Istočna Ilidža
Istočna Ilidža je općina nastala nakon rata u Bosni i Hercegovini pod nazivom Srpska Ilidža od dijela prijeratne općine Ilidža koja i danas egzistira pod tim imenom, što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio nelegalnim i diskriminatorskim, zbog pridjeva "srpski" u imenu općine. Sud je privremeno promijenio naziv Srpska Ilidža u Kasindo odlukom od 27. 2. 2004, nakon čega je skupština općine Kasindo, donijela odluku da se općina preimenuje u Istočna Ilidža.
Istočna Ilidža | |
|---|---|
Općina | |
| Opština Istočna Ilidža | |
 | |
 Grb | |
 Općina Istočna Ilidža u Bosni i Hercegovini | |
  Istočna Ilidža | |
| Koordinate: 43°48′27.7″N 18°22′34.5″E / 43.807694°N 18.376250°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Vlada | |
| • Načelnik | Marinko Božović[1] (SDS) |
| Površina | |
| • Općina | 29,27 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 14.763 |
| • Općina (gustoća) | 504,37 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 71 213 |
| Pozivni broj | (+387) 57 |
| Matični broj općine | 20176[2] |
| Veb-sajt | istocnailidza |
Općina Istočna Ilidža je jedna od šest općina koje čine grad Istočno Sarajevo.
Geografija
Nalazi se na krajnjem jugoistočnom dijelu Sarajevskog polja u podnožju planine Igman. Na istoku su padine Trebevića. Na sjeveru graniči sa Sarajevom kod naselja Dobrinja. Na zapadu je granica sa općinom Ilidža, kod naselja Hrasnica i Butmir. Zauzima površinu od 29 km². Prosječna nadmorska visina je 500m.
Kroz područje općine protiče rijeka Željeznica(sa Treskavice) i Kasindolski potok (sa Trebevića).
Historija i arheologija
Historiju područja općine odslikavaju nalazi sa arheološkog nalazišta Ilinjača u Gornjem Kotorcu.
Prahistorijski period
Iz perioda eneolita i početka starijeg bronzanog doba nastalo je prvo gradinsko naselje. Nađeni su komadi keramike koja je pripadala vučedolskoj i cetinskoj kulturi. Već tada su se ovdje ukrštala etnička i kulturna strujanja sa Jadrana i unutrašnjosti Balkana.
Najveći dio prahistorijske keramike pripada gradinskoj kulturi prailirskog i ilirskog doba. Prema keramičkim nalazima život se ovdje nastavio u ranom i srednjem bronzanom dobu, a naročito tokom starijeg željeznog doba kada se i dalje u keramičkom materijalu osjeća uticaj sa Jadrana.
Kasnoantički period
Na lokalitetu se raspoznaju i ostaci bedema kasnoantičkog utvrđenja koji su opasali cijeli plato, na površini od oko 150 m dužine i 40 m širine. Utvrđenje podignuto je u periodu iza 535. godine kada je ovaj kraj za vladavine cara Justinijana I obuhvaćen granicama Istočnog rimskog carstva (Bizantija). Jedan dio historičara ovo naselje dovodi u vezu sa navodima iz djela "De administrando imperio" bizantskog cara i historičara Konstantina VII Porfirogenita gdje se govori o postojanju grada Katera (Kotorac) u Bosni.
Ranokršćanska bazilika (crkva) sagrađena je na sjeveroistočnom dijelu platoa.
Srednji vijek
U ranom srednjem vijeku na području Sarajevskog polja i Visočkog polja formirana je župa Vrhbosna, koja je obuhvatala prostor gornjeg toka rijeke Bosne i slivove njenih pritoka Miljacke, Željeznice i Zujevine. U vrijeme formiranja, vlast nad ovom župom pripadala je bosanskom banu, odnosno kralju. Međutim, proces transformacije župe Vrhbosna u manje župske oblasti započeo je u vrijeme formiranja velikih feudalnih oblasti unutar bosanskog kraljevstva. Najveći dio župe Vrhbosna pripao je porodici Pavlović, dok je u posjedu bosanskog kralja ostala oblast oko rijeke Zujevine (područje današnjih Hadžića). Iz tog vremena, od sredine XIV do druge polovice XV stoljeća, su nekropola stećaka Crnač (Donji Kotorac) nekropola sa stećcima i nišanima u Krupcu.
Kultura
.JPG)
Nacionalni spomenici
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Istočna Ilidža se nalaze sljedeći spomenici:
- "Gradac na Ilinjači u Gornjem Kotorcu" (arheološko područje),
- "Nekropola sa stećcima i nišanima u Krupcu" (historijsko područje),
- "Nekropola sa stećcima na lokalitetu Crnač u Donjem Kotorcu" (historijsko područje).[3]
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva - općina Istočna Ilidža
| Sastav stanovništva – općina Istočna Ilidža | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | |||||||
| Osoba | 14 763 (100,0%) | ||||||
| Srbi | 13 755 (93,17%) | ||||||
| Bošnjaci | 648 (4,389%) | ||||||
| Hrvati | 156 (1,057%) | ||||||
| Nisu se izjasnili | 96 (0,650%) | ||||||
| Bosanci | 31 (0,210%) | ||||||
| Ostali | 21 (0,142%) | ||||||
| Crnogorci | 10 (0,068%) | ||||||
| Nepoznato | 10 (0,068%) | ||||||
| Jugoslaveni | 9 (0,061%) | ||||||
| Muslimani | 9 (0,061%) | ||||||
| Makedonci | 5 (0,034%) | ||||||
| Ukrajinci | 5 (0,034%) | ||||||
| Slovenci | 4 (0,027%) | ||||||
| Bosanci i Hercegovci | 3 (0,020%) | ||||||
| Albanci | 1 (0,007%) | ||||||
Reference
- ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Istočna Ilidža". izbori.ba. Pristupljeno 11. 11. 2016.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Istočna Ilidža)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 11. 2016.[mrtav link]
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
Vanjski linkovi
