Herceg Novi
Herceg Novi (ćir. Херцег Нови) je grad i naseljeno mjesto, te sjedište općine u Crnoj Gori.
Herceg Novi
Херцег Нови | |
---|---|
grad | |
Општина Херцег Нови | |
pogled na Herceg Novi | |
Lokacija u Crnoj Gori | |
Koordinate: 42°27′05″N 18°32′13″E / 42.45139°N 18.53694°E | |
Država | Crna Gora |
Vlada | |
• Gradonačelnik | Stevan Katić (DCG) |
Površina | |
• Općina | 235 km2 |
Najveća nadmorska visina | 0 m |
Stanovništvo (2011) | |
• Općina | 30.864 |
• Općina (gustoća) | 131,34 /km2 |
• Naselje | 11.059 |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
Poštanski broj | 85340 |
Pozivni broj | + 382 (031) |
Registracija vozila | HN |
Veb-sajt | Općina Herceg Novi |
Geografija
urediHerceg Novi pripada Boki. Smjestio se na izuzetno značajnom i atraktivnom prostoru koji se nalazi između najviše planinske dinarske mase planine Orjen (1.895 m.) i ulaza u Bokokotorski zaliv.
Historija
urediHistorija Herceg Novog počinje u srednjem vijeku. Tvrđavu je osnovao bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić. Njegovo današnje ime Herceg Novi potiče od titule hercega Stjepana Vukčića Kosače. Grad Novi (nazivan: Sveti Stefan, Novi, Castrum de Sottorina, Castrum Novum, Novi Grad, Herceg Novi) stvoren je planski od strane kralja Tvrtka I. Bosanski kralj Tvrtko I. je nastojao da se oslobodi ekonomske ovisnosti u primorju pa je naredio osnivanje novog grada u Dračevici (Novi) i u Slanskom primorju (Brštanik). U njima je planirao otvoriti slanice i trgove za prodaju soli. Izgradnja Novog završena je 1382., ali prvobitna namjera nije ispunjena. Tvrtko je odustao od slanica i prodaje soli, a zauzvrat je dobio trg Drijeva. Grad Novi je dobio drugu funkciju.
Novi je smješten u sredini župe Dračevice u Topaljskom zalivu, nedaleko od ulaza u Bokokotorski zaliv. Prvi njegov naziv je Sveti Stefan. Novi je bio rezidencija vojvode Sandalja Hranića Kosače, Stjepana Vukčića i njegovih nasljednika. Tvrtkovu ekonomsku politiku primjenjivao je Stjepan Vukčić koji je u Novom otvorio tkaonicu. Osmanlije su zauzele Novi 1482., kao zadnje uporište ranijeg posjeda roda Kosače.
Stanovništvo
urediNa popisu stanovništva 2011. godine općina Herceg Novi imala je 30.864 stanovnika, od čega u samom Herceg Novom 11.059.
Općina Herceg Novi
urediBroj stanovnika po popisima[1] | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2003 | 2011 |
12.482 | 13.759 | 15.157 | 18.368 | 23.258 | 27.593 | 33.034 | 30.864 |
Napomena: Nastala iz stare općine Herceg Novi koja nije mijenjala granice.
Herceg Novi (naseljeno mjesto)
urediBroj stanovnika po popisima[1] | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2003 | 2011 |
2.371 | 2.926 | 3.797 | 6.705 | 8.130 | 11.429 | 12.739 | 11.059 |
Napomena: Ranije povećano za naselja Savina i Topla koja su ukinuta.
Popis 2011.
uredi
|
|
|
Napomena: Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.
Raniji popisi
urediHerceg Novi | |
---|---|
1991[3] | 2003[4] |
Vjera | 1991[5] |
---|---|
Pravoslavna | 8.495 (74,32%) |
Katolička | 673 (5,88%) |
Islamska | 196 (1,71%) |
Protestantska | 37 (0,32%) |
Judaistička | 4 (0,03%) |
Ostale vjeroispovijesti | 21 (0,18%) |
Vjernik je ali ne pripada nijednoj vjeroispovijesti | 15 (0,13%) |
Nije vjernik | 806 (7,05%) |
Nepoznato | 1.182 (10,34%) |
ukupno | 11.429 |
Galerija
uredi-
srpska pravoslavna crkva "Sv. Arhanđel Mihailo"
-
srpska pravoslavna crkva "Sv. Spas"
-
srpskopravoslavni manastir Savina
-
crkvica "Sv. Sava" pri manastiru Savina
-
rimokatolička crkva "Sv. Jeronim"
-
spomenik Stefanu Tvrtku I Kotromaniću
-
stara gradska kapija
-
tvrđava "Kanli kula"
-
tvrđava "Forte Mare"
-
ostrvo Mamula
-
stari grad, detalj
-
pogled na more
-
stari grad
-
obala
-
plaža
-
luka
-
detalj
-
gradska arhitektura
-
ulica
-
"Herceg Novi grade od skalina"
-
panorama
-
arhitektura
-
nekadašnji željeznički tunel
-
planina Orjen
-
obala Nikole Kovačevića
-
pogled na more iz manastira Savina
-
pogled na grad sa tvrđave "Forte Mare"
-
Plava špilja
-
Slet srpskog sokola, 1912. godine
Također pogledajte
urediLiteratura
uredi- Bogumil Hrabak, Herceg-Novi u doba bosanskohercegovačke vlasti (1382-1482), Boka 10, Herceg-Novi 1978, 7-31.
- Bogumil Hrabak, Venecija i Sandalj Hranić u njegovom širenju po Primorju počev od Herceg-Novog, Boka 11, Herceg-Novi 1979, 199-225.
- Ilija Pušić, Hercegnovska luka i pristanište u srednjem vijeku, Godišnjak Pomorskog muzeja 27-28, Kotor 1979-1980, 25-36.
Reference
uredi- ^ a b Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176
- ^ a b c Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. 5. 2020.
- ^ Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9
- ^ "Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 6. 5. 2020.
Vanjski linkovi
uredi
Nedovršeni članak Herceg Novi koji govori o gradu u Crnoj Gori treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.