Gazi Husrev-begova biblioteka

Gazi Husrev-begova biblioteka osnovana je 8. januara 1537. godine u Sarajevu i predstavljala je najznačajniju ustanovu ove vrste na Balkanu tokom cijelog osmanskog perioda. Fond Gazi Husrevbegove biblioteke broji oko stotinu hiljada svezaka knjiga, naslova časopisa i dokumenata na orijentalnim, bosanskom i nekim evropskim jezicima.[1]

Gazi Husrev-begova biblioteka

OrganizacijaUredi

Biblioteka je organizovana u sedam fondova:

  1. Fond rukopisa
  2. Fond orijentalistike
  3. Fond periodike
  4. Evropski fond
  5. Fond arhivske građe
  6. Arhiv IZ u BiH
  7. Fond Fototeke

Pored navedenih fondova u Biblioteci se nalazi nekoliko čitaonica i dvorana, te muzej.

Fond rukopisaUredi

Fond rukopisa sadrži 16.907 djela od koji je 60% na arapskom, 30% na turskom i ostatak na perzijskom i bosanskom (pisani arebicom). Fond sadrži rukopise Kur'ana, hadisa, akaida, fikha, različitih dova, etike, propovjedništva, misticizma, filozofije, logike, jezikoslovnih nauka, književnosti, historije, geografije, medicine, veterine, matematike, astronomije, astrologije, prirodnih nauka i okultnih nauka. Značajan broj djela su unikatni primjerci. Znatan broj djela je nastao u našim krajevima, iako je većina djela iz velikih islamskih centara: Meka, Medina, Kairo, Bagdad, Damask, Istanbul i drugi.

Usljed velikog broja nesreća (poplava, požara i sl.) samo nekoliko djela od njenog prvobitnog fonda je sačuvano (nekoliko rukopisa na kojima se nalazi zapis i pečat koji potvrđuje da ih je uvakufio Gazi Husrev-beg). U posljednjih 150 rukopisni fond Biblioteke je stalno povećavan, i to zahvaljujući donacijama rukopisa iz drugih biblioteka kao što su Osmana Šehdije i Abdulaha Kantamirije iz Sarajeva, Hadži Mehmeda Karađoz-bega iz Mostara, Elči Ibrahim-paše iz Travnika, Hadži Halil-efendije iz Gračanice, Hasana Nazira iz Foče, rukopisa Ðumišića medrese iz Sarajeva i Ibrahim-pašine medrese iz Počitelja, te brojnih drugih privatnih kolekcija kao što sukolekcije Hasana Bojića, Ahmeda Mutevelića, Mustaj-bega Dženetića, porodica Džinić, Muzaferija, Hromić, Saračević i Kasumagić, zatim biblioteka Muhameda Enverije Kadića, Mehmeda Handžića, Hilmije Hatibovića, Osmana Asafa Sokolovića, Muhameda Hadžijahića, porodica Čaršimamović i Ðumišić.

Fond orijentalistikeUredi

Fond orijentalistike se sastoji od 35.000 monografija na arapskom, turskom (arapskim pismom – osmanski i latinicom), perzijskom i bosanskom (arebicom) jeziku. Fond sadrži vrijedne, stare i rijetke knjige koje na svojim stranicama često imaju pečat, pisanu riječ ili stih iz pera osoba koji su ih posjedovali, čitali ili izučavali.

U Fondu orijentalistike se nalaze i prvi štampani primjerci prve državne Vilajetske štamparije na prostoru Bosne i Hercegovine koja je osnovana 1866. godine. Specifičnost nekih od ovih djela je što su neke knjige i periodika štampane na dva pisma i dva jezika, (latinicom/arapskim pismom, te na bosanskom i turskom jeziku). Orijentalni fond zajedno sa Evropskim dijeli vrijednu zbirku alhamijado literature (na bosanskom jeziku pisanu arebicom).

Evropski fondUredi

Evropski fond sadrži preko 42.000 publikacija na bosanskom i drugim evropskim jezicima. Fond je formiran krajem 19. i početkom 20. vijekakada se bosnjaci u većoj mjeri obrazuju i počinju pisati na bosanskom jeziku, latinicom. Tokom vremena ovaj fond se intenzivno popunjavao, te je brojem premašio druge fondove. Osnovni dio fonda čine djela bosanskohercegovačkih pisaca i knjige napisane o Bosni i Hercegovini i Bošnjacima. Neki od najznačajnijih bosanskohercegovačkih autora čija djela se nalaze u fondu su: Mehmed-bega Kapetanović Ljubušak, Kosta Hörmann, Edhem Mulabdić, Antun Hangi, Safvet-bega Bašagić, Musa Ćazim Ćatić i dr. Iz kasnijih perioda sadrži prva izdanja djela Osmana Nurija Hadžića, Ivana Miliševića, Vladislava Skarića, A. Hifzi Bjelavca, Hamdije Kreševljakovića, Hamze Hume, Ahmeda Muradbegovića, Alije Nametka, Hamida Dizdara i drugih.

Tri privatne biblioteke se nalaze u sastavu Gazi Husrev-begove biblioteke i to:

  • Biblioteka Osmana Asafa Sokolovića
  • Biblioteka Muhameda Hadžijahića
  • Biblioteka Sinanudina Sokolovića

Fond arhivske građeUredi

Fond arhivske građe se sastoji od dvije zbirke i to:

  • zbirka dokumenata na osmanskom jeziku sadrži dokumente izdate od strane raznih lokalnih, pokrajinskih i centralnih organa vlasti osmanske uprave. zbirka između ostalog sadrži kolekciju sidžila (protokola) Sarajevskog šerijatskog suda, vakufnama, diploma, fermana, berata, hudžeta, fetvi, senedi, bujuruldija, arzuhala, murasela, vasijetnama, razna pisma i dr.
  • zbirka dokumenata na bosanskom jeziku - najveći broj čine dokumenti koji se odnose na period od austrougarske okupacije pa do kraja Drugog svjetskog rata. U zbirci su sadržani službeni dokumenti nekih društava, kao što je El-Hidaje, zatim dokumente, prijevode, razne radove iz arhivskih zbirki Osmana Asafa Sokolovića, dr. Muhameda Hadžijahića, Fejzulaha Hadžibajrića, te drugih istaknutih ličnosti.

Fond periodikeUredi

Fond periodike se sastoji od najstarijih listova štampanih u Bosni i Hercegovini, nekih sarajevskih dnevnih listova kao i gotovo svih naslova muslimanskih listova i časopisa koji su izlazili ili danas izlaze u Bosni i Hercegovini. Naročito je značajan autograf Ljetopisa sarajevskog hroničara Mula Mustafe-Bašeskije, koji obuhvata vrijeme od 1747. do 1804. godine. U fondu se čuvaju brojevi lista Gülşeni Saray (Sarajevski cvjetnik), Vatan, Rehber, Behar, Musavat, Gajret, Tarik, Yeni Musavat, Mu'allim i drugi.

Arhiv IZ u BiHUredi

Arhiv se sastoji od 850 dužnih metara arhivske građe IZ BiH. Arhiv čuva 13 fondova i 6 arhivskih zbirki i to:

FondoviUredi

  1. Zemaljska vakufska komisija za BiH, 1883–1894;
  2. Zemaljsko vakufsko povjerenstvo za BiH, 1890–1895;
  3. Zemaljsko vakufsko ravnateljstvo za BiH, 1895–1909;
  4. Ulema-medžlis, 1882–1958;
  5. Vakufsko-mearifski saborski odbor, 1909–1930;
  6. Vakufska direkcija u Sarajevu, 1930–1941;
  7. Vakufsko ravnateljstvo u Sarajevu, 1941–1946;
  8. Vakufska direkcija u Sarajevu, 1946–1952;
  9. Muftijstva:
    • travničko, 1916–1930;
    • tuzlansko, 1916–1935;
    • mostarsko, 1916–1936;
    • sarajevsko, 1916–1936;
    • banjalučko, 1916–1936;
    • bihaćko, 1916–1929;
  10. Sresko vakufsko-mearifsko povjerenstvo u Sarajevu, 1930–1941;
  11. Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo u Sarajevu, 1941–1947;
  12. Vrhovno islamsko starješinstvo u SFRJ, 1930–1992;
  13. Starješinstvo Islamske vjerske zajednice u BiH, 1969–1978.

ZbirkeUredi

  1. Mutevelijski završni računi, budžet, namira, 1910–1971;
  2. Projektna dokumentacija, socijalistički period;
  3. Medrese, 1892–1992;
  4. Imamati, 1936–1949;
  5. Gruntovne knjige, popis vakufske imovine Islamske zajednice u BiH, 1910–1911;
  6. Geografske karte, socijalistički period.

Fond fototekeUredi

Fond fototeke čini 20.000 fotografija te veliki broj poštanskih markica. Fond je podijeljen na Stari fond, koji sadrži fotografije koje su nastale do Drugog svjetskog rata, i Novi fond, sa fotografijama nakon Drugog Svjetskog rata, te Fond poštanskih markica.

Najstariji rukopis u Gazi Husrevbegovoj biblioteci je djelo Ihjau ulumud-din, od Ebu Hamid Muhameda el-Gazalije, umro 1111> godine, teološko-mističko djelo, prepisano 1131. godine.

Biblioteka također posjeduje veliki broj historijskih bosanskohercegovačkih tekstova od naročite važnosti.[2][3]

Rukopisi koji se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci potječu iz raznih dijelova islamskog svijeta, a nastajali su u periodu između 12. i 20. vijeka. Više od 10.800 kodeksa ovih rukopisa sadrže blizu 20.000 većih i manjih djela iz svih oblasti nauka koje su se izučavale u to vrijeme.[4]

Nova zgrada bibliotekeUredi

Izgrađena je nova zgrada biblioteke, koja raspolaže sa fondom od 90.000 jedinica. Objekat se nalazi na Baščaršiji. Svečano otvorenje bilo je 15. januara 2014. godine.

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ "Početna". Gazi Husrev-begova biblioteka. Pristupljeno 2022-11-12.
  2. ^ "Historijat: GAZI HUSREV-BEG, GAZI HUSREV-BEGOV VAKUF, BIBLIOTEKA". ghb.ba. Pristupljeno 6. 11. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "Sarajevska hagada i Rukopisna zbirka GHB upisani u registar Memorije svijeta". zemaljskimuzej.ba. Pristupljeno 6. 11. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ Jahić, Mustafa (2019). Trajnost islamskog naslijeđa, rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke. Sarajevo: Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu.

Vanjski linkoviUredi