Kozarska Dubica

naselje i općina u Bosni i Hercegovini
(Preusmjereno sa Bosanska Dubica)

Kozarska Dubica (prije Bosanska Dubica) jest naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine koja je smještena u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na granici s Hrvatskom, 26 km udaljena od autoputa ZagrebBeograd, glavnog putnog pravca koji spaja zapadnu s istočnom i jugoistočnom Evropom. Općina na sjeveru graniči s Republikom Hrvatskom, na istoku s gradom Gradiška, na zapadu s općinom Kostajnica, a na jugu s općinom Prijedor. Grad Kozarska Dubica jest administrativno, političko i kulturno sjedište dubičke regije, površine 499 km2 i populacijom od 31.000 stanovnika, posljednjih godina progresivno se širi na istok i jugoistok stvaranjem područja za industrijsku zonu i nova gradska naselja, Petra Pecije, Morave i Đolovi.

Kozarska Dubica
Općina i naseljeno mjesto
Opština Kozarska Dubica
Trg Kozarske Dubice
Trg Kozarske Dubice
Službeni grb Kozarska Dubica
Grb
Općina Kozarska Dubica u Bosni i Hercegovini
Općina Kozarska Dubica u Bosni i Hercegovini
Kozarska Dubica nalazi se u Bosna i Hercegovina
Kozarska Dubica
Kozarska Dubica
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 45°11′01.4″N 16°48′28.6″E / 45.183722°N 16.807944°E / 45.183722; 16.807944Koordinate: 45°11′01.4″N 16°48′28.6″E / 45.183722°N 16.807944°E / 45.183722; 16.807944
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
Vlada
 • NačelnikRadenko Reljić[1] (SNSD)
Površina
 • Općina499,35 km2
 • Naseljeno mjesto11,96 km2
Nadmorska visina104 m
Stanovništvo (2013)
 • Općina21.524
 • Općina (gustoća)43,1 /km2
 • Naseljeno mjesto10.544
 • Naseljeno mjesto (gustoća)881,61 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj79 240
Pozivni broj(+387) 52
Matični broj210765[2]
Matični broj općine20265
Veb-sajtwww.kozarskadubica.org

Historija

Prema nekim podacima na području današnje Kozarske Dubice, 930. godine je izgrađen grad. Međutim prvi pomen grada pod imenom Dubica, datira iz 1197. godine. Naziv grada dolazi od staroslovenske riječi dub što znači hrast, jer je taj predio u prošlosti bio obrastao bogatom hrastovom šumom.

 
Stara grafika Kozarske Dubice

Babonići-Vodički su držali Dubicu od 12. vijeka. Grad se spominje u raznim poveljama iz 13. vijeka. Godine 1402. Dubica je pripala Slavoniji, a padom Bosne pod Osmanlijsko carstvo, Dubica postaje važna granična tvrđava. Sam grad pao je u ruke Osmanlija 1538. godine. Od tada pa do 1797. godine Dubica je više puta mijenjala vladare kao dio nemirne granice i mjesto čestih sukoba između Osmanlijskog i Austro-Ugarskog carstva. Vremenom Dubica od tvrđave postaje varošica, a 1797. godine dobija naziv Bosanska Dubica. Drugi svjetski rat je na prostoru općine Bosanska Dubica ostavio ogromne ljudske žrtve i velika uništenja materijalnih dobara. Od 1970. godine Bosanska Dubica je doživjela značajan privredni razvoj. Agresijom na Bosnu i Hercegovinu 1992.-1995. područje općine je pretrpjelo neželjene promjene. Posljedice rata odrazile su se na stanovništvo, naselja, privredu i saobraćaj.

 
Gradsko kupalište na rijeci Uni
 
Pogled na Kozarsku Dubicu sa Krivdica Brda (decembar 2007)

Geografija

Općina Kozarska Dubica nalazi se na 45°10' sjeverne geografske širine i 16°50 istočne geografske dužine. Ukupna površina općine iznosi 499 km2 i geografski pripada oblasti Panonske nizije, sa prosječnom nadmorskom visinom od 200 m. Grad Kozarska Dubica nalazi se na nadmorskoj visini od 104 m. Općina je pretežno ravničarskog zemljišta iako ima i brdovitih područja na sjeverozapadnim i sjeveroistočnim dijelovima općine koji se nadovezuju na planine Kozaru i Prosaru. Smještena je u donjem toku rijeke Une i srednjem toku rijeke Save. Za dubičku regiju karakteristično je obilje plodnog zemljišta. Oko 60% ukupne površine dubičke regije predstavlja obradivo zemljište.

Najplodniji dijelovi općine su: Dubička ravan, Knežpolje i proširenja riječnih dolina. Za dubičku općinu karakteristično je i bogatstvo kako bjelogoričnom tako i crnogoričnom šumom. Pod šumom se nalazi 33,3% ukupne površine. Uglavnom su to šume hrasta i bukve. Najviši vrh općine, kosa Veliko Raskršće, nalazi se na planini Kozara na nadmorskoj visini od 672 m. Klima je umjerena kontinentalna.

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva - općina Kozarska Dubica

Sastav stanovništva – općina Kozarska Dubica
2013.[3]1991.[4]1981.[5]1971.[6]1961.[7]
Osoba21 524 (100,0%)31 606 (100,0%)30 867 (100,0%)30 384 (100,0%)24 280 (100,0%)
Srbi18 670 (86,74%)21 728 (68,75%)20 453 (66,26%)23 989 (78,95%)21 299 (87,72%)
Bošnjaci2 168 (10,07%)6 440 (20,38%)15 052 (16,37%)15 114 (16,83%)11 165 (4,798%)1
Hrvati273 (1,268%)488 (1,544%)513 (1,662%)717 (2,360%)746 (3,072%)
Nisu se izjasnili171 (0,794%)
Muslimani49 (0,228%)
Ostali44 (0,204%)1 099 (3,477%)289 (0,936%)102 (0,336%)34 (0,140%)
Jugoslaveni38 (0,177%)1 851 (5,856%)4 463 (14,46%)403 (1,326%)978 (4,028%)
Bosanci28 (0,130%)
Romi22 (0,102%)6 (0,019%)
Crnogorci18 (0,084%)38 (0,123%)28 (0,092%)7 (0,029%)
Makedonci14 (0,065%)10 (0,032%)9 (0,030%)19 (0,078%)
Nepoznato14 (0,065%)
Slovenci7 (0,033%)6 (0,019%)6 (0,020%)7 (0,029%)
Pravoslavci7 (0,033%)
Albanci1 (0,005%)34 (0,110%)13 (0,043%)22 (0,091%)
Mađari3 (0,010%)3 (0,010%)3 (0,012%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Kozarska Dubica

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kozarska Dubica
2013.[3]1991.[4]1981.[5]1971.[6]1961.[7]
Osoba10 544 (100,0%)13 680 (100,0%)11 170 (100,0%)9 185 (100,0%)6 259 (100,0%)
Srbi7 992 (75,80%)5 540 (40,50%)3 439 (30,79%)3 417 (37,20%)3 527 (56,35%)
Bošnjaci2 055 (19,49%)6 084 (44,47%)14 812 (43,08%)14 927 (53,64%)11 138 (18,18%)1
Hrvati177 (1,679%)288 (2,105%)316 (2,829%)481 (5,237%)558 (8,915%)
Nisu se izjasnili124 (1,176%)
Muslimani45 (0,427%)
Ostali30 (0,285%)439 (3,209%)76 (0,680%)62 (0,675%)16 (0,256%)
Bosanci28 (0,266%)
Jugoslaveni25 (0,237%)1 329 (9,715%)2 453 (21,96%)251 (2,733%)972 (15,53%)
Romi21 (0,199%)6 (0,054%)
Crnogorci15 (0,142%)31 (0,278%)22 (0,240%)6 (0,096%)
Makedonci13 (0,123%)3 (0,027%)4 (0,044%)15 (0,240%)
Nepoznato8 (0,076%)
Pravoslavci7 (0,066%)
Slovenci3 (0,028%)1 (0,009%)5 (0,054%)7 (0,112%)
Albanci1 (0,009%)33 (0,295%)13 (0,142%)20 (0,320%)
Mađari3 (0,033%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kultura

Nacionalni spomenici

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kozarska Dubica nalazi se sljedeći spomenik:

Mediji

Privreda

Sport

Poznate ličnosti

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 15. 10. 2020. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "popis2013" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 19/20)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 14. 3. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 3. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 3. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  8. ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Kozarska Dubica)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 11. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)[mrtav link]

Vanjski linkovi