Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine nalazi se u sarajevskoj općini Centar, između važnih prometnica koje grad sijeku pravcem zapad-istok. Izgrađena je u vrijeme austrougarske uprave, kao zdanje Zemaljske vlade za BiH, a projektirao ju je arhitekt Josip Vancaš, nakon odobrenja za gradnju koje je na najvišem mjestu obezbjedio Benjámin Kállay, ministar Zajedničkog ministarstva financija.
| Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine | |
|---|---|
 | |
 | |
| Opće informacije | |
| Vrsta | Službena rezidencija |
| Arhitekturni stil | Renesansa |
| Lokacija | Općina Centar, Sarajevo |
| Adresa | Maršala Tita 16 |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Koordinate | 43°51′28″N 18°24′51″E / 43.8578°N 18.41412°E |
| Trenutni stanari | Predsjedništvo Bosne i Hercegovine |
| Početak izgradnje | 1884. |
| Izgrađeno | 1886. |
| Gazda | Vlada Bosne i Hercegovine |
| Dizajn i izgradnja | |
| Arhitekt | Josip Vancaš |
| Ostale informacije | |
| Veb-sajt | predsjednistvobih.ba/zgr-konak |
Zgrada je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine od 2009. godine. Odluka je donešena od 27. do 02. juna 2008. godine na sjednici Komisije u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo i Tina Wik.[1].
Rezidencija
uredi
Od završetka radova 1886. godine u zgradi djeluju ključna tijela vlasti i razne državne institucije, kako za austrougarske vlasti tako i u vrijeme kasnijih vlasti.[2]
Od 1929. do 1941. godine u Zgradi Zemaljske vlade I je bilo sjedište Drinske banovine (dio kraljevine Jugoslavije). Od 1945. do 1963. godine, u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji bilo je sjedište Vlade Republike Bosne i Hercegovine, a poslije 1963. godine sjedište Predsjedništva Vlade Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine i Izvršnog vijeća Skupštine Bosne i Hercegovine.
Konstituisanjem Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u oktobru 1996. godine, nastavljen je kontinuitet boravka članova kolektivnog šefa države u ovoj zgradi. U zgradi se nalaze: Ustavni sud BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Arhiva BiH, Uprava za geodetske poslove i imovinsko - pravne poslove BiH, predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH, Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Arhiva Federacije BiH, Službe za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH.
Nekoliko puta je dograđivana i restaurirana, zadnji put poslije rata 1992-95. godine.
Opis
urediZgrada predstavlja najizrazitiji primjer neorenesanse u BiH koji je nastao po uzoru na firentinske palače XV vijeka (Palata Pitti, Palazo Ruccelai).[3] Od njih su preuzeti rustika, stepenovane jačine po etažama, kao i podjela fasade vijencima i prozorima.
Literatura
uredi- Alija Bejtić -Ulice i trgovi Sarajeva. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva 1973. Godine
- B. Spasojević -Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu, Svjetlost, Sarajevo.
- Nedžad Kurto -Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.
Reference
uredi- ^ "Zgrada Predsjedništva" (PDF). kons.gov.ba. Arhivirano s originala (PDF), 19. 1. 2019. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ^ "Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine, Austrougarski period (1878-1918)" (PDF). Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju, Sarajevo. 2014. Pristupljeno 10. 9. 2017.
- ^ "Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila". Kulturno naslijeđe, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.
Vanjski linkovi
uredi