavanjem nezavisnosti Crne Gore, a jugonostalgičari je i dalje smatraju svojom zastavom.

Trobojnice po etničkim grupama Uredi

  • Slovenci: bijelo-plavo-crveno
  • Hrvati: crveno-bijelo-plavo
  • Srbi i Crnogorci: crveno-plavo-bijelo
  • Bugari: bijelo-zeleno-crveno

Primjeri trobojnica Uredi

Vanjski linkovi Uredi


  Nedovršeni članak Južni Slaveni koji govori o narodima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.