Mehmed Handžić

bošnjački imam

Mehmed Handžić (16. decembar 1906 – 26. juli 1944)[1] bio je jedan od inicijatora Sarajevske rezolucije i predsjednik Odbora narodnog spasa.

Mehmed Handžić
Mehmed Handzic.jpg
Rođenje (1906-12-16) 16. decembar 1906.
Smrt26. juli 1944(1944-07-26) (37 godina)

Školovanje i karijeraUredi

Završio je mekteb i ruždiju, a zatim i Šerijatsku gimnaziju 1926. godine. Poslije završene gimnazije otišao je u Kairo, gdje je 1930. godine završio univerzitet Al-Azhar kao najbolji student.[2] Po povratku sa studija Mehmed je počeo raditi kao predavač u Gazi Husrev-begovoj medresi, u kojoj su učenici organizirali štrajk zbog Mehmedovih pokušaja da učvrsti disciplinu u medresi.[3] Poslije medrese Mehmed je od 1937. godine radio i kao upravnik i bibliotekar Gazi Husrev-begove biblioteke.[4]

Sarajevska rezolucijaUredi

Sarajevska rezolucija bila je rezolucija koju je tokom Drugog svjetskog rata u Sarajevu (tada u sastavu Nezavisne Države Hrvatske) 14. augusta 1941. na prijedlog glavnog odbora usvojila Skupština udruženja ilmije (muslimanski vjerski službenici[5]) "El-Hidaje".[6] Ovom rezolucijom konstatira se teška situacija u kojoj su se našli muslimani Bosne i Hercegovine, a za koju se navodi da je posljedica smišljene politike ustaša da izazovu sukobe pravoslavaca i muslimana, javno se osuđuju zločini pojedinih muslimana nad Srbima), konstatira se obespravljenost muslimana koju sprovode katolici i zahtijeva uspostavljanje reda i mira, kažnjavanje odgovornih za zločine i pružanje pomoći žrtvama.[7]

Odbor narodnog spasaUredi

Odbor narodnog spasa je 26. augusta 1942. osnovan u Sarajevu s ciljem da organizira naoružavanje muslimana.[8] Predsjednik odbora bio je Salih Safvet Bašić, ali je presudnu ulogu u donošenju odluka imao Uzeir-aga Hadžihasanović, koji je bio poznati trgovac iz Sarajeva i bivši senator.[9] Jedan od prvih 48 članova odbora je bio i Kasim Dobrača.

SmrtUredi

Mehmed Handžić je umro 26. jula 1944.od posljedica operacije bruha.

Danas jedna ulica u Sarajevskom naselju Bjelave nosi njegovo ime.[10]

BibliografijaUredi

  • Uvod u tefsirske i hadiske nauke
  • Udžbenik za islamsku dogmatiku "Ilmul-kelam"
  • Arapska gramatika za medrese srednje škole (koautor)
  • Vazovi
  • Više od tri stotine članaka, studija i teoloških rasprava [11]

ReferenceUredi

  1. ^ Šaćir Filandra, Kemal Baković i Nusret Hodžić. "Mehmed Handžić". Pristupljeno 21. 7. 2010. Mehmed-efendija rođen je 16. decembra 1906, a iznenada umro 26. jula 1944. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)[mrtav link]
  2. ^ Šaćir Filandra, Kemal Baković i Nusret Hodžić. "Mehmed Handžić". Pristupljeno 21. 7. 2010. Poslije mekteba i ruždije završio je Šerijatsku gimnaziju 1926 godine,nakon čega je otišao u Kairo,upisao i 1931. godine završio Džamiul-Azher... 1930. godine polaže završni ispit na El-Azharu kao najbolji student. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)[mrtav link]
  3. ^ Šaćir Filandra, Kemal Baković i Nusret Hodžić. "Mehmed Handžić". Pristupljeno 21. 7. 2010. "Ubrzo po njegovom dolasku u Gazijinu medresu izbio je štrajk učenika. Štrajk je bio pokrenut zbog discipline, jer je moj brat htio da se u tu školu vrati i ojača disciplina među učenicima" - iz intervjua s Mehmedovim bratom Mustafom Handžićem. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)[mrtav link]
  4. ^ Šaćir Filandra, Kemal Baković i Nusret Hodžić. "Mehmed Handžić". Pristupljeno 21. 7. 2010. ...da bi 1937. godine bio postavljen za upravitelja i bibliotekara Gazi Husrev-begove biblioteke... CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)[mrtav link]
  5. ^ "Ulema u odbrani života i čovjeka". Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. 5. 6. 2007. Arhivirano s originala, 21. 10. 2011. Pristupljeno 11. 7. 2010. Bosanska ulema i bošnjački intelektualci su potpisali i objavili više rezolucija, međutim, rezolucija El-Hidaje (Udruženja ilmijje/ islamskih vjerskih službenika) donesena u Sarajevu 18. oktobra 1941. godine bila je začetak svim rezolucijama koje su uslijedile. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ "Internet stranica grada Sarajeva, Historija, Period 1918-1945". Arhivirano s originala, 28. 11. 2010. Pristupljeno 7. 7. 2010. Već u ljeto 1941. muslimani su u raznim krajevima BiH i Sandžaka bili izloženi masovnim četničkim napadima na njihove živote i imovinu. Sa druge strane, ustaške vlasti su odmah počele sa masovnim progonima i zatvaranjem Srba, Jevreja, "bijelih Cigana" i svih antifašista bez obzira na vjersku i etničku pripadnost te njihovim deportovanjem u logore smrti. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ "Internet stranica grada Sarajeva, Historija, Period 1918-1945". Arhivirano s originala, 28. 11. 2010. Pristupljeno 7. 7. 2010. U tim okolnostima, u Sarajevu je na skupštini Udruženja ilmije "El-Hidaje" 14. augusta 1941. usvojena rezolucija u kojoj se javno osuđuju ustaški zločini i oni pojedinci među muslimanima koji su učestvovali u njihovom vršenju. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  8. ^ "9. genocid". Patriotska liga Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 20. 6. 2010. Pristupljeno 20. 7. 2010. Istovremeno je osnovan Odbor narodnog spasa u cilju naoružavanja Bošnjaka... Odbor narodnog spasa je konstituiran na skupu održanom u Sarajevu 26. VIII 1942. godine. Među 48 članova Odbora, pored ostalih, bili su Edhem Mulabdić, književnik, Mustafa Softić, gradonačelnik Sarajeva, Mehmed Handžić, predsjednik Udruženja ilmije "El-Hidaje", zatim ugledni sarajevski advokati dr. Jusuf Tanović i dr. Zaim Šarac, hafiz Muhamed Pandža, Kasim Dobrača, Derviš Korkut, kustos Zemaljskog muzeja, dr. Asim Musakadić, gradski fizikus, te dr. Vejsil Bičakčić, poznati sarajevski ljekar. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  9. ^ "9. genocid". Patriotska liga Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 20. 6. 2010. Pristupljeno 20. 7. 2010. Na čelu Odbora je bio profesor Salih Safvet Bašić, tadašnji naibu-reis, dok je Odbor stvarno vodio Uzeir-aga Hadžihasanović, čuveni sarajevski trgovac i bivši senator. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  10. ^ "Ulica Mehmeda Handžića". navigator.ba. Pristupljeno 19. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  11. ^ Šaćir Filandra, Kemal Baković i Nusret Hodžić. "Mehmed Handžić". Pristupljeno 21. 7. 2010. Njegov rad u nastavno-obrazovnom procesu bio je posebno plodan, napisao je "Uvod u tefsirske i hadiske nauke", udžbenik za islamsku dogmatiku "Ilmul-kelam", a sudjelovao je u izradi arapske gramatike za medrese srednje škole... Objavio je više od tri stotine članaka i studija na bosanskome i arapskome jeziku, čisto teoloških rasprava, studija iz islamske prošlosti, islamske savremenosti i kulturne historije Bošnjaka. Svoje vazove objavio je u posebnoj knjizi "Vazovi". CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)[mrtav link]

Vanjski linkoviUredi