Spisak dobitnika Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu

Spisak dobitnika Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu obuhvata sve laureate u periodu od 1901. do danas. Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) je jedna je od pet Nobelovih nagrada koju dodjeljuje Švedska kraljevska akademija nauka svake godine za izuzetna otkrića u području fiziologije i medicine.

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Nobelpriset i fysiologi eller medicin (sv)
Zlatna medalja sa dubljom slikom čovjeka s bradom koji je profilom okrenut u lijevu stranu. Sa lijeve strane čovjeka je tekst "Alfr •" "NOBEL", a na desnoj strani, tekst (manji) "NAT •" onda "MDCCCXXXIII" gore, a zatim (manje) "OB •" onda "MDCCCXCVI" ispod.
Otkrića u fiziologiji ili medicini koja vode ka boljitku čovječanstva
LokacijaStockholm, Švedska
U organizacijiInstitut Karolinska
Prvi put dodijeljena1901.
Službeni veb-sajtnobelprize.org

Nagrada nije dodjeljivana tokom devet godina i to od 1915. do 1918, 1921, 1925, i perioda od 1940. do 1942. Bilo je i pet godina za koje je dodjela Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu odgađana za narednu godinu. Nagrada nije dodijeljena 1914. godine, jer je Nobelov odbor za fiziologiju ili medicinu odlučio da niti jedna od nominacija te godine ne ispunjava potrebne kriterije, već je dodijeljena Robertu Bárányu 1915. godine i računa se kao nagrada za 1914. godine.[1] Ovaj presedan uslijedio je još nekoliko puta kada je nagrada Archibaldu Hillu i Ottou Fritzu Meyerhofu za 1922. dodijeljena 1923. godine,[2] nagrada za 1926. dodijeljena Johannesu Fibigeru 1927. godine, nagrada za 1938. dodijeljena Corneilleu Heymansu 1939. dok su Henrik Dam i Edward Adelbert Doisy nagradu za 1943. primili naredne 1944. godine.[3]

Dobitnici nagrade uredi

U sljedećoj tabeli data su imena laureata sa nekim osnovnim podacima.

Godina Slika Laureat[A] Država[B] Obrazloženje [C] Referenca
1901.   Emil Adolf von Behring   Njemačka za rad na serumskoj terapiji, posebno njenoj primjeni protiv difterije zbog čega je poznat kao spasilac djece jer je difterija bila glavni uzrok smrti djece. [4]
1902.   Sir Ronald Ross   UK za svoj rad na istraživanju životnih ciklusa parazita malarije koji se razvijaju unutar uzročnika tj. komaraca koji prenose bolest čime je postavio temelje za uspješno istraživanje ove bolesti i metode borbe protiv nje [5]
1903.   Niels Ryberg Finsen   Danska
(  Farska ostrva)
doprinos liječenju bolesti, posebno lupus vulgaris, koncentriranim svjetlosnim zračenjem, čime je otvorio novi put u medicinskoj nauci [6]
1904.   Ivan Petrovich Pavlov   Rusija kao priznanje za rad na proučavanju fiziologije probave, kroz koje se transformiralo i proširilo znanje o vitalnim aspektima predmetne oblasti [7]
1905.   Robert Koch   Njemačka za njegova istraživanja i otkrića u vezi sa tuberkulozom [8]
1906.   Camillo Golgi   Italija kao priznanje za njihov rad na strukturi nervnog sistema [9]
  Santiago Ramón y Cajal   Španija
1907.   Charles Louis Alphonse Laveran   Francuska [10]
1908.   Ilja Iljič Mečnjikov   Rusija u znak priznanja za njihov doprinos na polju proučavanja mehanizma imuniteta [11]
  Paul Ehrlich   Njemačka
1909.   Emil Theodor Kocher   Švicarska [12]
1910.   Albrecht Kossel   Njemačka [13]
1911.   Allvar Gullstrand   Švedska za rad na dioptriji oka [14]
1912.   Alexis Carrel   Francuska za njegov rad na vaskularnim šavovima i transplantaciji krvnih sudova i organa [15]
1913.   Charles Richet   Francuska za doprinos na polju anafilaksije [16]
1914.   Robert Bárány   Austro-Ugarska za svoj rad u oblasti fiziologije i patologije vestibularnog aparata [1]
1915. Nije dodijeljena
1916.
1917.
1918.
1919.   Alexis Carrel   Belgija za njegova otkrića iz oblasti imuniteta [17]
1920.   August Krogh   Danska za otkriće mehanizma regulacije kapilarnog protoka [18]
1921. Nije dodijeljena
1922.   Archibald Hill   UK za otkriće koje se odnosi na proizvodnju toplote u mišićima [2]
  Otto Fritz Meyerhof   Njemačka za otkriće fiksne veze između potrošnje kisika i metabolizma mliječne kiseline u mišićima [2]
1923.   Sir Frederick Banting   Kanada za otkriće inzulina [19]
  John Macleod   UK
1924.   Willem Einthoven   Holandija za otkriće mehanizma elektrokardiograma
1925. Nije dodijeljena
1926.   Johannes Fibiger   Danska za otkriće Spiroptera carcinoma
1927.   Julius Wagner-Jauregg   Austrija za otkriće terapijske vrijednosti malarijske inokulacije u liječenju paralitičke demencije
1928.   Julius Wagner-Jauregg   Francuska za rad u oblasti tifusa
1929.   Christiaan Eijkman   Holandija za otkriće antineuritskog vitamina
  Sir Frederick Gowland Hopkins   UK za otkriće vitamina koji potiču rast
1930.   Karl Landsteiner   Austrija za otkriće krvnih grupa kod ljudi
1931.   Otto Heinrich Warburg   Njemačka za otkrića prirode i načina djelovanja respiratornog enzima
1932.   Sir Charles Scott Sherrington   UK za otkrića u vezi sa funkcijama neurona
  Edgar Adrian   UK
1933.   Thomas Hunt Morgan   SAD zbog otkrića koja se tiču uloge koju hromosom ima u procesu nasljeđivanje
1934.   George Whipple   SAD za otkrića koja se tiču terapije jetre u slučajevima anemije
  George Minot   SAD
  William P. Murphy   SAD
1935.   Hans Spemann   Njemačka za otkriće organizacionih centara u procesu embriogeneze
1936.   Sir Henry Hallett Dale   UK za otkrića koja su povezana s neurotransmiterom
  Otto Loewi   Njemačka
  Austrija
1937.   Albert Szent-Györgyi   Mađarska za otkrića vezana uz procese ćelijskog disanja, s posebnim osvrtom na vitamin C i katalizu fumarne kiseline
1938.   Corneille Heymans   Belgija za otkriće uloge koju igraju sinusni i aortni mehanizmi u regulaciji disanja
1939.   Gerhard Domagk   Njemačka za otkriće antibakterijskih učinaka prontosila
1940. Nije dodijeljena
1941.
1942.
1943.   Henrik Dam   DAN za otkriće vitamina K [3]
  Edward Adelbert Doisy   SAD za otkriće hemijske prirode vitamina K [3]
1944.   Sir Joseph Erlanger   SAD za otkrića koja se odnose na visoko diferencirane funkcije pojedinih nervnih vlakana [20]
  Herbert Spencer Gasser   SAD
1945.   Sir Alexander Fleming   UK za otkriće penicilina i njegovog ljekovitog dejstva kod različitih zaraznih bolesti [21]
  Sir Ernst Chain   UK
  Howard Florey   AUS
1946.   Hermann Joseph Muller   SAD "za otkrivanje proizvodnje mutacija zračenjem X-zracima" [22]
1947.   Carl Ferdinand Cori   SAD "za njihovo otkriće toka katalitičke konverzije glikogena" [23]
  Gerty Cori Šablon:SAD
  Bernardo Houssay   ARG "za njegovo otkriće uloge koju hormon prednjeg režnja hipofize igra u metabolizmu šećera" [23]
 
Emil Von Behring je prvi dobitnik Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ a b "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1914". Nobel Foundation. Arhivirano s originala, 11. 10. 2007. Pristupljeno 17. 7. 2019.
  2. ^ a b c "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1922". Nobel Foundation. Arhivirano s originala, 2. 11. 2013. Pristupljeno 17. 7. 2019.
  3. ^ a b c "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1943". Nobel Foundation. Arhivirano s originala, 3. 11. 2013. Pristupljeno 28. 7. 2007.
  4. ^ "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1901". Nobel Foundation. Pristupljeno 17. 7. 2019.
  5. ^ "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1902". Nobel Foundation. Pristupljeno 17. 7. 2019.
  6. ^ "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1903". Nobel Foundation. Pristupljeno 17. 7. 2019.
  7. ^ "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1904". Nobel Foundation. Pristupljeno 17. 7. 2019.
  8. ^ "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1905". Nobel Foundation. Pristupljeno 17. 7. 2019.
  9. ^ "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1906". Nobel Foundation. Pristupljeno 17. 7. 2019.
  10. ^ "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1907". Nobel Foundation. Pristupljeno 17. 7. 2019.
  11. ^ "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1908". Nobel Foundation. Pristupljeno 17. 7. 2019.
  12. ^ "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1909". Nobel Foundation. Pristupljeno 17. 7. 2019.
  13. ^ "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1910". Nobel Foundation. Pristupljeno 17. 7. 2019.
  14. ^ "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1911". Nobel Foundation. Arhivirano s originala, 23. 8. 2007. Pristupljeno 17. 7. 2019.
  15. ^ "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1912". Nobel Foundation. Arhivirano s originala, 30. 9. 2007. Pristupljeno 17. 7. 2019.
  16. ^ "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1913". Nobel Foundation. Arhivirano s originala, 29. 9. 2007. Pristupljeno 17. 7. 2019.
  17. ^ "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1919". Nobel Foundation. Arhivirano s originala, 2. 6. 2007. Pristupljeno 17. 7. 2019.
  18. ^ "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1920". Nobel Foundation. Arhivirano s originala, 23. 8. 2007. Pristupljeno 17. 7. 2019.
  19. ^ "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1923". Nobel Foundation. Arhivirano s originala, 22. 9. 2007. Pristupljeno 17. 7. 2019.
  20. ^ "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1944". Nobel Foundation. Arhivirano s originala, 2. 11. 2013. Pristupljeno 20. 8. 2020.
  21. ^ "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1945". Nobel Foundation. Arhivirano s originala, 21. 8. 2007. Pristupljeno 20. 8. 2020.
  22. ^ "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1946". Nobel Foundation. Arhivirano s originala, 29. 9. 2007. Pristupljeno 28. 7. 2007.
  23. ^ a b "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1947". Nobel Foundation. Arhivirano s originala, 19. 10. 2013. Pristupljeno 28. 7. 2007.
  24. ^ "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2018" (jezik: engleski). 1. 10. 2018. Pristupljeno 1. 10. 2018.
  25. ^ "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2017 - Prize Announcement". www.nobelprize.org. Pristupljeno 5. 10. 2017.
  26. ^ "The 2016 Nobel Prize in Physiology or Medicine - Press Release". www.nobelprize.org. Pristupljeno 4. 10. 2016.
  27. ^ a b http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2011/