Wikipedia

Simon Ammann

švicarski ski-skakač

Simon Ammann švicarski je skijaš-skakač, četverostruki osvajač zlatne medalje na Zimskim olimpijskim igrama 2002. i 2010. i Svjetskog kupa 2010. Također je i posljednji pobjednik Nordijske turneje (2010[1]).

Simon Ammann
Lične informacije
Rođenje (1981-06-25) 25. juni 1981 (42 godine)
Grabs
Visina172 cm
Karijera
KlubRG Churfirsten
Takmiči se zaŠvicarska Švicarsku
Lični rekord238,5 m (Vikersund 2011)
Svjetski kup
Sezone1997–
Pobjede23
Pob. postolja80
Medalje
Zimske olimpijske igre
Zlatna medalja – prvo mjesto Salt Lake City 2002. Mala
Zlatna medalja – prvo mjesto Salt Lake City 2002. Velika
Zlatna medalja – prvo mjesto Vancouver 2010. Mala
Zlatna medalja – prvo mjesto Vancouver 2010. Velika
Svjetsko prvenstvo
Zlatna medalja – prvo mjesto Sapporo 2007. Velika
Srebrna medalja – drugo mjesto Sapporo 2007. Mala
Bronzana medalja – treće mjesto Liberec 2009. Mala
Bronzana medalja – treće mjesto Oslo 2011. Velika
Svjetsko prvenstvo u letovima
Zlatna medalja – prvo mjesto Planica 2010. Pojedinačno
Ažurirano: 24. 3. 2024.

Privatni život uredi

Rođen je u Grabsu, a odrastao je u Unterwasseru. Ima dva brata i tri sestre. Oženjen je Ruskinjom Janom Janovskom od 25. juna 2010.[2][3] U oktobru 2014. dobili su sina, koga su nazvali Théodore. Ammann je student informacionih tehnologija i elektronike na Univerzitetu u Zürichu. Trenutno živi u Schindellegiju.

Karijera uredi

Debitirao je kao 16-godišnjak u sezoni 1997/98. Kvalificirao se za ZOI 1998. u Naganu. Tamo je zauzeo 35. mjesto.

Prije ZOI 2002. doživio je pad i pretrpio povredu. Uprkos tome, osvojio je dvije zlatne medalje u oba pojedinačna takmičenja i tako postao tek drugi skakač koji je to uspio (prvi je bio Matti Nykänen 1988). Nakon Igara postao je veoma popularan u Švicarskoj, također je nastupao u emisijama američkih TV-kuća, kao što je Šou Davida Lettermana.

Također je osvojio zlatnu medalju u skijaškim skokovima na ski-festivalu Holmenkollen u Oslu 2002. i 2007.

Treći nastup na ZOI imao je u Torinu 2006, ali je došao u lošoj formi i ostvario rezultate daleko ispod svog nivoa (15. i 38. mjesto).

Dana 24. februara 2007. na Svjetskom prvenstvu u Sapporu osvojio je zlatnu medalju na velikoj, a sedam dana kasnije i srebrnu na maloj skakaonici. Na idućem svjetskom prvenstvu u Liberecu 2009. dolazi do bronzane medalje na maloj skakaonici, a dvije godine kasnije u Oslu osvojio je bronzu i na velikoj.

Na ZOI 2010. u Vancouveru ponovo je osvojio dvije zlatne medalje, čime je postao prvi skakač u historiji koji je pobijedio u oba pojedinačna takmičenja na dvojim Olimpijskim igrama, ali i najtrofejniji švicarski olimpijac svih vremena.

Rezultati u Svjetskom kupu uredi

Pobjede uredi

Br. Datum Mjesto Skakaonica K-tačka HS Skok 1 Skok 2 Bodovi Napomene
1. 17. 3. 2002.   Oslo Holmenkollen K-115 HS 128 128,5 m 117 m 260,4 * Nordijska t. 2002.
2. 2. 12. 2006.   Lillehammer Lysgårdsbakken K-123 HS 138 128,5 m 138 m 265,9 —
3. 18. 3. 2007.   Oslo Holmenkollen K-115 HS 128 118,5 m —^ 121,8 * Nordijska t. 2007.
4. 29. 11. 2008.   Kuusamo Rukatunturi K-120 HS 142 131 m 126,5 m 260,5 —
5. 7. 12. 2008.   Trondheim Granåsen K-123 HS 140 140 m 135 m 280,2
6. 13. 12. 2008.   Pragelato Stadio del Trampolino K-125 HS 140 139,5 m 144 m 260,5
7. 20. 12. 2008.   Engelberg Titlis K-125 HS 137 138,5 m 137 m 275,4
8. 29. 12. 2008.   Oberstdorf Schattenberg K-120 HS 137 136,5 m 134 m 286,4 * T4S 2008/09.
9. 6. 12. 2009.   Lillehammer Lysgårdsbakken K-123 HS 138 146 m 129,5 m 277,1 —
10. 18. 12. 2009.   Engelberg Titlis K-125 HS 137 137,5 m 133 m 270,4
11. 20. 12. 2009. 141 m —^ 144,8
12. 17. 1. 2010.   Sapporo Okurayama K-120 HS 134 139,5 m 135 m 293,1
13. 3. 2. 2010.   Klingenthal Vogtland Arena K-120 HS 137 133 m 134 m 263,9 * FTT 2010.
14. 7. 3. 2010.   Lahti Salpausselkä K-116 HS 130 128 m 131 m 284,4 * Nordijska t. 2010.
15. 9. 3. 2010.   Kuopio Puijo K-120 HS 127 128,5 m 126 m 251,0
16. 12. 3. 2010.   Lillehammer Lysgårdsbakken K-123 HS 138 135 m 133,5 m 274,5
17. 14. 3. 2010.   Oslo Holmenkollen K-120 HS 134 135,5 m 124,5 m 267,7
18. 1. 1. 2011.   Garmisch-Partenkirchen Velika olimpijska K-125 HS 140 131 m —^ 142,1 * T4S 2010/11.
19. 22. 1. 2011.   Zakopane Wielka Krokiew K-120 HS 134 135,5 m 129 m 276,6 —
20. 13. 3. 2011.   Lahti Salpausselkä K-116 HS 130 128,5 m 129,5 m 286,8
21. 29. 12. 2013.   Oberstdorf Schattenberg K-120 HS 137 139 m 133 m 301,9 * T4S 2013/14.
22. 28. 11. 2014.   Kuusamo Rukatunturi K-120 HS 142 139,5 m 142 m 284,1 —
23. 29. 11. 2014. 135,5 m 144 m 272,2 * podijelio s Kasaijem

^ – održana samo jedna serija

Ostala postolja uredi

Br. Datum Mjesto Skakaonica K-tačka HS Skok 1 Skok 2 Bodovi Plasman Pobjednik
1. 16. 12. 2001.   Engelberg Titlis K-120 HS 137 133,5 m 130,5 m 275,7 2. Adam Małysz
2. 21. 12. 2001.   Predazzo "Giuseppe Dal Ben" K-120 HS 134 131 m 129 m 265,5 3.
3. 22. 12. 2001. 131,5 m 130 m 275,7 2.
4. 30. 12. 2001.   Oberstdorf Schattenberg K-120 HS 137 119 m 120 m 248,7 3. Sven Hannawald
5. 28. 2. 2004.   Park City Olimpijski park Utah K-120 HS 134 118 m 125 m 234,9 2. Noriaki Kasai
6. 12. 3. 2004.   Lillehammer Lysgårdsbakken K-123 HS 134 135 m 133 m 283,4 2. Roar Ljøkelsøy
7. 14. 3. 2004.   Oslo Holmenkollen K-115 HS 128 130 m —^ 137,0 2.
8. 24. 11. 2006.   Kuusamo Rukatunturi K-120 HS 142 136,5 m —^ 145,7 2. Arttu Lappi
9. 17. 12. 2006.   Engelberg Titlis K-120 HS 137 130 m 138 m 266,4 2. Anders Jacobsen
10. 4. 1. 2007.   Innsbruck Bergisel K-120 HS 130 125,5 m 132 m 261,5 3.
11. 7. 1. 2007.   Bischofshofen "Paul Ausserleitner" K-125 HS 140 135 m 137,5 m 275,5 3. Gregor Schlierenzauer
12. 7. 2. 2007.   Klingenthal Vogtland Arena K-125 HS 140 134,5 m 141,5 m 280,3 2.
13. 23. 3. 2007.   Planica Letalnica K-185 HS 215 208,5 m 213,5 m 408,4 2. Adam Małysz
14. 25. 3. 2007. 217,5 m —^ 212,0 2.
15. 5. 1. 2008.   Bischofshofen "Paul Ausserleitner" K-125 HS 140 126,5 m 139 m 259,4 3. Janne Ahonen
16. 27. 1. 2008.   Zakopane Wielka Krokiew K-120 HS 134 136,5 m —^ 144,2 3. Anders Bardal
17. 14. 12. 2008.   Pragelato Stadio del Trampolino K-125 HS 140 124,5 m —^ 113,6 2. Fumihisa Yumoto
18. 21. 12. 2008.   Engelberg Titlis K-125 HS 137 131,5 m 136 m 260,0 3. Gregor Schlierenzauer
19. 1. 1. 2009.   Garmisch-Partenkirchen Velika olimpijska K-125 HS 140 140 m 134,5 m 274,6 2. Wolfgang Loitzl
20. 6. 1. 2009.   Bischofshofen "Paul Ausserleitner" K-125 HS 140 137,5 m 140,5 m 284,4 2.
21. 10. 1. 2009.   Tauplitz Kulm K-185 HS 200 207,5 m 195,5 m 390,1 2. Gregor Schlierenzauer
22. 11. 1. 2009. 197,5 m 198,5 m 382,2 3.
23. 17. 1. 2009.   Zakopane Wielka Krokiew K-120 HS 134 127,5 m 134 m 271,2 3.
24. 8. 2. 2009.   Willingen Mühlenkopf K-130 HS 145 133,5 m 145,5 m 265,2 2.
25. 8. 3. 2009.   Lahti Salpausselkä K-90 HS 97 90,5 m 94,5 m 236,0 2.
26. 10. 3. 2009.   Kuopio Puijo K-120 HS 127 119,5 m 126 m 240,4 2. Takanobu Okabe
27. 15. 3. 2009.   Vikersund Vikersundbakken K-185 HS 207 191 m 202,5 m 379,7 2. Gregor Schlierenzauer
28. 22. 3. 2009.   Planica Letalnica K-185 HS 215 210 m 208 m 409,6 3. Harri Olli
29. 19. 12. 2009.   Engelberg Titlis K-125 HS 137 138 m 129 m 264,6 2. Gregor Schlierenzauer
30. 1. 1. 2010.   Garmisch-Partenkirchen Velika olimpijska K-125 HS 140 132 m 143,5 m 272,4 3.
31. 3. 1. 2010.   Innsbruck Bergisel K-120 HS 130 128.5 m 117.5 m 237.8 2.
32. 6. 1. 2010.   Bischofshofen "Paul Ausserleitner" K-125 HS 140 136,5 m 131,5 m 261,5 3. Thomas Morgenstern
33. 9. 1. 2010.   Tauplitz Kulm K-185 HS 200 195 m 200 m 382,0 2. Robert Kranjec
34. 22. 1. 2010.   Zakopane Wielka Krokiew K-120 HS 134 136 m 131 m 278,1 2. Gregor Schlierenzauer
35. 23. 1. 2010. 140,5 m 134 m 288,1 2.
36. 28. 11. 2010.   Kuusamo Rukatunturi K-120 HS 142 142,5 m 138 m 310,1 3. Andreas Kofler
37. 1. 12. 2010.   Kuopio Puijo K-120 HS 127 128,5 m 128 m 238,3 3. Ville Larinto
38. 5. 12. 2010.   Lillehammer Lysgårdsbakken K-123 HS 138 134 m 137,5 m 272,1 3. Thomas Morgenstern
39. 9. 1. 2011.   Harrachov Čerťák K-185 HS 205 215,5 m 197,5 m 404,4 2.
40. 30. 1. 2011.   Willingen Mühlenkopf K-130 HS 145 143 m 140,5 m 284,5 3. Severin Freund
41. 2. 2. 2011.   Klingenthal Vogtland Arena K-125 HS 140 130,5 m 138,5 m 263,3 3. Kamil Stoch
42. 12. 2. 2011.   Vikersund Vikersundbakken K-195 HS 225 214,5 m 226,5 m 452,3 3. Evensen i
Schlierenzauer
43. 18. 2. 2012.   Oberstdorf "Heini Klopfer" K-185 HS 213 204,5 m 213,5 m 429,2 3. Martin Koch
44. 8. 3. 2012.   Trondheim Granåsen K-123 HS 140 132,5 m 140 m 285,3 3. Daiki Itō
45. 16. 3. 2012.   Planica Letalnica K-185 HS 215 212 m 222 m 423,4 2. Robert Kranjec
46. 18. 3. 2012. 212 m —^ 225,6 2. Martin Koch
47. 1. 12. 2012.   Kuusamo Rukatunturi K-120 HS 142 135 m 130,5 m 255,7 3. Severin Freund
48. 26. 1. 2013.   Vikersund Vikersundbakken K-195 HS 225 215,5 m 229,5 m 418,2 2. Gregor Schlierenzauer
49. 14. 12. 2013.   Titisee-Neustadt Hochfirst K-125 HS 142 144 m 138 m 277,6 3. Thomas Morgenstern
50. 15. 12. 2013. 142,5 m 141,5 m 292,9 2. Kamil Stoch
51. 1. 1. 2014.   Garmisch-Partenkirchen Velika olimpijska K-125 HS 140 133,5 m 139 m 278,5 3. Thomas Diethart
52. 4. 1. 2014.   Innsbruck Bergisel K-120 HS 130 133,5 m —^ 126,3 2. Anssi Koivuranta
53. 21. 12. 2014.   Engelberg Titlis K-125 HS 137 134 m 136,5 m 284,4 2. Roman Koudelka
54. 1. 1. 2015.   Garmisch-Partenkirchen Velika olimpijska K-125 HS 140 138 m 133 m 279,4 2. Anders Jacobsen
55. 4. 1. 2015.   Innsbruck Bergisel K-120 HS 130 132 m 130,5 m 263,7 3. Richard Freitag
56. 10. 3. 2015.   Kuopio Puijo K-92 HS 100 106 m —^ 132,5 3. Severin Freund
57. 13. 1. 2018.   Tauplitz Kulm K-200 HS 235 218 m 227,5 m 399,9 3. Andreas Stjernen

^ – održana samo jedna serija

Rekordi skakaonica uredi

Mjesto Skakaonica Dužina (m) Postavljen Srušen
  Engelberg Titlis 137 (HS 137) 15. 12. 2001. 20. 12. 2003.
  Trondheim Granåsen 140 (HS 140) 7. 12. 2008. 3. 1. 2009.
  Pragelato Stadio del Trampolino 144 (HS 140) 13. 12. 2008. trenutni
  Lillehammer Lysgårdsbakken 146 (HS 138) 6. 12. 2009.
  Engelberg Titlis 141 (HS 137) 20. 12. 2009. 20. 12. 2015.
  Garmisch-
Partenkirchen		 Velika olimpijska 143,5 (HS 140) 1. 1. 2010. 1. 1. 2021.
  Zakopane Wielka Krokiew 140,5 (HS 134) 23. 1. 2010. 27. 1. 2018.
  Whistler Whistler 108 (HS 106) 13. 2. 2010. trenutni
  Klingenthal Vogtland Arena 145 (HS 140) 1. 2. 2011 2. 2. 2011.
  Kuopio Puijo 106 (HS 100) 10. 3. 2015. trenutni

Reference uredi

  1. ^ Takmičenje je nakon te godine ugašeno.
  2. ^ Samuel Bürgler, Adrian Schulthess (26. 6. 2010). "Simi & Yana – Geheime Hochzeit". blick.ch. (jezik: njemački).
  3. ^ Katarzyna Iskierka (26. 6. 2010). "Ammann na ślubnym kobiercu". skokinarciarskie.pl (jezik: poljski).

Vanjski linkovi uredi

Prethodi: Nosilac zastave Švicarske:
Soči 2014. 		Slijedi:
Stéphane Lambiel Dario Cologna
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Simon_Ammann&oldid=3592050"