Pri registraciji birača primijenjena je pasivna registracija na nivou općine, na osnovu podataka koje su građani prijavljivali prilikom prijave stalnog mjesta boravka. Ukupan broj građana upisanih u opće biračke spiskove bio je 3.033.921, od čega 100.432 na privremenom radu u inozemstvu. Da bi bili legitimni, bilo je potrebno da na izbore izađe više od 50% birača upisanih u opće biračke spiskove. Za izbor članova Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine bile su formirane četiri kandidatske liste (štampane kao dijelovi ogromnog glasačkog lista), i to na kojima su bili: kandidati Muslimani, Srbi, Hrvati i ostali koji se nisu nacionalno izjasnili ili su pripadali drugim narodima. Za članove Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine izabrana su dva kandidata, koji su dobili relativnu većinu iz svakog naroda.[1] Odaziv birača za izbore članova Predsjedništva bio je 74,4%.[2] Na izborima za članove Predsjedništva, birana su dva kandidata sa tri liste, te jedan sa četvrte liste. Liste su bile zasnovane po nacionalnom ključu, te je svaki konstitutivni narod (Muslimani, Hrvati i Srbi) u SR Bosni i Hercegovini imao svoje prestavnike, a četvrta lista tzv. Ostali (Jugoslaveni itd.) je bila sa kandidatima, koji nisu pripadali tim trima narodima. Glasati se moglo za kandidata sa svake od četiri liste. Tako da je svaki birač praktički imao četiri glasa.
