Komori

Savez Komora ili skraćeno Komori (kom. Udzima wa Komori, fr. Union des Comores, arap. الإتّحاد القمري) su ostrvska država na jugoistoku Afrike. Smješteni su u Indijskom okeanu u Mozambičkom kanalu, između ostrva Madagaskara i afričkog kopna.

Komori
وُدْزِمَ وَ قُمُرِ / Udzima wa Komori
Union des Comores
اتحاد القمر
(Ittiḥādu l-Qumur)
Zastava Komora Grb Komora
Zastava Grb
Himna"Udzima wa ya Masiwa"

Položaj Komora
Glavni grad Moroni
Službeni jezik komorski, francuski i arapski
Državno uređenje  
 -  Predsjednik Azali Assoumani
 -  Predsjednik vlade Azali Assoumani
Nezavisnost Od Francuske 6. jula 1975
Površina
 -  Ukupno 2.170 km2 (167.)
 -  Vode (%) 0
Stanovništvo
 -  Ukupno 596.202 (158.)
 -  Gustoća stanovništva 275/km2 
Valuta Komorski franak (100 centima izvan upotrebe)
Vremenska zona UTC +3
Internetska domena .km
Pozivni broj 269

HistorijaUredi

Srednjovjekovni KomoriUredi

Prema legendi, 632. godine, nakon što su čuli za islam, ostrvljani su poslali izaslanika Mtswa-Mwindza u Meku - ali dok je stigao tamo prvi poslanik po Islamu Muhammed je umro. Ipak, nakon boravka u Meki, vratio se u Ngazidju i vodio postepeno prevođenje svojih otočana u islam.

Među najranijim izvještajima o istočnoj Africi, djela El-Masudi opisuju rane islamske trgovačke rute i kako su obalu i otoke muslimani često posjećivali, uključujući perzijske i arapske trgovce i mornare u potrazi za koraljima, ambergrisom, slonovačom, kornjačevim zlatom, zlatom i robovi. Također su islam donijeli stanovnike Zanja, uključujući Komore. Kako je važnost Komora rasla duž obale Istočne Afrike, izgrađene su i male i velike džamije. Komori su dio kulturno-ekonomskog kompleksa svahilija, a otoci su postali veliko središte trgovine i važno mjesto u mreži trgovačkih gradova koji su uključivali Kilwa, u današnjoj Tanzaniji, Sofala (izlaz za zimbabvejsko zlato) u Mozambik, a Mombasa u Keniji.

Portugalci su u Indijski okean stigli krajem 15. vijeka, a prva posjeta otocima bila je druga flota Vasco da Game 1503. Za veći dio 16. vijeka otoci su pružali odredbe portugalskoj utvrdi kod Mozambika i iako nije bilo formalnog pokušaja portugalske krune da preuzme posjed, našao se niz portugalskih trgovaca.

Krajem 16. vijeka lokalni vladari počeli su vršiti organizovani otpor i uz podršku osmanlijskog sultana Saifa bin Sultana počeli poražavati Nizozemce i Portugalce. Njegov nasljednik Said bin Sultan povećao je arapski utjecaj Omana u regiji, premjestivši svoju administraciju u obližnji Zanzibar, koji je došao pod vlast Omana. Ipak, Komori su ostali nezavisni, i iako su tri manja otoka obično bila politički ujedinjena, najveći otok Ngazidja bio je podijeljen na brojna autonomna kraljevstva (ntsi).

U vrijeme kada su Evropljani pokazivali interes za Komore, otočani su ih na početku opskrbljivali brodovima na rutama do Indije, posebno Engleze, a kasnije i robove koji su prevoženi na plantažne otoke u Mascareneima.

Savremeno dobaUredi

Nakon Drugog svjetskog rata Komori su postali francuskom prekomorskom teritorijom, a nezavisnost su stekli 1975. godine. po ustavu iz 2001. godine Komoti su savez tri otočne države sa širokom autonomijom i jedinstvenom vanjskom, odbrambenom i monetarnom politikom.

VladaUredi

Političke podjeleUredi

GeografijaUredi

Komori su grupa gusto naseljenih vulkanskih otoka u Indijskom okeanu između istočnoafričke obale i sjevernog Madagaskara. Obuhvaćaju tri vrlo brdovita otoka: Mgaydija, Mywani i Mwali. Četvrti otok iz grupe, Mazotte, je ostao francuska kolonija.

EkonomijaUredi

Komori se ubrajaju među najsiromašnije zemlje svijeta. Privreda se zasniva na poljoprivredi i ribarstvu, stranoj pomoći i doznakama radnika iz inostrantva. Poljoprivredna proizvodnja je dovoljna uglavnom za zadovoljavanje vlastitih potreba. Turizam je privredna grana koja donosi značajnije prihode zemlji. Francuska je i dalje najveći vanjskotrgovinski partner i glavni izvor strane pomoći.

StanovništvoUredi

Prema popisu iz 1980. u Komorima je živjelo 335.150 stanovnika, 1991. godine 453.200 stanovnika, a 2003. godine 575.660 stanovnika ili 309,2 stanovnika; prema procjeni 2013. godine na otocima je živjelo 743.797 stanovnika Oko 150.000 stanovnika Komora živi izvan domovine, od čega oko 80% u Francuskoj i na otoku Mayotteu. Najgušće je naseljen otok Nzwani, na kojem žive 243.732 stanovnika (2003) ili 574,8 stanovnika/km2; na Ngazidji živi 296 177 stanovnika ili 258,0 stanovnika/km2, a najrjeđe je naseljen Mwali s 35.751 stanovnika, odnosno 123,3 stanovnika/km2. Stanovnici Komora mješanci su Malagasa, crnaca, Malajaca i Arapa. Službeni su jezici komorski (shikomor; arabizirano narječje svahilija), francuski i arapski jezik. Islam je službena religija i ispovijeda ga većina stanovništva (muslimani suniti; 98%). U razdoblju 2007–12. broj stanovnika rastao je prosječno po stopi od 2,7% godišnje, što je prvenstveno posljedica visokoga prirodnog priraštaja (27,1‰, 2012). Stopa nataliteta, iako se smanjuje, još je uvijek visoka (33,8‰, 2012., a 40,2‰, 1999), a stopa mortaliteta (6,7‰, 2012) niža je od svjetskog prosjeka (8,1‰); visoka je i smrtnost dojenčadi (72,8‰, 2010). Zbog visokoga nataliteta stanovništvo je vrlo mlado; u dobi je do 14 godina 42,7% stanovništva, od 15 do 64 godine 54,3%, a u dobi od 65 i više godina samo 3,0% (2006). Očekivano trajanje života za žene iznosi 62,5 godina, a za muškarce 59,7 godina (2011). Ekonomski je aktivno 247 000 stanovnika (2012). Stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom (45,2%, 2003); u proizvodnim djelatnostima radi 20,1% stanovništva, a u uslužnim 34,7%. Nepismeno je 25,1% stanovništva starijeg od 15 godina (2010). Sveučilište je 2003. osnovano u Moroniju. Glavni je i najveći grad Moroni (41 557 stanovnika, 2003) na otoku Ngazidja. Ostala su veća naselja (2003) Mutsamudu (20 828 stanovnika) na otoku Nzwani i Fomboni (12 881 stanovnika) na otoku Mwali. Sva su veća naselja smještena na obalama otoka. U gradovima živi 28,3% stanovništva (2011).

KulturaUredi

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

Vanjski linkoviUredi