Nekropola u Grebnicama

Nekropola sa stećcima na lokalitetu Grebnice u naselјu Drinsko, općina Višegrad, sadrži nadgrobnike iz dužeg perioda historije Bosne i Hercegovine. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 11. oktobra 2017. godine, donijela je odluku da se nekropola proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.^[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Amir Pašić, Goran Milojević (predsjedavajući) i Radoje Vidović.^[2]

Historija

Prostor današnje općine Višegrad ušao je u sastav Bosna i Hercegovina u srednjovjekovne bosanske države 1373. godine, kada su oblasni gospodar Lazar Hrebeljanović (oko 1370. do 1389.) i bosanski ban, kasnije kralј Tvrtko I Kotromanić (1353–1391) u borbama pobijedili Nikolu Altomanovića i podijelili njegovu zemlјu. Sjeverna oblast do samog ušća Lima u Drinu sa utvrđenim gradovima Dobrunom, Rudnikom i Užicem pripala je knezu Lazaru, a ban Tvrtko pripojio je bosanskoj državi srednji dio zemlјe, Podrinje i Polimlјe, sve do iza Prijepolјa. Nakon smrti kralјa Tvrtka I vlast u gornjem Podrinju i donjem Polimlјu su preuzela dva oblasna gospodara: knez Pavle Radenović Pavlović (†1415), osnivač vlastelinske porodice Pavlovića i veliki vojvoda Sandalj Hranić Kosača (†1435), član porodice Kosača. Pavlovići su držali uski pojas s desne strane Drine od ušća Lima sa Višegradom i Dobrunom.^[3]

Upadi osmanske vojske na prostor istočne Bosne započeli su još 1426. godine. Do 1430. godine osmanska vojska je zauzela neke bosanske gradove među kojima bio je i Višegrad. Do 1434. godine osmanska vojska se povlači iz Bosne, ali već pod kraj 1435. godine na poziv Stjepana Vukčića Kosače osmanska vojska se vraća u Bosnu te plјačka teritoriju Pavlovića. Početkom 1448. godine Osmanlije ponovno upadaju u Bosnu, u ovom vojnom pohodu Osmanlije napadaju i zauzimaju Hodidjed. Od ove godine može se ustvrditi da Osmanlije ostaju na prostoru istočne Bosne, što je uzrokovano prethodnim osmanskim vojnim uspjesima u Srbiji. U periodu između 1453. i 1488. godine Osmanlije su svakako zaposjele istočne dijelove Bosne i formirali jednu upravnu jedinicu u izvorima nazvanu “Bosansko krajište“, odnosno “Vilayet Hodidjed“.^[3]

Stećci

Srednjovjekovni kameni nadgrobnici – stećci javlјaju kao dio neprekinutog sepulkralnog kontinuiteta na bosanskom području, čiji korijeni sežu duboko u prahistorijsko vrijeme, gdje se uočava njihova vezanost za lokalitete starijih epoha – prahistorijska naselјa i kultna mjesta, antičke aglomeracije i groblјa, kasnoantičke i ranosrednjovjekovne crkve i utvrđene gradove. Nјihova geneza i razvoj može se pratiti od sredine XII do početka XVI stoljeća.

Nacionalni spomenik se nalazi u središtu Drinjačkog polјa na lokalitetu Grebnice, gdje je evidentirano 78 stećaka: 74 sanduka i 4 slјemenjaka. Na dva sanduka se nalaze ukrasi; antropomorfni i jednakokraki krst. Ukrasi rađeni su tehnikom relјefnog ispupčenja.^[4] Stećci su uglavnom obrasli mahovinom i lišajevima i dijelom ili u cijelosti utonuli u zemlјu, dok je prostor nekropole dijelom obrastao raslinjem i travom.