Indijski okean

okean

Indijski okean je treći po veličini okean na svijetu (nakon Atlantskog i Tihog okeana) i najtopliji okean. Zauzima oko 19,8% vodene površine na Zemlji.[1][2][3] Na sjeveru se graniči sa jugoistočnom Azijom (Indijski potkoninent), sa zapada sa Arapskim poluostrvom i Afrikom, sa istočne strane je Malajski arhipelag i Australija, a sa južne strane nalazi se Južni okean (Južni pol).[4] Prostire se dužinom od skoro 10.000 km od Afrike do Australije na površini od 70.560.000 km2, uključujući Crveno more i Persijski zaliv. Zapremina okeana se procjenjuje na 292.131.000 km3. Predstavlja značajnu vezu između Afrike i Azije pomorskim putem. Zbog njegove veličine, kroz historiju nijedna nacija nije bila u stanju da ga kontroliše, sve do početka 19. vijeka kada je Velika Britanija kontrolisala veliki broj okolnih ostrva.

Indijski okean

U okeanu se nalaze ostrvske države: Madagaskar (četvrto po veličini ostrvo na svijetu), Bahrein, Komori, Maldivi, Mauricijus, Sejšeli i Šri Lanka. Arhipelag Indonezija se nalazi na istočnoj granici okeana.

Pogađaju ga zemljotresi i erupcije vulkana. Jedan od podvodnih zemljotresa krajem decembra 2004. izazvao je cunami, koji je prouzrokovao preko 275.000 ljudskih žrtava, najviše u Indoneziji.

Geografija uredi

Prostiranje i podaci uredi

Granice Indijskog okeana, kako ih je odredila Međunarodna hidrografska organizacija 1953., uključivale su Južni okean, ali ne i rubna mora duž sjevernog ruba, ali je 2000. godine odvojeno razgraničila Južni okean, što je uklonilo vode južno od 60°J od Indijskog okeana, ali je uključilo i sjeverna rubna mora.[5][6] Meridijalno, Indijski okean omeđen je od Atlantskog okeana meridijanom od 20° istočno, koji ide južno od rta Agulhas, a od Tihog okeana meridijanom od 146°49'E, koji ide južno od najjužnije tačke Tasmanije. Najsjeverniji dio Indijskog okeana (uključujući rubna mora) je otprilike 30° sjeverno u Perzijskom zalivu.[6]

Indijski okean pokriva 70.560.000 km2, uključujući Crveno more i Perzijski zaliv, ali isključujući Južni okean, ili 19,5% svjetskih okeana; njegova zapremina je 264.000.000 km3 ili 19,8% zapremine svjetskih okeana; ima prosječnu dubinu od 3,741 m i maksimalnu dubinu od 7,906 m.[3] Cijeli Indijski okean nalazi se na istočnoj hemisferi.

Obale i Kontinentalni prag uredi

Za razliku od Atlantika i Pacifika, Indijski okean je okružen velikim kopnenim masama i arhipelagom sa tri strane i ne proteže se od pola do pola, i može se uporediti sa okeanom koji je uvučen. Nalazi se na indijskom poluostrvu. Iako je ovaj potkontinent igrao značajnu ulogu u svojoj historiji, Indijski okean je prije svega bio kosmopolitska pozornica, koja je povezivala različite regije inovacijama, trgovinom i religijom od rane ljudske historije.[7]

Aktivne margine Indijskog okeana imaju prosječnu dubinu (od kopna do Kontinentalnog praga[8]) od 19 ± 0,61 km sa maksimalnom dubinom od 175 km. Pasivne margine imaju prosječnu dubinu od 47,6 ± 0,8 km.[9] Prosječna širina padina epikontinentalnog pojasa je 50,4–52,4 km za aktivne i pasivne margine, respektivno, sa maksimalnom dubinom od 205,3–255,2 km.[14]

U skladu sa prelomom dna, također poznatim kao zona šarke, Bouguerova gravitacija se kreće od 0 do 30 mGals, što je neobično za kontinentalni region sa oko 16 km debelih sedimenata. Pretpostavlja se da "zona šarke može predstavljati relikt kontinentalne i protookeanske granice kore formirane tokom odvajanja Indije od Antarktika".[10]

Australija, Indonezija i Indija su tri zemlje sa najdužom obalom i ekskluzivnim ekonomskim zonama. Kontinentalni pojas čini 15% Indijskog okeana. Više od dvije milijarde ljudi živi u zemljama koje graniče s Indijskim okeanom, u poređenju sa 1,7 milijardi za Atlantik i 2,7 milijardi za Pacifik (neke zemlje graniče s više od jednog okeana).[11]

Rijeke uredi

Sliv Indijskog okeana pokriva 21 100 000 km2, što je gotovo identično onom u Tihom okeanu i upola manje od Atlantskog , ili 30% njegove površine okeana (u poređenju sa 15% za Pacifik). Sliv Indijskog okeana podijeljen je na otprilike 800 pojedinačnih slivova, upola manje od Pacifika, od kojih se 50% nalazi u Aziji, 30% u Africi i 20% u Australaziji. Rijeke Indijskog okeana su u prosjeku kraće (740 km) od rijeka drugih velikih okeana. Najveće rijeke su rijeke Zambezi, Ganges-Brahmaputra, Ind, Jubba i Murray i Shatt al-Arab, Wadi Ad Dawasir (presušeni riječni sistem na Arapskom poluostrvu) i Limpopo rijeke.[12] Nakon raspada Istočne Gondvane i formiranja Himalaja, rijeke Ganges-Brahmaputra se ulivaju u najveću deltu na svijetu poznatu kao Bengalska delta ili Sunderbans.[11]

Rubna mora uredi

Rubna mora, zalivi, i moreuzi Indijskog okeana uključuju:[6]

Duž istočne obale Afrike, Mozambički kanal odvaja Madagaskar od kontinentalne Afrike, dok se more Zanj nalazi sjeverno od Madagaskara.

Na sjevernoj obali Arapskog mora, Adenski zaliv je povezan sa Crvenim morem moreuzom Bab-el-Mandeb. U Adenskom zalivu, Tadžurski zaliv se nalazi u Džibutiju, a kanal Guardafui odvaja ostrvo Sokotra od Roga Afrike. Sjeverni kraj Crvenog mora završava se u Akapskom i Sueskom zalivu. Indijski okean je vještački povezan sa Sredozemnim morem bez brodske brave kroz Sueski kanal, do kojeg se dolazi preko Crvenog mora. Arapsko more je povezano s Perzijskim zalivom Omanskim zalivom i Hormuškim moreuzom. U Perzijskom zaljevu, Bahreinski zalivom odvaja Katar od Arapskog poluottrvom.

Duž zapadne obale Indije, zaliv Kutch i Kambajski zaliv nalaze se u Gujaratu na sjevernom kraju, dok Lakadivsko more odvaja Maldive od južnog vrha Indije. Bengalski zaliv nalazi se na istočnoj obali Indije. Manarski zaliv i moreuz Palk odvajaju Šri Lanku od Indije, dok Adamov most razdvaja to dvoje. Andamansko more se nalazi između Bengalskog zaliva i Andamanskih ostrva.

U Indoneziji, takozvani indonežanski morski put se sastoji od tjesnaca Malaka, Sunda i Torres. Karpentarijski zaliv se nalazi na sjevernoj obali Australije, dok Veliki australijski zaliv čini veliki dio njene južne obale.[13][14][15]

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ Indijski okean
  2. ^ "Indian Ocean". Encyclopedia Britannica. Pristupljeno 8. 3. 2016.
  3. ^ a b Eakins, B.W.; Sharman, G.F. (2010). "Volumes of the World's Oceans from ETOPO1". Boulder, CO: NOAA National Geophysical Data Center. Retrieved 25. 7. 2015
  4. ^ Indijski okean - Merriam-webster dictionary
  5. ^ "Limits of Oceans and Seas Arhivirano 20. 10. 2016. na Wayback Machine" (PDF). Nature. International Hydrographic Organization. 172 (4376): 484. 1953. Bibcode:1953Natur.172R.484.. doi:10.1038/172484b0. S2CID 36029611. Pristupljeno 25. 7. 2015
  6. ^ a b c "The Indian Ocean and its sub-divisions Arhivirano 6. 6. 2015. na Wayback Machine". International Hydrographic Organization, Special Publication N°23. 2002. Pristupljeno 25. 7. 2015.
  7. ^ Prange 2008, Fluid Borders: Encompassing the Ocean, str. 1382–1385
  8. ^ "Continental Shelf". National Geographic Society (jezik: engleski). 4. 3. 2011. Arhivirano s originala, 5. 10. 2021. Pristupljeno 5. 10. 2021.
  9. ^ Harris et al. 2014, Tabela 2, str. 11
  10. ^ Harris et al. 2014, Tabela 3, str. 11
  11. ^ a b N. Damodara; V. Vijaya Rao; Kalachand Sain; A.S.S.S.R.S. Prasad; A.S.N. Murty (3. 1. 2017). Basement configuration of the West Bengal sedimentary basin, India as revealed by seismic refraction tomography: its tectonic implications. Geophysical Journal International. 208. Oxford University Press. str. 1490–1507. doi:10.1093/gji/ggw461. ISSN 1365-246X. OCLC 6930280725. Arhivirano s originala, 12. 1. 2023. Pristupljeno 23. 7. 2021.
  12. ^ Vörösmarty et al. 2000, Drainage basin area of each ocean, str. 609–616; Table 5, str. 614; Reconciling Continental and Oceanic Perspectives, str. 616–617
  13. ^ "The World's Biggest Oceans and Seas". Live Science. 4. 6. 2010. Arhivirano s originala, 15. 9. 2020. Pristupljeno 9. 9. 2020.
  14. ^ "World Map / World Atlas / Atlas of the World Including Geography Facts and Flags - WorldAtlas.com". Arhivirano s originala, 27. 4. 2019. Pristupljeno 28. 4. 2019.
  15. ^ "List of seas". Arhivirano s originala, 8. 11. 2020. Pristupljeno 9. 9. 2020.



  Nedovršeni članak Indijski okean koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.