Beširevići
Beširevići su naseljeno mjesto u općini Srebrenica, Bosna i Hercegovina.
Beširevići | |
|---|---|
(naselje) | |
  Beširevići | |
| Koordinate: 43°59′34″N 19°24′09″E / 43.9928°N 19.4025°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina | Srebrenica |
| Nadmorska visina | 420 – 700 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 51 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 56 |
| Matični broj | 223328[1] |
| Matični broj općine | 20567 |
Opći podaci
urediSmješteni su u jugoistočnom dijelu općine Srebrenica, u regiji Osat. Od grada Srebrenice udaljeni su 25 kilometara, a povezani su dijelom asfaltnog puta do Kragljivode (21,5 km) i makadamom (3,5 km). Veći dio naselja smješten je u gornjem lijevom slivu vodotoka Rijeka, na zapadnoj padini Vijenca. Nadmorska visina je između 420 i 700 metara. Naselje je razbijenog tipa sa tri zaseoka: Muhića Ravan, Skejići i Šljivica. Površina katastarske općine iznosi oko 5,2 km2, od čega je 55,7% u privatnom vlasništvu. Do 1992. postojala je četverorazredna osnovna škola koju su pohađala i djeca iz Gladovića i Sulica. Ostali razredi osnovne škole pohađani su u centralnoj OŠ Osatica. Vjerske obaveze izvršavane su u džamiji u Osatici, koju su 1993. srušili pripadnici VRS.
Historija
urediPod sadašnjim imenom naselje se ne spominje u ranijim historijskim izvorima. U osmanlijskom defteru iz 1604. spominje se selo Šljivica, zaseok današnjih Beširevića, u kojem je živjelo 11 muslimana s baštinama i jedan nemusliman sa polovinom čifta uz 12 neoženjenih muslimana.
Do jula 1995, ubijene su 24 osobe iz Beširevića, prosječne starosti 33,2 godine, uključujući pet žena i dvije maloljetne osobe. Tokom Srebreničkog genocida, ubijeno je 110 osoba iz Beširevića, prosječne starosti 36,1 godinu.
Do kraja 2005. u Bešireviće se vratilo samo 11 domaćinstava s 33 člana, a obnovljeno je 10 kuća. Više od 250 prijeratnih stanovnika živi na području Federacije BiH, u općinama Banovići, Gračanica, Ilijaš, Kalesija, Lukavac, Novi Grad, Srebrenik, Tuzla, Vogošća, Zenica i Živinice, dok više od 50 živi izvan granica Bosne i Hercegovine.
Stanovništvo
urediBošnjačko stanovništvo uglavnom čine potomci muhadžira koji su tokom 19. vijeka protjerani iz zapadne Srbije, uglavnom iz Užica i Valjeva.
Po popisu 1879. Beširevići su imali 156 stanovnika (155 Bošnjaka i jedan Srbin), 1885. 170 (svi Bošnjaci), 1895. 159 (svi Bošnjaci), 1910. 195 (178 Bošnjaka i 17 Srba), 1921. 151 (130 Bošnjaka, 18 Srba i tri ostala), 1948. 262, 1953. 300, a 1961. 353 (306 Bošnjaka, 34 Srbina i 13 ostalih).
Rast ukupnog stanovništva u periodu od 1879. do 1991. iznosio je 253%, dok je rast domaćinstava od 1895. bio 197%. Prosječna veličina domaćinstava povećala se sa 4,1 člana na 4,8 članova. Broj kuća se povećao 4,8 puta. Do 1991. većina stanovništva bavila se djelatnostima sekundarnog sektora, uglavnom građevinarstvom (47 osoba) i industrijom i rudarstvom (16 osoba). 39 osoba, 33% ukupnog aktivnog stanovništva, bavilo se poljoprivredom. Pismenost je 1953. iznosila 22,3%, a 1991. preko 87%. Osnovno obrazovanje završilo je 135 osoba (45 žena), srednje 31 osoba (pet žena), a više i visoko dva muškarca. Kod 19 osoba nije bila poznata školska sprema.
| Sastav stanovništva – naselje Beširevići | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[2] | 1991.[3] | 1981.[4] | 1971.[5] | ||||
| Osoba | 51 (100,0%) | 551 (100,0%) | 526 (100,0%) | 383 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 51 (100,0%) | 543 (98,55%)1 | 508 (96,58%)1 | 358 (93,47%)1 | |||
| Srbi | – | 6 (1,089%) | 16 (3,042%) | 20 (5,222%) | |||
| Ostali | – | 2 (0,363%) | – | – | |||
| Jugoslaveni | – | – | 1 (0,190%) | – | |||
| Albanci | – | – | 1 (0,190%) | – | |||
| Romi | – | – | – | 5 (1,305%) | |||
Literatura
uredi- Jahić Sead, Kulenović Salih i Suljić Alija (2012). Bošnjačko-muslimanske familije Osata nekad i danas. 150 godina od protjerivanja muslimana iz Kneževine Srbije: Zbornik radova. Orašje: Medžlis IZ Orašje i Muftijstvo tuzlansko.
Reference
uredi- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 30. 12. 2015.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 97)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 30. 12. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 30. 12. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 30. 12. 2015.
