Tumulus i nekropola sa stećcima Mramorje, Kaoštice

Koordinate: 43°41′58″N 19°11′48″E / 43.69944°N 19.19667°E / 43.69944; 19.19667 Tumulus i nekropola sa stećcima Mramorje, Kaoštice, zaseok Raonići, općina Višegrad, proglašeni su za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [1] Nacionalni spomenik čini prahistorijski tumulus i nekropola sa 12 stećaka.

LokacijaUredi

Naselje Kaoštice se nalazi na desnoj strani Drine u blizini Međeđe, od općine Višegrad udaljeno je 12 km vazdušne linije u pravcu jugozapada. Raonići su zaseok iznad Kaoštica

HistorijaUredi

Nakon smrti kralja Tvrtka I vlast u gornjem Podrinju i donjem Polimlju preuzela su dva oblasna gospodara: knez Pavle Radenović Pavlović, osnivač vlastelinske porodice Pavlovića i veliki vojvoda Sandalj Hranić, član porodice Kosača. U srednjovjekovnim dokumentima spominju se članovi porodice Vladimirić-Radosalić, porijeklom iz Kaoštica (Koštice) kod Međeđe, koji su služili na dvoru knezova Pavlovića. To potvrđuje i natpis na bosančici, na stećku nekropole Čaplja, također u Kaošticama. Natpis u transliteraciji glasi;

+ A se leži Juraj (kon'=kod) Radoja, svoga gospodičića. [1]

OpisUredi

U sjevernom dijelu lokaliteta, na najvišoj tački, nalazi se tumulus promjera od oko 3,5 m. U određenim dijelovima vidljivi su u krug postavljeni kamenčići od 10-30cm. Kamenje je iste vrste u cijelom obimu tumulusa. [2]

Stećci su poredani u nizu od sjevera ka jugu, a orijentirani su u pravcu zapad – istok. Pripadaju vrsti položenih kamenih monolita, relativno velikih dimenzija, razvrstanih u tri forme; 4 ploče, 2 sanduka i 6 sljemenjaka. Tri stećka su sa ukrasima izvedenim u visokom reljefu i udubljivanju. Njihovi ukrasni motivi su: cik-cak linija, bordura od povijene loze, dvostruka spirala, vodenica, polumjesec, jabuka, figuralna predstava konjanika koji kopljem ubija velikog zmaja koji je napao prestrašenu žensku osobu, motiv zmaja u krugu, djedovski štap i simbol za koji je moguće pretpostaviti da se radi o nekoj vrsti simetrično postavljenih spirala sa ručkama. [3] Stećci su fino obrađeni, dijelom utonuli u zemlju i prevrnuti.

LiteraturaUredi

  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED

ReferenceUredi

  1. ^ a b "Tumulus i nekropola stećaka Mramorje". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 2. 2017.[mrtav link]
  2. ^ "Arheološki leksikon". Zemaljski muzej, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  3. ^ "Šefik Bešlagić: Leksikon stećaka". Svjetlost, Sarajevo, 2004. Pristupljeno 9. 2. 2017.